Iako je Hrvatska još u situaciji relativno malog ekološkog otiska i visoke razvijenosti, po indeksu nejednakosti u društvu strmoglavili smo se dublje od Srbije i Crne Gore. Veliki skup o održivom razvoju u lipnju u Rio de Janeiru već miriše na novu propalu priliku za zaokret svijeta prema bilo kakvoj suštinskoj promjeni ekonomskog sustava.

Dvadeset je godina prošlo od Earth Summita, konferencije u brazilskom Rio de Janeiru koja je donijela Agendu 21, plan koji je trebao svijet odvesti na put održivosti, gospodarske, društvene i ekološke. S obziom da se to nije dogodilo, od 20. do 22. lipnja održat će se nova konferencija u istom gradu, a u potrazi za novim dogovorom prvi put će se razgovarati o mogućim promjenama ekonomskog sustava koji vodi svijet u kolaps. Što se dogodilo u tih 20 godina, gdje je mjesto Hrvatske u svemu tome, bila je pak tema jučer održane konferencije pod nazivom Zagreb + 20 - Prošlost i budućnost hrvatske politike održivog razvoja koju su u Novinarskom domu organizirali Zelena akcija i Heinrich Boell Stiftung.

jean_gustav.jpg

Međutim, već je niz velikih skupova, kao što je bila UN-ova konferencija o klimatskim promjenama 2009. godine u Kopenhagenu, neslavno propalo, a prema svim naznakama i u Riju bi se mogla ponoviti ista priča. Takve bojazni jučer u Zagrebu nisu dolazile od predstavnika civilnog društva, već ih je izrazila predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, Louise Vinton. Naime, svega mjesec i pol dana prije početka skupa, nakon dva tjedna pregovora iza zatvorenih vrata, pripremni odbor UN-a nije uspio postići konsenzus oko globalnog plana akcije pod nazivom Budućnost kakvu želimo koju su šefovi država trebali usvojiti u lipnju. Od 128 paragrafa nacrta, postignut je konsenzus tek oko njih 21.

Pregovarači iz 193 zemlje članice UN-a proglasili su "ograničeni uspjeh", iako konsenzus ne postoji u nizu pitanja kao što su pitanja jednakosti, održive potrošnje i proizvodnje na globalnom Sjeveru, socijalne pravde, posebno u vezi ekstrakcije resursa u zemljama u razvoju, transferu tehnologije i trgovini. "Mnogim je vladama osobito težak novi koncept o kojem se raspravlja, 'harmonija s prirodom', a postoje i mnogi nesporazumi oko pitanja zelene ekonomije koja ne znači 'zeleni rast' niti 'zelenu pohlepu'", smatra Strandenaes. Skupina većih NVO-a ocijenila je postojeći nacrt dogovora nulom, a koalicija 148 seljačkih organizacija, Via Campesina, pozvala je seljake diljem svijeta na mjesec akcije u lipnju. Izrazili su bojazan da će događaj u Riju poslužiti "konsolidiranju lažnih rješenja i prisvajanju zemlje od seljaka i urođenika" te koristiti samo interesima velikih korporacija.

rio20.jpg rio20.jpg

 

Hrvatska, dakle, u posljednjih 20 godina, od konferencije u Riju koja je bila prvi veliki međunarodni događaj u kojem je kao nezavisna država sudjelovala, nije uspjela pronaći put održivosti. Trošimo više resursa nego što ih imamo, pokazali su i preliminarni rezultati na konferenciji u Novinarskom domu predstavljene analize o potencijalu hrvatske politike održivog razvoja koju potpisuju Mladen Domazet, Danijela Dolenec i Branko Ančić.

Međutim, rezultati pokazuju i da se Hrvatska, kada je riječ o izazovu održivosti s kojim je suočen cijeli svijet, nalazi u komparativnoj povoljnijoj situaciji relativno malog ekološkog otiska i visoke razvijenosti što joj daje više prostora za mogući zaokret prema održivom razvoju, istaknuli su autori studije.

Ono što zabrinjava je da kada se u izračun uključi i indeks nejednakosti, razina razvoja najviše opada upravo u Hrvatskoj, dok nas susjedne zemlje poput Srbije i Crne Gore preskaču. Zabrinjava i trend da u posljednjih deset godina hrvatski ekološki otisak neprestano raste, a količina resursa se smanjuje.

Unatoč tim velikim pritiscima na okoliš, ekološka cijena razvijenosti kod nas je i dalje manje od EU prosjeka, izračunali su autori studije. "Kao relativno razvijena zemlja Hrvatska je danas u jedinstvenoj prilici da uz relativno nisku ekološku cijenu bezbolnije promijeni vezu između putanje daljnjeg razvoja i troškova za okoliš te tom prilikom postane lider u raspravama o održivom razvoju na europskoj i globalnoj razini. Pritom su pitanja vlasništva nad resursima i uživanja benefita razvijenosti početna točka budućih rasprava o održivom razvoju", zaključili su autori.

images.jpg

Holy je najavila da će Hrvatska u Riju podržati zahtjev EU za donošenjem Green Economy Roadmap, te da će zagovarati donošenje desetgodišnjeg plana rokova za smanjenje potrošnje i za donošenje dodatnih akata za očuvanje morskog ekosustava i zaštite okoliša.

"Nikada dosada nismo imali priliku razgovarati o održivosti na ovoj razini. Rio +20 zaslužuje tu pažnju. U krizi se zaboravlja na vrijednost suradnje. Upravo tu dimenziju želimo naglasiti u ovom trenutku kada se u Hrvatskoj donose bitne razvojne odluke, kako bi se harmonizirali ekološki i socijalni zahtjevi koji postoje u društvu. Želimo otvoriti prostor za javnu raspravu uoči konferencije u Brazilu koju će posjetiti i delegacija iz Hrvatske", istaknuo je Vedran Horvat iz Heinrich Boell Stiftunga.

Konferencija u Zagrebu nastavlja se i danas raspravama o hrvatskoj politici održivog razvoja u globalnom kontekstu, klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima.

Ključne riječi: zelena akcija, održivi razvoj, Rio 20+
<
Vezane vijesti