Izjednačavanje mirovinskog staža za muškarce i žene? Sanja Sarnavka: "Na ravnopravnost se misli i na nju se jako poziva kada treba dodatno opteretiti žene." Gordana Obradović: "Duljina radnog staža još se ne može izjednačiti jer žene uglavnom još uvijek obavljaju dvostruku pa i trostruku ulogu."

„Kao i puno puta ranije, na ravnopravnost se misli i na nju jako poziva kada treba dodatno opteretiti žene, a ne muškarce", komentirala je Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. Vladinu najavu izjednačavanja radnog staža za žene i muškarce.

sanja_sarnavka.jpg

Sanja Sarnavka: Stradavat će i radnice, i osobe koje o njima ovise, i posao

Gordana Obradović iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) smatra pak da se „duljina radnog staža još ne može izjednačiti jer žene uglavnom još uvijek obavljaju dvostruku pa i trostruku ulogu. Osim što rade na poslu one obično rade i u kući, a angažirane su često i u svojoj zajednici. Sva istraživanja do sad su pokazala da i dalje postoji neravnopravna podjela posla u kući i da žene i dalje obavljaju većinu poslova u kući, ali i brige i njege djece, njege starijih i bolesnih. Kad se to izjednači tek tada možemo govoriti o izjednačavanju radnog staža."

Što se tiče ravnopravnosti spolova, u nekim stvarima se jako žuri, a s drugima kasni, ističu naše sugovornice. Često takve odluke obrazlažu pristupanjem EU. Obradović ukazuje kako nas se svojevremeno uvjeravalo da ćemo morati izjednačiti porodiljni dopust s europskim zemljama u kojima je on puno kraći. Međutim, to se na kraju nije dogodilo i dalje imamo 12 mjeseci, no sada ga mogu koristiti i očevi jednim dijelom. Ipak, još je uvijek jako mali postotak očeva koji koriste roditeljski dopust. „To se većinom događa jedino ako je ženina plaća veća pa je ona ta koja ide natrag na posao, a otac ostaje s djetetom. Taj razlog nam upravo pokazuje da se neke odluke ne mogu donositi odvojeno od drugih, jer imaju velike posljedice. Tako  podjela poslova ima zapravo dalekosežnije posljedice nego što se čini i odražava se i na izbor zanimanja, na visinu plaće, na napredovanje u karijeri. I po meni bi prije trebalo raditi na raznim područjima da bi mogli govoriti o ovoj promjeni", izjavila je Obradović.

obradovic.jpg

Gordana Obradović: U društvu u kojem bi u vrtiću bio jednak broj odgojitelja i odgojiteljica, u Saboru jednako zastupnika i zastupnica, u školama jednako ravnatelja i ravnateljica, mogli bismo govoriti o izjednačavanju mirovinskog staža

„Žene ne bi radile na najniže plaćenim radnim mjestima, ne bi samo one odlazile na bolovanja zbog djece ili starijih članova obitelji, ne bi samo one bile zadužene za sve kućanske poslove... Uz naš obrazovni sustav i poruke koje odašilje Katolička crkva žene će još dugo biti zarobljene u tradicionalnim ulogama skrbnica i radilica koje nose, kako to narod lijepo kaže, barem tri ugla kuće na svojim plećima", odgovara Sarnavka.

Predsjednica udruge B.a.B.e. kaže da navedena odluka Vlade nije u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, „ali je tužno što se jako puno drugih mjera kojima bi se olakšao život žena uopće ne provodi".

Zakon o ravnopravnosti spolova definira područja diskriminacije pri zapošljavanju i radu, no treba dokazivati da je postojala  diskriminacija, i na kojoj osnovi. „Posebno je to teško dokazati kada je riječ o strukturalnoj diskriminaciji koja posebno pogađa žene", naglašava Obradović.

Obradović smatra i da „ovaj prijedlog o izjednačavanju, s obzirom na situaciju, ne samo ekonomsku i socijalnu, barem treba odgoditi za neko vrijeme malo dulje od predloženog, kao što to rade i neke druge zemlje". „Naravno da će neki reći da žele raditi dulje, ali to su obično zanimanja u kojima se dobro zarađuje, koja donose neki ugled ili neko drugo zadovoljstvo. A u društvu u kojem bi u vrtiću bio jednak broj odgojitelja i odgojiteljica, u Saboru jednako zastupnika i zastupnica, u školama jednako ravnatelja i ravnateljica, mogli bismo govoriti o izjednačavanju", zaključila je Obradović.

<
Vezane vijesti