Današnjem sastanku s članovima biciklističke udruge Sindikat biciklista u Gradskoj je upravi Grada Zagreba nazočio i sam gradonačelnik. Inače poznat po ekshibicijama, kao što je farbanje crta po Savskoj cesti uoči otvaranja izložbe bicikliranja u Danskoj, zemlji gdje nijedna žuta crta nikad nije nazvana biciklističkom stazom, gradonačelnik je danas u predizbornoj atmosferi spremno obećao izvršiti ono što je udruga tražila.
Sindikat biciklista: "Ako magistrala ne bude ostvarena do proljeća, naše akcije uoči izbora jasno će pokazati tko koči razvoj biciklističkog prometa u Zagrebu"
Najvažnija je od tih stvari, biciklistička magistrala Trg Franje Tuđmana - Maksimir. Kako su ju zamislili u Sindikatu biciklista, udruzi koja je u nešto više od godinu dana rada uspjela okupiti 1900 članova, magistrala kroz središte grada bila bi duga 6,7 kilometara, dvosmjerna i projektirana tako da je odvojena i od pješaka i od automobila. "Danas su se u poglavarstvu složili s našim planom biciklističke magistrale koja bi spajala Trg Franje Tuđmana i Maksimir. Nakon što je gradonačelnik pozdravio prijedlog, naloženo je da se odmah kreće u ispitivanje mogućnosti i izradi rasporeda radova. Već sljedeći tjedan se ispituje teren, a pozvani smo da ako želimo svaki dan u 8.45 sati možemo doći kod gradonačelnika provjeriti kako napreduju radovi. Mi smo im dali rok do proljeća, a oni se složili da je ovo prioritet. Međutim, već su nam i prije davana obećanja koja nisu ispunjena. Ako magistrala ne bude ostvarena do proljeća, naše akcije uoči izbora jasno će pokazati tko koči razvoj biciklističkog prometa u Zagrebu i bit će puno oštrije nego do sad", najavljuju u Sindikatu biciklista te se nadaju da bi ovo moglo označiti početak nove biciklističke ere s prvim stazama kojima se biciklisti stvarno mogu i koristiti.
Biciklisti okvirno procjenjuju da bi radovi koštali manje od milijun kuna, što je puno manje od 0,1 posto godišnjeg gradskog proračuna za promet
Ideja udruge je da se napravi ogledan primjer biciklističke staze koja bi povezala istok i zapad grada, i to prema principu destimulacije automobilskog i stimulacije biciklističkog prometa. Biciklistička magistrala prolazila bi dionicama na kojima automobilski promet nije gust te postoji mogućnost preraspodjele cestovnog prostora ili dijeljenja kolnika s automobilima. Mjesto za nju bilo bi dobiveno oduzimanjem jedne kolničke trake automobilima.
"Naša mjerenja, kao i procjene Prometnog fakulteta, pokazuju da to ne bi narušilo protočnost automobilskog prometa, dok bi uvelike poboljšala protočnost biciklističkog prometa. Važnije od toga, sigurni smo da bi takva brza biciklistička magistrala signalizirala ozbiljnu namjeru Grada Zagreba da se potakne biciklistički promet u svrhu smanjivanja gužvi u gradu", objašnjavaju iz Sindikata biciklista.
Magistrala, kako su ju zamislili, sastoji se od rute: Trg Franje Tuđmana - prilaz Đure Deželića - Trg maršala Tita - Masarykova ulica - Ulica Nikole Tesle - Amruševa ulica - Palmotićeva ulica - Ulica Nikole Jurišića - Martićeva ulica - Rakovčeva ulica - Štoosova ulica - Harambašićeva ulica - Ružmarinka ulica - Svetice - Maksimirska cesta.
Biciklisti su razradili i ideje za svaku pojedinu dionicu. Tako za početak od Trga Franje Tuđmana preko Prilaza Đure Deželića do Trga maršala Tita predviđaju da je potrebno rekonstruirati sjeverni dio Deželićeve, ukloniti sjevernu prometnu traku (od tri), pomaknuti parkirališta za aute na nju, a na oslobođenom koridoru između drvoreda i nogostupa izvesti dvosmjernu biciklističku stazu širine 2,5 metara. U budućnosti biciklisti ovu magistralu vide kao dio buduće županijske supermagistrale, dulje rute kojom se biciklistički povezuje Zaprešić ili Podsused i Dugo Selo ili Sesvete.
Plan Sindikata biciklista podržali su Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, doc. dr. sc. Ljupko Šimunović s Fakulteta prometnih znanosti kao i prof. dr. sc. Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta
Okvirno procjenjuju da bi radovi koštali manje od milijun kuna, što je puno manje od 0,1 posto godišnjeg gradskog proračuna za promet. "Ako procjenjujemo da su danas barem jedan posto svih sudionika u prometu biciklisti, prema principu ravnopravnosti veća bi se sredstva trebala izdvajati za potrebe unapređenja biciklističkog prometa. Osim toga, inozemna istraživanja i iskustva pokazuju da se svaka kuna uložena u razvoj biciklističke infrastrukture ubrzo vraća i dapače da donosi uštede proračunu zbog manje vremena utrošenog u gužvama, zbog boljeg zdravlja populacije, zbog smanjivanja troškova saniranja fasada i prometnica i zbog drugih čimbenika", objašnjavaju.
Plan Sindikata biciklista podržali su Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, doc. dr. sc. Ljupko Šimunović s Fakulteta prometnih znanosti kao i prof. dr. sc. Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta koji je istaknuo da su "tranzitni kolni promet kroz grad, neučinkovit javni promet i današnje većim dijelom opasne i neupotrebljive biciklističke staze u gradskom središtu veliki problem Zagreba". "U svakom slučaju inicijativa za biciklističku magistralu je hvale vrijedna jer slične su poteze poduzeli neki europski gradovi kojima nije cilj da kolni promet bude dominantan u gradskom središtu", kazao je Jukić.
Iako je upitno koliko se Bandićevim obećanjima može vjerovati, sigurno je da Zagrebu neophodno i hitno trebaju prohodni biciklistički koridori.
