Tomislav Medak, član Multimedijanog instituta i doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta u Coventryju: "Isključenost osoba s invaliditetom iz tržišta rada nalaže da dovedemo u pitanje društvo u kojem centralnu ulogu u integraciji i autonomiji igra konkurentsko tržište rada, a ne, primjerice, uzajamni i suradnički odnosi skrbi jednih o drugima o kojima realno ovisi većina našeg života i koji se najčešće ne odvijaju u sferi kupoprodaje rada i roba."

Hrvatska, uz Estoniju i Sloveniju, bilježi najveći udio nezaposlenih mladih koji su se zbog posla spremni preseliti u drugu zemlju EU. Njemačka je zemlja koja desetljećima ima prvenstvo privlačenja hrvatskih emigranata. "Njemačka možda izgleda kao dobar primjer, ali zapravo se suočavamo sa sve većim problemima po pitanju radničkih prava i nesigurnih oblika rada. Mladima se po izlasku na tržište rada nude pretežno ugovori na određeno, a s posebnom se diskriminacijom susreću žene i osobe migrantskog porijekla", govori nam Sandra Kasunić, aktivistkinja njemačkog sindikata Ver.di.

Izgleda da je je stručno osposobljavanje kod nekih poslodavaca postalo zamjena za redovne oblike zapošljavanja, čulo se na tribini udruge BRID.

Predstavljanje rezultata istraživanja o uključenosti mladih iz alternativne skrbi u mjere aktivne politike zapošljavanja održano je jučer u zagrebačkoj Kući Europe u sklopu projekta Garancija za SVE mlade, kojeg zajednički provode Mreža mladih Hrvatske, SOS Dječje selo Hrvatska, udruga Igra, Centar za mladež Zaprešić i Nacionalno vijeće mladih Austrije.

Iako je Vlada na jučerašnjoj sjednici prihvatila plan implementacije Garancije za mlade, razloga za slavlje nema jer se za mišljenje nije pitalo one kojih se ova odluka najviše tiče. Vlada vs. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću – 1:0.

Položaj mladih na tržištu rada nikada nije bio gori, koliko god premijer Milanović sumnjao u podatak o 52 posto njihove nezaposlenosti. Zbog nedostatka prave prilike mladi sve češće posežu za "stručnim osposobljavanjem", koje je zbog nedostatka sredstava, ministar Mrsić obustavio do kraja godine.

Krešimir Sever, predsjednik "Nezavisnih hrvatskih sindikata": Prosvjed kojeg organiziramo 1. svibnja, ali i neke druge akcije, svakako doprinose jačanju društvene solidarnosti. Pitanje dolaska građana na prosvjed nije samo pitanje vjeruju li oni zaista u ono što rade sindikati, nego vjeruju li u sebe same. Ako su nezadovoljni trenutnim stanjem, onda trebaju doći na prosvjed, a ako im je dobro, onda ne trebaju.

"Sa stajališta ponude rada možemo napraviti što god hoćemo, ali da najveći problem i dalje leži u jako niskoj potražnji koju je uzrokovalo slabo gospodarstvo", zaključila je Sanja Crnković-Pozaić na panel diskusiji "Mladi i nezaposlenost" u organizaciji GONG-a i H-Altera.

Sanja Crnković - Pozaić, stručnjakinja za tržište rada: Bespredmetno je govoriti o poslodavcima na način da su oni zločesti i da nemaju nikakve socijalne osjetljivosti. Kada bi poslodavci bili per se socijalno osjetljivi, ne bi bili poduzetnici nego socijalni radnici.