Nakon što je službena inicijativa za formiranje društvenih vrtova pokrenuta u proljeće ove godine, i to nakon uklanjanja vrtova u Travnom za potrebe formiranja novog javnog parka na za to davno predviđenoj lokaciji, do danas nije formiran ni novi park niti je gradska uprava konkretnim potezima izašla u susret zahtjevu za formiranjem novih vrtova u formi društvenog vrta na alternativnoj lokaciji.
Iako najavljena, ni tematska sjednica lokalnog Vijeća četvrti Novi Zagreb - Istok na temu vrtova, do danas nije održana.
Javni natječaj (na kojem treba inzistirati) za buduće krajobrazno oblikovanje novoga parka u Travnom nije uslijedio niti je, čini se, izgledan u dogledno vrijeme.
Prostor koji su znatnim dijelom zauzimali nekadašnji vrtovi u Travnom doista jest uređen na način da je teren raskrčen i uklonjene silne količine otpada koji se tamo godinama gomilao, ali javni natječaj (na kojem treba inzistirati) za buduće krajobrazno oblikovanje novoga parka nije uslijedio niti je, čini se, izgledan u dogledno vrijeme.
U međuvremenu, grupa inicijativa za formiranje prvog zagrebačkog društvenog vrta koju čine Parkticipacija, 1POSTOZAGRAD, Ured za permakulturu, Udruga za promicanje inkluzije - Podružnica Zagreb, Goethe guerilla Zagreb, Prostor za vrt i Zelena akcija, opetovano su uputili zahtjeve na nadležna gradska tijela te su održani i neki sastanci u mjerodavnim gradskim uredima.
Pritom je od strane inicijative ponuđeno i nekoliko konkretnih lokacija za potencijalni vrt, a fokus stavljen na jednu.
Riječ je o parceli na prostoru budućega parka Lakun, južno od Islandske ulice. Taj budući park dio je (novo)zagrebačke Plave potkove kao niza planiranih, dijelom realiziranih, a dijelom neostvarenih ali za parkove predviđenih i u cjelinu povezanih zelenih površina, nastalih po uzoru na Zelenu potkovu i u bitno većem mjerilu.
Parcela unutar budućega parka Lakun veličine je oko 8 600 m2 i u gradskom je vlasništvu.
Neslužbeno ime prostora parka Lakun - koji bi imao biti veličine čitavog kvarta - određeno je kad i imena ostalih novozagrebačkih planski izgrađenih kvartova, a sva proizlaze iz autohtonih naziva starih toponima s toga područja te kao takva odražavaju memoriju grada, čine dio kulturne baštine, i u tome ih je smislu potrebno očuvati.
Inicijativa za vrt traži sada neiskorišteno zemljište na privremeno korištenje, a koje i ne ostavlja nikakve posljedice po teren. Štoviše, održava ga.
Ukoliko vrt bude ostvaren upravo na prostoru Lakuna, budućnost će pokazati da li će ga s vremenom zamijeniti planirani veliki javni park, ili će potencijalni vrt na predloženoj ili nekoj drugoj lokaciji unutar parka biti inkorporiran u njegovo krajobrazno rješenje, ili će možda čitav prostor Lakuna prerasti u najveći zagrebački društveni vrt. U tome smislu, važno je istaknuti da inicijativa za vrt traži sada neiskorišteno zemljište na privremeno korištenje, a koje i ne ostavlja nikakve posljedice po teren. Štoviše, održava ga.
Tu je i opet dobar primjer Varaždina, jednog od hrvatskih gradova koju su ove godine (u vrlo kratkom roku budući da se radi o izrazito jednostavnoj stvari) oformili društveni vrt, a lokacija za obrađivanje ustupljena je na pet godina.
Osobitost konkretne novozagrebačke parcele je činjenica da se nalazi u neposrednoj blizini nekoliko kvartova (Siget, Sopot, Utrina, Travno, Dugave i Sloboština) te uz Dom umirovljenika sv. Ana, čime je otvorenija dostupnost vrta - kako za zainteresirane stanovnike okolnih naselja, tako i za korisnike i korisnice doma.
Naime, za razliku od samoinicijativno formiranih vrtova kakvi karakteriziraju mnoge zagrebačke kvartove na parcelama koje čekaju neku buduću namjenu, organizirani društveni vrtovi dostupni su svima, njime upravljaju sami korisnici kojima se gredice dodjeljuju sezonski, a vrt funkcionira uz osnovna pravila, poput npr. zabrane upotrebe pesticida.
Dodatna korist koju bi svojim pravilnikom ponudio prvi zagrebački društveni vrt je i rezervirane gredice za sve vrtu okolne vrtiće i osnovne škole. Jedna od članica inicijative za vrt je i Udruga za promicanje inkluzije - Podružnica Zagreb koja bi kroz socijalnu i terapeutsku dimenziju u rad vrta uključila svoje članove.
Korist formiranja vrta za zajednicu je neosporna, a svi preduvjeti za formiranje prvog zagrebačkog društvenog vrta su ostvareni.
Važan moment pri formiranju organiziranoga društvenoga vrta jest i činjenica da bi taj novi i specifični javni prostor bio dostupan i onima koji u njemu ne obrađuju, a moglo bi ga se razgledati, u njemu boraviti ili pohađati neki od planiranih tečajeva i događanja koja nisu nužno vezana uz poljoprivredu.
Korist formiranja vrta za zajednicu je neosporna, a svi preduvjeti za formiranje prvog zagrebačkog društvenog vrta su ostvareni. Od artikulirane inicijative, konkretne slobodne lokacije koja je u gradskom vlasništvu i u zelenom pojasu, pa čak i činjenice da bi sama gradska uprava mogla profitirati zadovoljstvom građana bez ikakvog ulaganja od strane Grada. No, takvu inicijativu treba znati i prepoznati, a sve dotle vrt je i dalje na čekanju.
