"Želimo poručiti kako osuđujemo ovakav pristup izbjegličkoj krizi. Tema današnjeg sastanka ne bi trebalo biti pitanje zaustavljanja izbjeglica, nego zbrinjavanje izbjeglica i omogućavanje njihovog sigurnog dolaska do različitih zemalja EU, a to je odluka u kojoj moraju sudjelovati sve članice EU", rekla je Emina Bužinkić iz inicijative Dobrodošli!.
Bužinkić je napomenula važnost osiguravanja humanitarne evakuacije izbjeglica iz ratom ugroženih područja, poglavito iz Sirije, Iraka i Afganistana, kao i važnost postojanja sigurnog morskog, kopnenog i zračnog koridora.Čelnici policija dogovorili su kako će raditi zajedničku profilaciju i registraciju izbjeglica na makedonsko-grčkoj granici
"Vidjeli smo kako politika zemalja članica EU ne počiva na načelu solidarnosti koji bi trebao biti temeljno pitanje političke egzistencije EU. Danas, kada Austrija i Njemačka više ne mogu primati izbjeglice i kada se više od milijun izbjeglica nalazi na njihovom teritoriju, počeli su se organizirati tzv. push backovi, tj. vračaju se izbjeglice u druge zemlje balkanske rute, što smatramo posebno ugrožavajućim za njihovu sigurnost", naglasila je Bužinkić i napomenula kako broj vraćanja i deportacija izbjeglica svakog dana raste.
Predstavnice i predstavnici inicijative Dobrodošli! posebno zabrinjavajućim smatraju povečan broj fizičkih napada na izbjeglice koje traže azil te smatraju kako takvo represivno ponašanje treba okončati što prije.
"Pozivamo čelnike policije da okončaju represivno i agresivno ponašanje te da službe policije stave u svrhu zaštite ljudskih života. Trenutno više od 100 tisuća ljudi u strahu čeka prolaz na granici Turske i Sirije. Međutim, Turska to odbija te traži više novca za zbrinjavanje izbjeglica na svom teritoriju. Turska je već više puta zlorabila europsko-turski sporazum te umjesto prihvatnih centara ima detencijske centre, kao i Grčka", istaknula je Bužinkić.
Pozivamo čelnike policije da okončaju represivno i agresivno ponašanje te da službe policije stave u svrhu zaštite ljudskih životaZabrinjavajuća je činjenica da je u samo posljednjih nekoliko mjeseci na Mediteranu poginulo više od 3500 ljudi te da su morske operacije, koje provode zemlje EU, primarno usmjerene na udaljavanje krijumčara čime se direktno ugrožavaju ljudski životi. Bužinkić je podsjetila kako ekonomski privilegirana EU, koja broji 500 milijuna ljudi, može primiti dva ili tri milijuna izbjeglica "bez da osjeti teret" te da ne može sve pasti na leđa Turske, Jordana i Libanona.
"Ovakvim raspravama, kao što je i ova danas, zapravo se potiču nezakonite migracije, ljude se sve više kriminalizira, ugrožavaju se ljudski životi i to mora prestati. Stoga zahtijevamo od šefa policije RH da izloži ove probleme, iskustva RH u organizaciji brzog tranzita i tražimo da pred druge zemlje članice EU postavi primjenu načela solidarnosti i zbrinjavanje svih izbjeglica koje trebaju imati priliku doći na tlo EU", rekla je Bužinkić.
Važno je naglasiti kako je Hrvatska od početka humanitarne krize bila primarno zemlja koja je organizirala brzi tranzit prema drugim zemljama te da se nije aktivnije angažirala oko pitanja zbrinjavanja izbjeglica iako je spominjan plan o nekoliko objekata koji mogu prihvatiti veći broj ljudi.Tema današnjeg sastanka ne bi trebalo biti pitanje zaustavljanja izbjeglica, nego zbrinjavanje izbjeglica i omogućavanje njihovog sigurnog dolaska do različitih zemalja EU
"Hrvatska je prema relokacijskom modelu odlučivanja pristala na primitak 1616 osoba te pozivamo Hrvatsku da aktivira taj mehanizam i bude jedna od prvih zemalja koja će pozvati izbjeglice da dođu ovdje živjeti, a da pri tom razvija svoje integracijske politike kako bi ti ljudi u Hrvatskoj bili sigurni, uključeni u sustav obrazovanja i na tržište rada", rekla je Bužinkić.
Osvrćući se na pitanje tranzitnog kampa u Slavonskom Brodu, Bužinkić je istaknula kako se sredinom studenog prošle godine promijenila politika tranzita kada je Slovenija počela s prvim vračanjima ljudi u Hrvatsku. Uz to, promijenio se način rada s volonterima u kampu u Slavonskom Brodu koji više nemaju pristup izbjeglicama kao prije te je njihova uloga svedena na direktnu humanitarnu pomoć, i to samo prema onim izbjeglicama koje nisu zadržane u zatvorenim sektorima.
U međuvremenu, čelnici policija Hrvatske, Austrije, Slovenije, Srbije i Makedonije dogovorili su kako će od danas raditi zajedničku profilaciju i registraciju izbjeglica na makedonsko-grčkoj granici. Uz to dogovoren je i organizirani prijevoz izbjeglica od Gevgelije na makedonskoj granici do Austrije. Uključenje u danas sklopljeni dogovor tražit će od Bugarske i Albanije.
