Tajništvo za čistu energiju na EU otocima održalo je ovog vikenda radionice energetske tranzicije na kojima su sudjelovali predstavnici s Brača, Cresa, Hvara, Korčule i Lošinja. Hrvatski otoci su prvi europski otoci na kojima se održavaju radionice i koji prvi kreću u proces energetske tranzicije uz podršku Tajništva.

"Razvijati projekte obnovljivih izvora energija je kao da pokušavate natjerati mačke u stado", slikovito objašnjava Paul Phare iz britanske energetske zadruge Energy4All. No, dok za energetske zadrugare u Hrvatskoj to danas još uvijek tako izgleda, jer se suočavaju s birokratskim i financijskim preprekama, u zapadnoeuropskim zemljama je "tjeranje mačaka u stado" sve uspješnije, pokazali su primjeri predstavljeni na skupu Dobra energija dolazi na Vis u organizaciji Zelene energetske zadruge.

"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.

Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.

Do kraja 2016. u odnosu na ukupni iznos dostupnih sredstava za ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost vrijednost natječaja koji su objavljeni iznosi nešto manje od 9%, a ugovoreno je svega 2% predviđenih sredstava.

Građani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.

Uoči konferencije o klimi u Parizu, Greenpeace je u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Zelenom energetskom zadrugom, iznio prijedlog scenarija prema energetskoj neovisnosti Hrvatske te prelasku na 100 posto obnovljive izvore energije.

Opasne poruke poslane su prošloga tjedna iz Kaštela i Preloga kroz velike uspjehe, energetski neovisnu školu i recikliranje 60 posto otpada. Razotkriveno je tako da problem nisu ni otpad ni energija ni nezainteresirani građani već inertan sustav i njegovi vođe koji profitiraju od nastavka business as usual scenarija. "Ako jedna škola može ovoliko postići bez ikakve podrške države i fondova, koliko se tek može s njima?", kaže Robert Pasicko iz UNDP-a.

U Osnovnoj školi Ostrog, na Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava na današnji dan, započeli su radovi na instalaciji sunčane elektrane snage 25.5 kWp na krov škole, čime će ona postati prva energetski neovisna škola u Hrvatskoj.

Uz mudru državnu politiku, Hrvatska bi do 2020. godine mogla imati 500 megavata instaliranih u sunčane i vjetroelektrane, što je ulaganje vrijedno milijardu eura koje bi se moglo ostvariti bez državnih poticaja, isključivo novcem građana i europskih fondova, smatra Robert Pašičko, koji radi za Program Ujedinjenih naroda za razvoj, u Uredu stalnog predstavnika u Hrvatskoj.