Današnje predstavljanje godišnjeg izvještaja Praćenja suđenja za ratne zločine triju nevladinih udruga - Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documente i Građanskog odbora za ljudska prava - fokusiralo se na skandalozan odnos hrvatske države prema članovima obitelji civilnih žrtava Domovinskog rata. Riječ je uglavnom o umirovljenicima, koji su od države tražili materijalnu odštetu, ali kako su izgubili parnice moraju državi platiti sudske troškove u iznosu od pet do 105 tisuća kuna.
"Od 118 slučajeva, koje je zabilježila udruga Documenta, gdje su hrvatski građani, članovi obitelji poginulih civilnih žrtava u Domovinskom ratu, tražili odštetu od hrvatske države, u 72 slučaja žalba je odbijena. Stoga im prijeti ili je već nastupila ovrha zbog sudskih troškova koje moraju podmiriti. Riječ je uglavnom o umirovljenicima sa skromnim primanjima kojima država sad oduzima ili će oduzimati trećinu mirovine", rekla je Vesna Teršelič iz udruge Documenta. Kao primjer, navela je slučaj Ljubice Solar čija je kći ubijena u Sisku, a kojoj sad prijeti ovrha u iznosu većem od 80 tisuća kuna sudskih troškova, jer je izgubila u parnici koju je vodila protiv države. Nadalje, objasnila je kako hrvatska država, umjesto da materijalnom naknadom ublaži patnju i oda zasluženi pijetet ovim ljudima, sada im sjeda na račune. Obeštećenja, naime, postoje samo u slučaju pravomoćnih presuda, a njih je jako malo. Teršelič napominje kako je skandalozna i sama činjenica što nisu provedeni kazneni postupci, a sad se žrtvama još naplaćuju i sudski troškovi.
"Riječ je o bešćutnom odnosu države koja nastoji svoju prljavu savjest gurnuti pod tepih. Paradoksalno je da država daje tolike novce za obranu ljudi kojima bi se obrana ionako osigurala ukoliko je ne bi mogli sami platiti", nadovezao se Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.
Osim skandaloznog odnosa prema žrtvama rata, udruge su navele pomake unutar zakonodavstvenog okvira koje su uslijedile sa zatvaranjem poglavlja 23., ali isto tako i upozorile na nedostatke s kojima se još uvijek susreće hrvatska sredina.
"Proteklu godinu obilježila je nepravomoćna presuda generalima Ivanu Čermaku i Anti Gotovini. Pritom je važno naglasiti negativnu ulogu koju su odigrale političke elite i javni mediji. To se odnosi na jednostrano izvještavanje uoči i nakon presude te skupljanje politički bodova za kampanju temeljenih na stavovima prema nepravomoćno osuđenim generalima", rekao je Mladen Stojanović iz Centra za mir i nenasilje Osijek. Pohvalio je podizanje optužnica za koje prije nije bilo volje kao što je slučaj Tomislava Merčepa, ali i upozorio na dugotrajne procese poput onog koji se vodi protiv Mihaela Krastova, a traje već dvadeset godina. Iznio je i statističke podatke Državnog odvjetinštva prema kojima je za 490 zločina, za koje su poznati počinitelji, u potpunosti riješeno tek 103.
Marko Sjekavica iz GOLJP-a upozorio je kako određene domaće i haške presude daju indicije za poduzimanje novih istražnih radnji za zapovjednu odgovornost kao što je slučaj Jure Radića, Miroslava Tuđmana, Davora Domazeta, Ivana Jarnjaka i Vladimira Šeksa. "Bez kvalitetnog procesuiranja osoba na najvišim razinama, neće biti moguće kvalitetno suočavanje s prošlošću", dodao je.
