H-Alter
Foto: MMHFoto: MMHPredstavljanje rezultata istraživanja o uključenosti mladih iz alternativne skrbi u mjere aktivne politike zapošljavanja održano je jučer u zagrebačkoj Kući Europe u sklopu projekta Garancija za SVE mlade, kojeg zajednički provode Mreža mladih Hrvatske, SOS Dječje selo Hrvatska, udruga Igra, Centar za mladež Zaprešić i Nacionalno vijeće mladih Austrije.

Glavni cilj istraživanja bio je propitati mjere aktivne politike zapošljavanja u sklopu Garancije za mlade, niza mjera, reformi i aktivnosti koje bi trebale omogućiti što brže aktiviranje mladih na tržištu rada, te ispitati koliko one utječu na stupanj socijalne isključenosti mladih iz alternativne skrbi kroz perspektive korisnika mjera. Sam pojam mladih iz alternativne skrbi odnosi se na mlade koji su živjeli u dječjim domovima, odgojnim ustanovama i udomiteljskim obiteljima. Skup je otvorila Mirela Travar iz Mreže mladih Hrvatske koja je istaknula važnost pružanja potpora bez dodatne stigmatizacije mladih uz konstataciju da se takva potpora može ostvariti samo kroz međusektorsku suradnju.

Istraživanje, kojeg je predstavila ko-autorica istraživačkog izvještaja Tanja Novosel iz Centra za mladež Zaprešić, pokazalo je kako većina korisnika iskoristila mjeru javni rad kao mogućnost za privremeno zaposlenje. Međutim, iskustva krajnjih korisnika pokazala su određeni stupanj nezadovoljstva tom mjerom kao koraku k boljoj integraciji na tržište rada te su većinski izrazili sumnju da će sudjelovanje u toj mjeri imati utjecaja na pronalaženje posla u budućnosti. Kao najčešći razlog neiskorištavanje te mjere istaknuta je nedovoljna informiranost poslodavaca i potencijalnih posloprimaca.

Preporuke donesene na temelju istraživanja predlažu promišljanje o drugim mjerama, koje osiguravaju i druge oblike potpore osim one materijalne jer se mjera javni rad pokazala kao neadekvatna za dugoročnu integraciju. Također je istaknuta i potreba razvijanja programa rane intervencije, kao i potreba za boljim umrežavanjem svih relevantnih dionika pri kreiranju javnih politika, usmjerenih na ranjive društvene skupine.

Rezultate je komentirala profesorica Branka Sladović-Franz s Pravnog fakulteta u Zagrebu koja je istaknula spolnu neujednačenost korisnika mjera te je ukazala na problem nepovezanosti strukovnog obrazovanja i potreba na tržištu rada.

"Posljedica toga je da ti mladi završavaju kao jeftina radna snaga i zapravo odrađuju svoju socijalnu pomoć kroz javne radove čime se pojačava njihova stigmatizacija", dodala je Sladović-Franz.

Svoja iskustva rada s mladima iz alternativne skrbi podijelili su Štefica Karačić, ravnateljica Centra za starije i nemoćne Centar i jedna od sudionica istraživanja, te Fran Huđek, odgajatelj iz Centra za odgoj Dugave. Oboje su zaključili kako dolazi do propusta zbog nedovoljne koordinacije i suradnje među državnim sustavima socijalne skrbi.

 "Ako su ti mladi ljudi ušli u alternativnu skrb onda imamo odgovornost, kao i roditelji, izvesti ih u život i omogućiti im resurse za samostalni život", smatra Karačić.

"Često se zaboravlja da mladi iz alternativne skrbi nisu proizveli sami sebe. Njih je proizvelo društvo i društvene okolnosti u kojima su se zatekli stoga društvo mora naći način kako se sustavno baviti rješavanjem njihovih problema", zaključila je Mirela Travar iz MMH te je dodala kako i sama neprisutnost medija na skupu govori mnogo, tj. da ne postoji interes za bavljenje ovom problematikom na višoj razini od one stručne.

Nedostatak prisutnosti predstavnika Ministarstva socijalne politike i mladih, ali i predstavnika Ministarstva rada i mirovinskog sustava također govori mnogo o nezainteresiranosti najodgovornijih institucija za problematiku najranjivije skupine mladih. To nam samo potvrđuje da su mladi iz alternativne skrbi doista na margini, ne samo Garancije, nego i čitavog društva, jer strukture očito prepoznaju samo problematiku "normalnih".

<
Vezane vijesti