„Glavni negativni utjecaji gradnje brana su raseljavanje lokalnih stanovnika i degradacija ekosustava koja uključuje gubitak bioraznolikosti i močvarnih područja te širenje invanzivnih vrsta", stoji u zaključku Ujedinjenih naroda.
Iako se vijesti iz manje razvijenih zemalja teško probijaju do hrvatskih medija, baš se tamo danas gradi većina hidroelektrana s velikim posljedicama na okoliš i društvo. Trenutno je aktualna gradnja treće najveće brane na svijetu u Brazilu, projekt u „plućima svijeta", Amazoni. Brazilski je predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, često hvaljen radi uspona brazilskog gospodarstva, glavni zagovornik gradnje velike brane Belo Monte na rijeci Xingu u državi Para. Tri akumulacije potopit će više od 400 kvadratnih kilometara poljoprivrednih zemljišta i prašume i potpuno isušiti rijeku Xingu što će dovesti do daljnje marginalizacije i prijetnje opstanku urođeničkih zajednica naroda Juruna. Preko 20 tisuća ljudi bit će raseljeno. Bit će sagrađena i dva ogromna kanala 500 metara široka i 75 kilometara dugačka koja će skretati vodu od glavne brane do hidroelektrane za što će se iskopati više zemlje nego pri gradnji Panamskog kanala.
Iako se hidroelektrane pokušava prikazati kao doprinos borbi protiv klimatskih promjena, Nacionalni institut za istraživanje Amazone izračunao je da će tijekom deset godina rada Belo Monte emitirati emisije CO2 usporedive sa 2 156 460 automobila godišnje.
Mega projekti poput ovoga donose bolesti u urođeničke zajednice, ugrožavaju im izvore hrane i vode, kulturno propadanje i ugrožavanje ljudskih prava. Dugoročni utjecaj Belo Montea još više zabrinjava jer će privući prljave industrije kao aluminijsku, potaći daljnju ekspanziju plantaža soje na račun amazonske prašume, ceste koje će se sagraditi potaknut će još veću sječu šume i rudarske aktivnosti, naglašava organizacija Amazon Watch. Uz to postoji sumnja da na području koju će se potopiti žive i „nekontaktirani" urođenički narodi, te bi potapanje njihovog životnog prostora značilo i njihov potpuni nestanak.
Unatoč prosvjedima urođenika, brojnih brazilskih i svjetskih ekoloških organizacija, brazilskog pokreta bezemljaša, holivudskih imena Jamesa Camerona i Sigourney Weaver, lokalnog biskupa, ali i ocjeni tehničkog tima Brazilske okolišne agencije IBAMA da je Studija utjecaja na okoliš manjkava, šefovi te iste agencije izdali su privremene dozvole za početak gradnje u veljači. S obzirom na podršku „pod svaku cijenu" koju gradnja ima iz državnog vrha, njenu će gradnju biti teško zaustaviti, a svijet je tek promatrač u daljnjoj degradaciji izuzetno važnog područja Amazone, bioraznolikošću najbogatijeg na svijetu. U godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili godinom bioraznolikosti planovi za potapanje dijela Amazone napreduju.
Ideja o projektu Belo Monte potječe iz vremena kada je Brazil bio pod vojnom diktaturom u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Prije nego krenemo u zgražanje nad Brazilcima koji u 40 godina nisu uspjeli ništa novo smisliti, dobro je zgroziti se nad samima sobom. Iz istih godina, naime, potječe i ideja o potapanju i stvaranju akumulacije u Hrvatskoj, u Kosinjskoj dolini, bioraznolikošću bogatoj i stanovnicima nešto manje, koja je također aktualizirana početkom ove godine.
