Da je u zemljama juga Europe obala resurs, a nekretninski biznis najraširenija ekstraktivna industrija, pokazuje i najnoviji prijedlog legislative koju je predložila grčka vlada. Na produženoj je javnoj raspravi do 13. svibnja novi zakon koji uređuje pitanje pristupa i gradnji na grčkoj obali. Očekuje se da se zakon koji je nazvan "Definicija, upravljanje i zaštita priobalja i plaža" naći pred grčkim parlamentom u sljedećih nekoliko tjedana.
Zakonskim se prijedlog potpuno ukida reguliranje privremenih objekata u obalnom prostoru, kao što su kišobrani, ležaljke i slično, a još je gore što se ukidaju restrikcije na ograđivanje obalnog prostora koje tako gubi status javnog dobra. Jedini spomen javnog prostora obali sada kaže da se mora osigurati javni pristup ali ujedno uzeti u obzir štetu ili korist investitora.
Ukinute su i neke zapreke za gradnju trajnih objekata u korist privatnog profita pa je tako ostavljena mogućnost hotelima da prošire svoju izgradnju sve do samog mora.
Također, omogućava se legalizacija prethodno izgrađene ilegalne gradnje na obali.
U pozivu na sudjelovanje u javnoj raspravi grči ministar financija Yannis Stournaras navodi kako je "gospodarska važnost obalnog područja velika te je je potrebno otpustiti veliki potencijal za gospodarski rast koji pruža". Koristeći sličnu retoriku kao i hrvatska Vlada za opravdanje Zakona o strateškim investicijama, i grčka se vlada poziva na "nerazumno složene procedure odobrenja većine ministarstava i tijela vlada" koje su "godinama odgađale investicije".
Okolišne organizacije, društveni pokreti i neke političke stranke koji se protive privatizaciji grčke obale pokrenule su inicijativu "Spasimo grčku obalu", a pokrenuta je i online peticija protiv ovakvog napada na javno dobro.
