Planet Zemlja

Što ako grad s juga Europe veličine Zagreba u svega nekoliko godina ostvari porast udjela biciklističkog prometa s 0,2 posto na više od sedam posto? Što ako otpadnu sve isprike tradicije, mentaliteta i životnog stila koje koristimo kada se uspoređujemo s Danskom ili Nizozemskom?

Što bi se dogodilo da Hrvatska, ali i susjedne zemlje prijeđu na 100 posto ekološku poljoprivredu? Uvoz hrane bi se povećao? Umrli bismo od gladi? Nezaposlenost bi porasla? Ili bismo svi bili zdraviji? Zaposlenost bi porasla? BDP porastao? Tlo se oporavilo, a vode ozdravile od agrokemikalija? Odgovore donosi jučer predstavljena studija "Seeds of Change" - Sjeme promjene: održiva poljoprivreda kao put u prosperitet za Zapadni Balkan.

U testnoj fazi sudjeluje 20 tvrtki i institucija koje zapošljavaju ukupno deset tisuća ljudi, a potpisale su da će plaćati svojim zaposlenicima 25 euro centi po kilometru bicikliranja na posao

Udruga "Stop specizmu" prikupila je više od tonu hrane i ostalih potrepština za životinje koje su aktivisti dostavili na područja pogođena poplavama

Suvremena društva širom svijeta stoje na rubu kolapsa jer su tla erodirana, degradirana, otrovana, zatrpana ispod betona i lišena života. Industrijska poljoprivreda, bazirana na mehanicističkoj paradigmi i upotrebi fosilnih goriva stvorila je neznanje i sljepoću za procese koji stvaraju živuće tlo.

Premda novi prijedlog daje više slobode zemljama članicama EU da zabrane GMO usjeve na svom teritoriju, Zeleni strahuju kako je riječ o odluci koja bi mogla imati upravo suprotan efekt

Aktivisti su "zaplijenili" platformu energetske kompanije "Statoil", koja je, unatoč velikom negodovanju javnosti, dobila dozvolu norveške vlade za bušenjem Arktika

Nemojmo stati samo na pakiranju čarapa. Ne dopustimo da nam promakne da je u svjetskim razmjerima hitno potrebna i drugačija vrsta solidarnosti, jer će inače doći trenutak kad će biti puno više onih kojima će trebati slati čarape nego onih koji će ih moći slati.

Đuro Capor iz Inicijative "Srđ je naš" govori o UNESCO-vu upozorenju o utjecaju projekta na Srđu na Dubrovnik: "Dubrovnik je zaista ugrožen, i to ovaj put od koruptivne i za grad razarajuće politike koju provodi HNS-ov gradonačelnik, koja ima institucionalnu i vaninstitucionalnu potporu ministarstava pod kontrolom HNS-a."

Vlade sve tri zemlje ne povezuju uzroke poplava s klimatskim promjenama, ne poduzimaju mjere prilagodbe i gotovo ništa ne čine po pitanju smanjenja stakleničkih plinova. Upravo suprotno, sve planiraju gradnju novih termoelektrana na ugljen, novih velikih hidroelektrana i mnogobrojnih malih hidroelektrana čak i u zaštićenim područjima.