Odredišta putovanja bili su gradovi i općine u regiji Veneto koja brojem stanovnika od 4,9 milijuna i brojem jedinica lokalne samouprave od 580 približno odgovara Hrvatskoj. Ali, razlika je što se u Hrvatskoj odvojeno skuplja svega 15 posto ukupne količine otpada, a u regiji Veneto preko 80 posto. S obzirom na navedene podatke, Veneto je idealan primjer dobre prakse u potpunosti primjenjive na gradove i općine u Hrvatskoj, pogotovo jer je to i fizionomski vrlo sličan prostor.
Prva posjećena lokacije bila je zatvorena kompostana kapaciteta 28 tisuća tona u mjestu Maniago koja iz biootpada kompostiranjem proizvodi sedamdeset tisuća tuna komposta koji se koristi poljoprivredi te anaerobnom digestijom bioplin za 32 tisuće MWh električne energije godišnje kojom se opskrbljuju potrebe okolnog lokalnog stanovništva. Niz takvih kompostana manjeg kapaciteta diljem Hrvatske efikasno bi zbrinulo biootpad, bez ikakvih posljedica po okoliš te uz financiranje iz EU fondova.
Sljedeće odredište bila je općina Ponte nelle Alpi, koja je s 9.5 tisuća stanovnika veća od čak 86 posto hrvatskih općina i gradova, a odvojeno skuplja 92 posto ukupne količine otpada, po čemu je vodeća u svijetu. Da se takav jednostavan sustav preslika na spomenutih 86 posto jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, problem otpada već bi bio velikim dijelom riješen.Odredišta posjećena na ovom stručnom putovanju dokazuju da se pravilnim postavljanjem sustava može postići visok postotak odvojeno skupljenog otpada u kratkom vremenskom roku.
Najvažniji elementi takve uspješnosti su identifikacija korisnika, osiguravanje spremnika prilagođenih potrebama svakog pojedinog kućanstva i naplata prema količini miješanog otpada. Takvim sustavom motivira se građane na odvajanje i pravilan odnos prema otpadu jer oni koji više otpada odvoje imaju niže račune od onih koji neodgovorno postupaju s otpadom. Uspješnost ove općine tim je veća što je ovakav sustav uspostavljen u samo devet mjeseci. Uz visok postotak odvajanja, pokazatelji uspješnosti su i mjesečni računi građana koji su onima koji odvajaju niži za 30 posto u odnosu na prijašnji sustav, deseci ljudi koji su zaposleni te stabilan prihod komunalnog poduzeća kojem su racionalizirani troškovi zbog smanjene potrebe za odvozom otpada i za odlaganjem na odlagalište te ostvarivanjem dodatnog prihoda od prodaje odvojenih frakcija za recikliranje.
U Hrvatskoj se odvojeno skuplja svega 15 posto ukupne količine otpada, a u regiji Veneto, koja brojem stanovnika jedinica lokalne samouprave odgovara Hrvatsoj, preko 80 posto.Kao primjer velikog grada odabran je grad Treviso koji sa svojom okolicom čini pokrajinu s 550 tisuća stanovnika, a koji od ukupne količine otpada odvajaju čak preko 85 posto efikasnim sistemom odvojenog skupljanja otpada u malim spremnicima u svakom kućanstvu, po uzoru na manju općinu Ponte nelle Alpi.
Zelena akcija u Trevisu je posjetila i novoizgrađenu sortirnicu kapaciteta 63 tisuće tona koja će uskoro biti puštena u pogon i kvalitetno sortirati neodvojen otpad te ga pripremiti za plasman na tržište reciklaže. Cijena navedene sortirnice je 37 milijuna kuna, što je sitnica u odnosu na planiranu spalionicu za grad Zagreb cijene dvije milijarde i 750 milijuna kuna. Uz to, navedena sortirnica lako se može sufinancirati iz fondova EU, dok za izgradnju spalionice to nije slučaj. Ova sortirnica primjer je niza takvih diljem Italije koje efikasno rješavaju pitanje ostatnog otpada iz kojeg je prethodno u kućanstvima izdvojena organska frakcija.
Odredišta posjećena na ovom stručnom putovanju dokazuju da se pravilnim postavljanjem sustava može postići visok postotak odvojeno skupljenog otpada u kratkom vremenskom roku. Potrebna je samo dobra strategija i postavljanje sustava od temelja tako da poštuje hijerarhiju gospodarenja otpadom te ulaže u infrastrukturu za odvajanje (čipirane kante i vrećice), kompostane i sortirnice te u kvalitetnu edukaciju građana o potrebi odvajanja otpada, a izbjegava spaljivanje otpada i izgradnju megalomanskih centara u kojima se od otpada proizvodi gorivo za spaljivanje.
Poučeni ovim primjerima, Zelena akcija apelira na Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da novim Planom gospodarenja otpadom Hrvatske, koji se treba donijeti ove godine, osigura gradovima i općinama u Hrvatskoj zakonodavni okvir na temelju kojeg će bez prepreka moći formirati sustave temeljene na odvojenom prikupljanju, recikliranju i kompostiranju. Također, apeliraju i na jedinice lokalne samouprave da uspostave sustave u skladu s navedenom najboljom dostupnom praksom.
