San svakog aktivista/ice koji se trudi pokrenuti neku pozitivnu akciju u svojim lokalnim zajednicama je da se ta akcija proširi efektom domina. Taj nezaustavljivi efekt uspjeli su, čini se, pokrenuti entuzijasti za uzgoj hrane u gradu na neiskorištenim gradskim površinama, a takvih površina u većini hrvatskih gradova ima na pretek. Medijski su najaktivniji i za to najzaslužniji članovi zagrebačke udruge "Parkticipacija" i varaždinske udruge "Gredica" koja vodi tamošnje "Čudesne vrtove". Iako nije svugdje riječ o istom obliku organizacije, gradske vrtove sada ima već Varaždin na nekoliko lokacija, Virovitica, Ivanić-Grad, Zagreb, Belišće, a sljedeće vrtlarske sezone moglo bi im se pridružiti niz drugih gradova. Grad Ozalj kupio je parcelu posebno za tu namjenu, iz Grada Slavonskog Broda objavili su na svojim web stranicama poziv zainteresiranim građanima da im se jave kako bi odabrali lokaciju prikladne veličine, Rijeka je blizu gradskog vrta, a postoje inicijative u još nekoliko gradova uglavnom na sjeveru zemlje. U nekim su već spomenutim gradovima vrtovi pokrenuti na inicijativu udruga, a u drugim samih gradskih vlasti. U nekim se vrtovima uzgaja organski, u drugima ne. Neki su vrtovi prave zajednice gdje se ljudi druže i dijele alate i plodove svoga rada kao što su varaždinski "Čudesni vrtovi", dok su drugi vrtovi nešto manje zajednice, a više skup pojedinačnih vrtlara. Koja god varijanta bila u pogonu, sigurno je da povrće sigurno zauzima svoje zasluženo mjesto u gradovima.
"Sve ukazuje na to da se Riječani i Riječanke mogu nadati urbanom vrtu ove sezone. Naša udruga na inicijativi radi već duže vrijeme i ima podršku gradonačelnika i drugih djelatnika grada u ostvarivanju ove ideje kao pilot-projekta. Dogovori s nadležnima iz gradske uprave su obećavajući, a vrtlarska sezona je vrlo blizu, tako da nećemo još dugo čekati na ishod", najavljuje Nina Sindičić iz udruge "Zona00". Prema online anketama koje su provodili, interes građana u tom gradu je velik, a građani žele i radionice ekološkog uzgoja.
hrana-poljoprivreda-povrce-paradajz-mk.jpg
Vrtove, zajedničke i eko, sigurno dobiva Koprivnica i to na inicijativu udruge "Kopriva" koja je prošloga tjedna potpisala ugovor s Gradom Koprivnica na deset godina o korištenju zemljišta u Špoljarskoj ulici veličine 11.741 metara kvadratnih. Kako će teći organizacija korpivničkog zajedničkog eko vrta za "H-Alter" govori predsjednik "Koprive" Ivan Funtek.
Što će sve dobiti građani Koprivnice sa zajedničkim vrtovima?
Građani će ovim projektom prvenstveno dobiti vlastiti komad zemlje za uzgajanje hrane, dok će raznim planiranim sadržajima i aktivnostima dobiti i mnogo više od pukog obrađivanja zemlje. Želja nam je da taj prostor pretvorimo u pravu zelenu oazu, mjesto rekreacije i druženja, zdrave zabave, edukacije i osvješćivanja. Ugodno mjesto na koje bi korisnici vrtova rado dolazili i kada ne bi imali posla na vlastitoj parceli. Mjesto šireg društvenog značaja na kojem bi uz uzgoj hrane na ekološki prihvatljiv način rasle i druge ideje za pozitivne promjene. Gdje bi se ljudi družili i udruživali i pokretali i neke nove inicijative od samih sebe usmjerene stvaranju zdrave zajednice.
Lokacija budućeg vrta, Foto: Kopriva
vrtovi-koprivnica-kopriva.jpg
Kako planirate organizirati vrtove? Slično varaždinskom modelu s dijeljenjem alata i drugim načinima razvijanja solidarnosti, ili imate neki drugi model?
Varaždinski Čudesni vrtovi su nam veliki uzor i njih smatramo najboljim primjerom zajedničkih vrtova u ovom dijelu Hrvatske. Jedna od prvih stvari od pokretanja inicijative ovog projekta koje smo učinili kako bismo dobili pravu sliku je bila posjeta njihovim zbilja čudesnim vrtovima i dobivanje njihovih iskustava. Tako da nam je namjera isto tako vrtove razvijati kao zajednicu u kojoj se stvari zajednički koriste i dijele. Ali, to sad sve ovisi o tome što i kako ćemo moći pribaviti i napraviti, odnosno hoćemo lidonacijama i sponzorstvima od samog početka moći uz osnovne uvjete pribaviti i sve potrebne alate u dovoljnom broju.
Javljaju li vam se već građani? Kakav interes očekujete? Za koliko vrtlara će biti mjesta?
Građani se polako javljaju još od prvih objava inicijative za projekt. Nadamo se solidnom interesu makar je Koprivnica nešto manje urbaniziran grad i većina ljudi živi u kućama s dvorištima u kojima obično imaju mjesta za vlastite gredice. Najviše računamo na ljude mlađe životne dobi koji bi željeli vlastitu zdravu hranu, ali sami se teško upuštaju u takve pothvate. Također, dosta ljudi nema nikakav komadić zemlje, a većini njih su ovi vrtovi vrlo blizu, odnosno lokacija je tek nepuni kilometar od najvećeg kompleksa zgrada. Mjesta ima dovoljno za preko 150 parcela, što je za Koprivnicu vjerojatno i previše. No, zato će biti više mjesta za zajedničke rekreativne sadržaje, proširenje parcela po želji vrtlara, možda zajednički voćnjak, dječje igralište, sportske sadržaje... Ideja je mnogo, puno je potencijala, tako da vjerujem da ćemo prostor vrtova uz osnovnu namjenu maksimalno iskoristiti.
Ima li udruga još neke planove vezano uz proizvodnju hrane?
Mjesta ima dovoljno za preko 150 parcela, što je za Koprivnicu vjerojatno i previše. No, zato će biti više mjesta za zajedničke rekreativne sadržaje, proširenje parcela po želji vrtlara, možda zajednički voćnjak, dječje igralište, sportske sadržaje...
Udruga Kopriva djeluje kao kolektiv koji provodi ideje svojih članova tako da daljnji planovi uz slične projekte ovise o volji i želji cjelokupnog članstva. Za sada ćemo se uz brigu za funkcioniranje samih vrtova također obrađivati jedan dio vrtova, uključiti u grupe solidarne razmjene, raditi na sadnom materijalu koji bismo dijelili socijalno ugroženim sugrađanima i tako. Vidjet ćemo kako će to ići i kamo će nas to sve odvesti dok se i sami na proljeće uhvatimo motike.
Koprivnica se ističe kao jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji aktivno radi na projektima koji mogu ojačati otpornost zajednice prema klimatskim projektima, kao što su projekti energetske učinkovitosti i biciklistički projekti. Što bi još Koprivnica mogla napraviti na tom polju jer hrana je u toj priči jedan od najbitnijih aspekata?
Da, Koprivnica svakako ide u dobrom smjeru što se tiče održivosti, ali to je dio kojemu treba još puno posla i ulaganja da bi postao pravi dio života svakoga njenog građanina. Počevši od nekog inventivnog načina javnog gradskog prijevoza do ulaganja u javne i privatne projekte, primjene obnovljivih izvora energije. Osobno smatram da bi trebala još poraditi na suradnji i podršci kvalitetnih građanskih inicijativa i projekta te pronaći dobar model partnerstva u ostvarivanju određenih projekta, poput osnivanja energetskih zadruga što je također bila jedna naša inicijativa u suradnji s UNDP-om, a koja nažalost zbog slabog interesa, kako jedinica lokalne samouprave, tako i samih građana, nije zaživjela. Svi zajedno moramo biti svjesni da će budućnost biti onakva kakvu si je stvorimo. Nadajmo se da će biti što svjetlija.
