Ljetna sezona je završila, improvizirani restorani duž obale zatvaraju svoja vrata, počinje razmetanje brojkama o najboljoj sezoni koja je u državnu kesu slila milijarde eura. Ali situacija je daleko od idilične. Masovni turizam zakucao je na vrata Hrvatske i njegove posljedice sve više se osjećaju u gradovima poput Splita i Dubrovnika, koji iz godine u godinu sve više nalikuju Disneylandu. Eksploatacija radnika u turizmu, posebice sezonskih, oduzimanje javnih prostora građanima, poskupljenje troškova života, turistifikacija gradova, samo su dio problema masnovnog turizma, a čini se kako Hrvatska još uvijek nema ni približnu viziju rješenja problema.

"Izravni troškovi onečišćenja od kruzera za hrvatski dio Jadrana, ne računajući posredne štete, sedmerostruko premašuju financijske koristi za hrvatsko gospodarstvo. Naime, dok jednogodišnji prihod od kruzera koji je uzeo u obzir iznosi 52,8 milijuna eura, troškovi opterećenja okoliša iznose čak 390 milijuna eura", izračunao je Hrvoje Carić s Instituta za turizam.

U splitskoj luci započeta je realizacija projekta izgradnje dva vanjska veza za prihvat megakruzera, čija se vrijednost procjenjuje na više od 23 milijuna eura. Projekt koji se naziva kapitalnim i strateškim bez jasnih je procjena utjecaja na okoliš, lokalnu ekonomiju i stanovništvo. Među pitanjima na koja nije jasno odgovoreno su i - kolika je stvarna zarada kada se oduzme šteta koju prouzroče kruzeri? Kakva je dugoročna korist od kruzerskog turizma?

Na meti investicija: turisti s kruzera zagušuju grad, Srđ će uskoro postati golf meka, planira se izgradnja hidroelektrane na dubrovačkom izvoru pitke vode, a zbog skupe moderne rasvjete buši se kamenje na zidinama.