"Upravo smo danas postavili trampolin pa sam ga išla pogledati", kaže Jasna Lesički, voditeljica Senzornog vrta Centra Stančić. Dok korisnici te ustanove ovdje obavljaju radnu terapiju razvijajući osjetila kroz mirise, dodire i zvukove prirode, u terapijskom vrtu Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači korisnici sudjeluju u održavanju vrta i uzgoju povrća. "Oni su ovdje sretniji i veseliji, jača se onaj zdravi dio osobe što je cilj liječenja", ističe Matej Josić.

"Upravo je ritam odnosno ritmički pokreti pri pletenju ono što podiže raspoloženje, djeluje umirujuće i opuštajuće te potiče stanje nalik meditaciji. U kombinaciji s činjenicom da ga možete prakticirati praktički svugdje ono može biti sredstvo nošenja s anksioznošću, panikom, boli", ističe Sandra Kerovec, voditeljica zagrebačkog Štrikeraj cafea, dobrobiti pletenja i kukičanja. U svijetu su prepoznati terapeutski učinci tih aktivnosti.

Sena Puhovski, predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva o mentalnom zdravlju u vrijeme epidemije: "Briga o mentalnom zdravlju u Hrvatskoj je prepuštena pojedincima i nevladinom sektoru. Psiholozi u okviru sustava su educirani i kompetentni ljudi no naprosto nas je premalo. Djeca i mladi čekaju po tri do šest mjeseci, i to samo za prvi razgovor s psihologom. Ovakav odnos prema mentalnom zdravlju u ovoj krizi dodatno isplivava na površinu."

Glavni je problem hrvatskog zakonodavstva u vezi sa zapošljavanjem osoba koje imaju teškoće s duševnim zdravljem što im se prema sistemskoj regulativi ne priznaje invaliditet. Nisu sve osobe koje imaju invaliditet zbog psihičke bolesti nesposobne za rad, već bi im sustav trebao omogućiti procjenu invaliditeta.

Na naizgled jednostavno pitanje, što je to psihoterapija, bilo bi lakše odgovoriti kada bi postojao mehanizam kojim bi se omogućilo definiranje te profesije kao i ujednačavanje psihoterapeutske prakse. Sprečavanje zloupotreba na tržištu i supostojanja nelicenciranih osoba koje nude psihoterapeutske usluge, jedan je od razloga zbog kojih je nužan Zakon o psihoterapiji.

S jedne strane nalaze se humanistički, egsitencijalističko-fenomenološki psiholozi i bore se protiv hiperinflacije poremećaja u dijagnostici i shodno tome medikalizaciji šire populacije. S druge strane, Američka asocijacija psihijatara zdušno brani izdavanje nove Biblije poremećaja u svrhu identifikacije ljudi kojima treba pomoć.

U udruzi "Ludruga" se okupljaju samo stopostotni ljudi, sanjaju svoju "Ludu kuću", a dok ju ne dosanjaju posudili su Kuću ljudskih prava gdje danas počinje "Koji ludi tjedan!", tjedan dijaloga i edukacije o psihičkoj raznolikosti.

Depresija, tjeskoba i umor bitni su sastojci procesa metamorfoze koji se danas odvija na planetu, a izrazito su značajni zbog svjetla koje bacaju na tranziciju iz staroga u novi svijet. Bojimo se svjesno odabrati odlazak iz robovskog života, pa umjesto toga to odabiremo nesvjesno.

Velika većina ljudi razvija strah od psihoanalize, jer se dijagnozama trguje i etiketira vrlo lako u ime istine i onoga kojeg psihoterapeut vidi pred sobom. I na našoj "psihološkoj estradnoj sceni" opasno se trguje tim istim dijagnozama prema drugim javnim osobama.