Vojska udarnički drila paradni korak na plus 40 u hladu, usred zvizdana, a politički se specijalci HDZSDP-a javno sramote kilavim akrobacijama verbalnih figura veneris u aktualnom predizbornom bordelu. Na crvenom lampašu iznad opskurne izbe koči se upitnik: vojni mimohod u Zagrebu 4. kolovoza ili miting istine s događanjem naroda 5. kolovoza u Kninu? Kao da je 20. obljenica VRA Oluje nešto bez čega RH građani nemaju ni prošlost niti budućnost i bez čega neće preživjeti, ako ta obljetnica ne bude globalno prepoznata kao vlasništvo "naše, slavodobitničke političke opcije". I, dakako, odgovarajuće honorirana u skorom izbornom klinču "narodne" i "nenarodne" Hrvatske. Najbolja mjesta uz državne jasle s već užeglim ostacima jestiva vape za nenamirenim stražnjicama.
A, recimo po duši - neka provjeri tko ne vjeruje - publikumu se odavna, pa i na ovim danakilskim pripekama, živo fućka hoće li HDZ-ova tzv. domoljubna družba nekim fucking saltom pred biračkim voajerima ostaviti za dlaku bolji dojam od SDP-ove, navodno nedomoljubne.
Što bi kazao Štijef za šankom: "Već 25 let isti drek i još 25 let bu bil". Ni kruha gladni žurnalistički nadničari ne vjeruju da je plavi zna se klan ičim bitnim bolji od formalno crvenog kukuriku jata i obratno, ali to javno ne smiju reći. Tek tu i tamo neki slobodniji strijelac s prvim uvjetima za prijevremenu starosnu mirovinu, a prznica po naravi ili inficiran navodnim imidžem svog pera, usudi se pretpostaviti da Hrvatskoj ne gine skorašnja velika blamaža glede i u svezi s obilježavanjem 20. obljetnice VRA Oluje. I da će idejni arhitekti sramote, koju više nije moguće izbjeći, biti Tomislav Karamarko, Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović.
Ni jednom od tih troje, kao, glavnih skretničara u nacionalnoj zbilji nije stalo ni do reda u zemlji, ni do međunarodne uvjerljivosti RH niti do digniteta povijesnih čina, čiji su nadnevci službeno promovirani među ključano znamenje opstojnosti NSS-a (Neovisne, Samostalne i Suverene). Da nije tako, proslava 20. obljetnice VRA Oluje ne bi među razumnim i savjesnim političarima u zreloj demokratskoj zemlji mogla biti drugo ime za maloumna junačenja političkim autizmom i notornom "državotvornom" glupošću među dvama najvećim stranačkim rivalima. Što sve neće - u naše ime i, avaj, na našu štetu - učiniti gramzljive, bahate i nesposobne kaste HDZSDP uhljeba ne bi li mesijansko glumatanje pred biračkim općinstvom napokon kapitalizirale razmještajem lijenih stražnjica na topla i mekana mjesta za povlaštene "državne veličine".
Šef HDZ-a Tomislav Karamarko brzinom terenca vrijednog gotovo milijun kuna koji, naravno, nije njegov, grabi i preko mrtvih prema premijerskoj vlasti. Usput krši pravila demokratske utrke i načinom vožnje širi užas među nakostriješenim gledateljstvom. Dvadeseta mu obljetnica VRA Oluje dođe kao još jedan od usputnih boksova iz kojega će mjesecima najnepopularniji politički vozač sunuti prema cilju, osokoljen aklamativnom potporom uhljebničke logistike. Predsjednik Vlade Zoran Milanović baš se u suton svog neuspješnog mandata sjetio - ako to nije maslo uvezenog, made in USA PR-a - populistički alkemijati, hineći "muža iz naroda" i "jednog od nas" tzv. običnih, malih ljudi".
Tri i pol godine je mislio da je premijer u državi bez građana. Ako ih je i bilo i ako ih je tu i tamo možda naslućivao, kao u gustoj magli - nisu mu trebali ni za hren ribati. Kontrolne lampice političkog rejtinga već su nakon godine dana Kukuriku mandata počele bljeskati zabrinjavajuće crveno. Anketirana javnost dvotrećinski alarmira da Vlada drugog po nepopularnosti političara u RH (iza Karamarka) ne vodi zemlju u dobrom smjeru. No, rečena populistička Milanovićeva alkemija u predizbornom labosu možda će i ponekog neizlječivog neznabošca razbucati sumnjom: mora da ipak ima nečega nadnaravnog. Kako inače pojmiti da više od 60 posto građana sada, prvi put nakon toliko vremena, drži da Vlada ipak povlači korisne poteze i vodi zemlju u dobrom smjeru?
Ta okolnost, možda inteligentno isprogramirana ili slučajno osvanula za proslavu 20. obljetnice VRA Oluje, krucijalan je izazov, ali i prigoda Milanoviću pokazati koliko (ni)je bolji od Karamarka. "Ženu iz naroda" učinkovito je već disciplinirao time što joj se nije dao hipnotizirati nepostojećim autoritetom i nepripadajućim ovlastima. Ostavio je "kraljici Balkana i nadi BiH" širok prostor da se neukrotivim samoljubljem i političkim izletavanjima pred rudo sama javno blamira u novom ruhu za koje očito nije građena. Kao u slučaju prepada na poljoprivredno ministarstvo radi nelegalnih doseljeničkih bikova ili, zadnje, pokušaja da na izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora o otkazu arbitraže sa Slovenijom vodi glavnu riječ.
Premijeru RH, uostalom, nije teško polemički se nositi s predsjednicom i njezinim stranačkim šefom Karamarkom. Svakim posebno ili udruženima. Bolji je, razložniji i argumentiraniji govornik bez obzira o kojoj je temi riječ. Karamarko se zato ni u snu ne želi javno sučeliti s njim, recimo u TV-dvoboju, jer zna da mu nije kadar parirati. "Ženi iz naroda" preostaje samo semafor na licu.
Predsjednik Vlade počinit će političko i svetogrđe nad inteligencijom, da se i ne govori o dužnosničkoj obvezi, ne dođe li 5. kolovoza održati govor Karamarko oočito ne razumije da se ne može vladati na valu razdora i mržnje, jer ih nemilice sije. Zlo će mu se vratiti sa zateznim kamatamau Kninu. Ma kakva ga nahuškana rulja došla vrijeđati, prostačiti, glumiti suncokrete zamotane u nacionalne šahovnice i čavoglavski dernečiti u ime "ponosa i slave". Bivši dvomandatni predsjednik RH Stjepan Mesić svojedobno je udario učinkovitu kajlu HDZ-ovim alkarima u Sinju zbog primitivizma istih organiziranih prostaka kakvi su i lani - maloumnim vrijeđanjem najviših predstavnika države Zorana Milanovića i Ive Josipovića - osramotili Knin, zagadili proslavu VRA Oluje, nabacili se blatom na hrvatske branitelje i pobjedu u Domovinskom ratu.
Premijer Milanović je iks puta dao znati i scenaristima barbarstva i performerima primitivizma u RH da ih se ne boji, da mu kulturnim manirima i kućnim odgojem nisu dorasli, znao ih je krutom istinom inteligentno pogoditi u živac i to je osobito dužan ove godine demonstrirati u Kninu. To nije HDZ-ovo, nego državno slavlje u ime svih hrvatskih građana i nikakva režirana događanja naroda ne mogu biti iznad demokratskih uzusa i digniteta inastitucija države. SDP-ova je koalicijska vlast dobila više nego uvjerljiv izborni mandat građana za unapređivanje i obranu tih vrijednosti. Kome pravo, kome krivo. Učinak se honorira na izborima. Ne na ulici i ne pijanim dernecima raspomamljenih seoskih rumpalija.
Bez obzira na to što HDZ javno hini da je vojni mimohod u Zagrebu podmetnut predsjednici RH, da se Grabar-Kitarović nerazumno dala uhvatiti Što sve neće učiniti gramzljive, bahate i nesposobne kaste HDZSDP uhljeba ne bi li mesijansko glumatanje pred biračkim općinstvom napokon kapitalizirale razmještajem lijenih stražnjica na topla i mekana mjesta za povlaštene "državne veličine"?u Milanovićevu zamku, dvostruka će proslava 20. obljetnice VRA Oluje biti važan test njezine predsjedničke zrelosti i dužnosničke odgovornosti. To podrazumijeva i korektan odnos prema premijeru Milanoviću i njegov prema njoj, bez obzira hoće li se on ili neće mesićevski "uplašiti naroda", pa ignorirati moguće prostačke horde u Kninu. Ljudski bi se to dalo razumjeti ("Neka derneče sami sa sobom, to nije moja razina i moje društvo"), ali političko-diplomatski ne ("Građani imaju pravo čuti što premijer ima reći, a sami će zaključiti među kakvim ljudima žive i kakve im se opcije nude"). Ovu državu nije izborio HDZ, ali si ta stranka neovlašteno svojata pravo definirati što je domoljubno, državotvorno, demokratsko, politički ispravno.
Realno, što bi Milanović i njegovi suradnici trebali imati protiv toga da se u Kninu još jednom, možda i drastičnije nego šatoraškim divljaštvom na Markovom trgu, očituje domaćoj i stranoj javnosti tko u Hrvatskoj (ni)je velik dlakavi primat iz prvih scena Kubrickove Odiseje u svemiru? Što bi oni trebali imati protiv toga, ako već nemaju Karamarko, njegova kninska gradonačelnica (pod istragom) i stranačka zvijezda u usponu Josipa Rimac ili Kolinda Grabar-Kitarović? Ovi potonji drže ključ reda i nereda na skorašnjoj proslavi 20. obljetnice VRA Oluje u Kninu.
Baš bi Tomislavu Karamarku, ako mu se već smiješi vlast na idućim izborima, a smiješi se, trebao najviše biti na srcu red i mir u zemlji te uljudna zamjena Kurte (SDP) Murtom (HDZ). On očito ne razumije da se ne može vladati na valu razdora i mržnje, jer ih nemilice sije. Zlo će mu se vratiti sa zateznim kamatama. Kao i svima koji su nakanili ove godine pretvoriti Knin u Čavoglave ili Čavoglave namjenski preseliti u Knin. "HDZ se definitivno odrekao nekadašnjeg imidža općenarodne stranke", točno primjećuje kolumnistica Jutarnjeg lista Jelena Lovrić. "Više nije partija hrvatske kohezije, nego kao nikad dosad za svoje pogonsko gorivo koristi podjele. Usto, po snazi je gotovo izjednačena s vladajućim SDP-om, bira ga gotovo trećina onih koji izađu na izbore, što znači da može predstavljati samo jedan, manji dio nacionalnog korpusa."
Unatoč tome, HDZ prkosno izaziva sve razornije uragane "domoljubne" gluposti. Kao, hrvatski narod je nezadovoljan glavnim HDZ-ovim oponentom, SDP-om. Ma nemoj. Za HDZ-om suze roni i jedva čeka Karamarka kao premijera? Sic. Zato ni ovogodišnji okrugli obljetnički Knin neće biti posljednja pohvala hrvatske ludosti kakvoj civilizirani svijet podrugljivo okreće leđa.