Objavljeno 13.11.2019. 10:19
Luka Ostojić
U nepregledno velikoj bolnici nalazi se samo ekipa strane filmske produkcije koja snima postapokaliptičnu scenu. Oko zgrade završeni prostori za parking, tegle s biljem i deseci neobičnih rasvjetnih balona – paukolikih krijesnica kakve će lako prepoznati posjetitelji socijalističkih hotela na Jadranu. Ulični umjetnici pretvorili su bolnicu u svojevrsni galerijski prostor. Ideja o njenoj gradnji danas se čini kao neostvariva utopija, no isto je vrijedilo 1980-ih, kad se vlast u vrijeme krize odlučila na taj potez. Srž problema danas nije u ostvarivosti takve utopije, nego u činjenici da u današnjem kapitalizmu političarima takva bolnica više ne predstavlja utopiju.
Objavljeno 26.08.2019. 10:35
I.P.
Gdje neki liječnici vide samo srčane bolesti ili depresiju, kanadski liječnik Gary Bloch vidi i siromaštvo i beskućništvo. Bloch svojim pacijentima uz lijekove propisuje i - novac. Taj je koncept počeo razvijati 2005., kao gestu prepoznavanja uzročnika bolesti, a u svome timu ima pravnike i socijalne radnike koji pomažu pacijentima da poboljšaju svoju situaciju. "Vrijeme je za razumijevanje društvenih uvjeta u kojima ljudi žive. To znači da kad pacijenti iznesu svoje zdravstvene probleme, znam da moram gledati i njihova niska primanja, neadekvatno stanovanje ili nedostatak veza u zajednici", kaže Bloch.
Objavljeno 25.07.2019. 15:30
Luka Ostojić
Usred ljeta, posljednje mjesto na kojem čovjek želi biti je bolnica. Stoga smo se u potrazi za drugačijom slikom ljeta zaputili upravo tamo. "Prije desetak godina znalo se dogoditi da po pet sati nitko ne dođe u hitnu pomoć, ali sad stiže podjednaki broj ljudi kao i tijekom ostatka godine. Vjerojatno zato što sve više ljudi ljeti ne odlazi na more nego ostaje u Zagrebu”, govori kirurginja Iva Kirac. Neočekivano nailazimo na još jednu drugačiju sliku ljeta: suprotno dominantnoj ljetnoj šemi po kojoj umjetnost služi jednima kao dio turističke ponude, a drugima kao neobavezna "hrana za dušu", ovdje je umjetnost usko vezana uz zdravlje.
Objavljeno 13.10.2018. 16:49
Ivana Perić
U hrvatskom jeziku razlikuju se imenica 'bol' muškoga roda i imenica 'bol' ženskoga roda. Imenica 'bol' muškoga roda označava ‘tjelesnu patnju ili neugodu koja nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti', a imenica 'bol' ženskoga roda znači ‘osjećaj patnje, duševne boli'. Dobar je to uvod u promišljanje o tome kako i zašto naša društva zanemaruju žensku bol i veličaju žensko trpljenje. Ženska bol je tako normalizirana do mjere da postaje nepostojeća na razini društva, i duboko simbiotska i razarajuća na razini individualnog iskustva.
Objavljeno 15.06.2018. 08:33
Ivana Perić
Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."
Objavljeno 20.03.2017. 09:32
I.P.
Udruge Medicinska konoplja i Kronoplja iznijele su zajednički stav o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga koji je stavljen u saborsku proceduru. Prema trenutno važećem Zakonu moguće je uzgajati opijumski mak za proizvodnju morfija, za potrebe farmaceutske industrije, no uzgoj konoplje za potrebe farmaceutske industrije i zdravstvenog sustava je nelegalan. "Sporost zakonodavca dovela je do činjenice da se pripravak od konoplje koji je trenutno dostupan u ljekarnama uvozi iz Kanade", ističe se u priopćenju.
Objavljeno 17.06.2011. 13:13
Karmen Lončarek
Bolnice su organizirane da bi pružile djelotvornu i racionalnu skrb, ali time veoma smanjuju mogućnost pojedinca da utječe na odluke koje se tiču njegovih zadnjih trenutaka. Takvo dizajnirano umiranje sigurno ima dobrih strana, no može li se umiranje bolesnika, kojeg ne okružuju njegovi najmiliji, već nepoznato osoblje, smatrati humanim?