Predsjednički park uređena je krajobrazna cjelina od 1960-ih godina, a prostire se na oko 95 hektara tj. velik je otprilike kao trećina parka Maksmir.
S obzirom na aktualna događanja oko preseljenja Ureda predsjednika Republike s lokacije na Pantovčaku, te neovisno o budućoj namjeni objekta, u platformi 1POSTOZAGRAD smatraju da je lako iznaći rješenje koje ide u prilog otvaranju parka za javnost.
Ovisno o funkciji objekta, park je npr. moguće otvoriti građanima samo vikendima, a noću ga zaključavati dok bi tek neposredni okoliš rezidencije mogao ostati nedostupan ukoliko i dalje bude imao funkciju koja zahtjeva sigurnosne standarde, ističu.
Činjenica da je u park-šumu svojevremeno unesena divljač - jeleni lopatari, mufloni, srndaći, košute, vjeverice, pauni - nije u opreci s mogućom namjenom prostora kao javnog parka otvorenog za građanstvo, te bi sve te životinje i dalje tamo trebale i ostati, kao svojevrsna atrakcija, smatraju u inicijativi.
Park-šuma na Pantovčaku je naime, ujedno i prirodni rezervat budući da uz spomenute životinje te druge za ovo podneblje uobičajene vrste, na području park-šume stalno ili povremeno živi i niz ugroženih i zaštićenih vrsta. Pd sisavaca to su vrste šišmiša: dugokrili pršnjak, sivi dugoušan, velikouhi šišmiš i južni potkovnjak, a od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune, koja potvrđeno ili moguće obitava na području parka, tu su i sivi sokol i golub dupljaš, a od vodozemaca gatalinka i barska kornjača.
"Sve to ukazuje da prostor parka treba ostati trajno zaštićen kao zelena zona i prirodni rezervat, koji se međutim treba i može jednostavno aktivirati na način da bude dostupan i građanima - za što svi preduvjeti uglavnom već postoje. Uz demonstriranje demokratičnosti nadležnih tijela Republike, otvaranjem predsjedničkog parka za javnost, Zagreb bi dobio novi veliki, već uređeni i održavani javni park u sjevernom dijelu grada", zaključuju iz 1POSTOZAGRAD:
Više o inicijativi možete vidjeti OVDJE.
