U slučaju da ih se deportira u Grčku, odnosno zemlju iz koje su navodno isplovili, očekuju ih katastrofalni uvjeti prihvata i smještaja te im se ne mogu jamčiti dostojanstveni uvjeti života.
Šezdeset i pet imigranata iz Afganistana, Sirije, Egipta i Somalije nije uspjelo u svom naumu da dođe do Italije i tamo započne neki bolji život. Nakon ukrcavanja u Grčkoj, jedrilica na kojoj su plovili, a koja je namijenjena prijevozu svega desetak ljudi, pokvarila se u području ZERP-a, južno od Mljeta. Nakon akcije spašavanja organizirane od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske i pregovora s posadom jedrilice, Obalna straža je dobila suglasnost posade da se jedrilica otegli u luku Gruž gdje je izmorenim imigrantima pružena prva pomoć i smještaj u Caritasovom domu. Akcija spašavanja je u medijima brže bolje prozvana "humanitarnom", pri čemu je sudbina imigranata ostala u sjeni njihovih spasitelja, koji bi zbog skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju mogli sve češće imati posla s migracijama svih vrsta.
Trebamo imati na umu da su hrvatski vojnici uključeni u misije u Afganistanu, i postaviti pitanje da li osim vojne, pružamo ikakvu drugu pomoć toj i sličnim zemljama
"S obzirom na izjave službenika i različite informacije koje su iznosili u javnost, moglo se vidjeti da službe koje su sudjelovale u spašavanju nisu bile adekvatno pripremljene. No budući da ovakvi slučajevi nisu uobičajeni, takvo postupanje ne čudi", kaže Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije, te dodaje kako je akcija humanitarna jedino u aspektu osiguranja hrane, vode i smještaja. "Postupanje je bilo u skladu sa zaštitom i osiguravanjem temeljnih ljudskih prava i nikako ne bismo očekivali ništa manje od institucija. Nakon što su osigurani svi osnovni uvjeti, očekujemo da nadležne službe i ostatak postupka odrade odgovorno i u skladu sa zaštitom svih prava tih osoba, odnosno da ih se informira o svim njihovim pravima i mogućnostima. Ukoliko se pokaže da osobe iskazuju namjeru ili postoji sumnja da im je potrebna zaštita poput azila, postupci bi se trebali provesti prema propisanim pravilima", objašnjava Kranjec.
Iako bi ulaskom u Schengenski prostor Hrvatska mogla biti prva zemlja na udaru ilegalnih migracija, odlučeno je da se umjesto proširenja kapaciteta za prihvat stranaca ide u smjeru ojačavanja granica
Prema dostupnim informacijama, Ministarstvo unutarnjih poslova je tijekom današnjeg dana trebalo početi službeni dio postupka, no kako njihov odgovor nismo dobili do zaključenja teksta, ostaje tek za pretpostaviti kako će se okončati postupanje. Ovisno o tome da li će zatražiti azil, izraziti želju za daljnjim putovanjem u Italiju ili nešto treće, tek ostaje za vidjeti što će se dogoditi s osobama s jedrilice. Ukoliko osobe zatraže azil, smješta ih se u Prihvatilište za tražitelje azila u Kutini ili Zagrebu, a ukoliko to ne učine onda ih se smješta u Prihvatni centar za strance Ježevo, odakle se dalje provodi postupak njihova protjerivanje iz Hrvatske. Prema informacijama koje posjeduje CMS za sada još nitko od imigranata nije zatražio azil, a zbog nemogućnosti pristupa informacijama ne zna se koji su razlozi što azil nije zatražen. U Hrvatskom pravnom centru najavljuju da će njihovi članovi zajedno s UNHCR-om sutra otići u Dubrovnik kako bi razgovarali sa migrantima te ih uputili u njihova prava i obveze koje imaju prema hrvatskom zakonodavstvu.
"Važno je naglasiti da među osobama na brodu ima ljudi iz Sirije gdje je ratna situacija i prema preporukama UNHCR-a, ali i s obzirom na međunarodne obveze, vraćanje ljudi na takva područja je svakako problematično i neprihvatljivo", kaže Kranjec. No osim deportacije u zemlje podrijetla, moguće je da ih se deportira u zemlju iz koje su došli, u ovom slučaju Grčku. "Najprije treba ispitati da li je jedrilica uopće isplovila iz Grčke, ali i voditi računa da su uvjeti prihvata i smještaja izbjeglica i imigranta u Grčkoj katastrofalno loši te da im se ne može jamčiti dostojanstveni uvjeti života, zbog čega je i Europski sud za ljudska prava donio presudu kojom zabranjuje vraćanje izbjeglica natrag u tu zemlju", objašnjava Kranjec.
Unatoč medijskoj salvi o spašavanju imigranata, dobri uvjeti neće ih dočekati ni u Hrvatskoj. Naime, kako već godinama upozoravaju udruge civilnog društva, Prihvatni centar za strance i Prihvatilište za tražitelje azila su podkapacitirani. Iako bi ulaskom u Schengenski prostor Hrvatska mogla biti prva zemlja na udaru ilegalnih migracija, odlučeno je da se umjesto proširenja kapaciteta za prihvat stranaca ide u smjeru ojačavanja granica. "Budući da ne možemo ignorirati činjenicu da u Hrvatskoj, a i u ostatku svijeta, postoje detencijski centri, već niz godina izuzetno nam je važno da se u postojećem objektu tog tipa poštuju što bolji standardi smještaja, prehrane, postupanja prema osobama koje su tamo smještene i ostale pojedinosti vezane za život u takvom okruženju." No osim te problematike Julija Kranjec smatra da se važno zapitati što Hrvatska doista čini da strancima bude bolje u zemljama iz kojih dolaze. "Postoje opravdani razlozi zbog kojih su ovi, ali i brojni drugi ljudi odlučili napustiti svoje zemlje i otisnuti se na ovako nesigurna i po život opasna putovanja. Osim spomenutih Sirijaca, na brodu su prema navodima medija i Afganistanci pa se treba podsjetiti i na to kakav je angažman Hrvatske u njihovoj matičnoj zemlji. Trebamo imati na umu da su hrvatski vojnici uključeni u misije u Afganistanu, i postaviti pitanje da li osim vojne, pružamo ikakvu drugu pomoć toj i sličnim zemljama", zaključila je Kranjec.
