Takvi poslovni centri, zajedno s trgovačkim centrima, smještenim na bližoj i daljnjoj gradskoj periferiji, agresivni su monstrumi koji razaraju tradicionalne sadržajne strukture koje grad čine gradom. Ispraznili su već brojne ulične lokale i uništili stotine malih trgovaca, obrtnika, galerija i knjižara širom grada. Naprimjer, u Ilici zapadno od Britanskog trga više je praznih lokala nego onih koji rade. Priča je slična kao sa kinodvoranama: samo dva multipleksa (Kaptol i Branimirova) uništila su sve kinodvorane u Zagrebu.
Birokrati na usluzi
Ovaj put ne radi se o divljoj izgradnji. Naprotiv, prodane duše gradskih birokrata ponizno stoje na usluzi kapitalu i rasprodaju naš grad, naše javne prostore. Ne samo da nitko ne pita za mišljenje građane, nego im se patronatski cinično cere u lice kad stanu u obranu svoga kina (Europa). Kako je moguće da se jedna mala, za život ugodna srednjoeuropska metropola ne može obraniti od najnegativnijih aspekata vulgarnog kapitalizma? Kako je to moguće i na Cvjetnom trgu kad je važećim Generalnim urbanističkim planom (GUP-om) područje Donjeg grada zaštićeno te je člankom 59. Odluke o donošenju GUP-a propisano da je nova gradnja u unutrašnjosti bloka dozvoljena samo iznimno, za građevine javne i društvene namjene.
Nažalost, ništa u GUP-u nije dosljedno i nedvosmisleno određeno. Uvijek postoje iznimke, ustupci, rupe kroz koje se može provući interes suprotan općem interesu. Tako se u istom članku 59. omogućuje zamjena postojećih građevina uz prenamjenu. E, pa izgradnja u bloku na Cvjetnom trgu bila bi takva zamjenska gradnja za sve postojeće objekte unutar bloka (Stomatološki fakultet, kino Zagreb, bivša štamparija Borbe itd. itd.). Umjesto šarolikosti velikog broja manjih sadržaja izgradit će se jedan ogromni objekt sa tisućama metara kvadratnih komercijalnih sadržaja.
Siguran izvor zarade
Što se tiče garaža, člankom 39. Odluke propisano je da Gradnja javnih garaža nije moguća na prostoru Donjeg grada između Baurove na istoku i Kačićeve na zapadu radi ograničenja motornog prometa u središtu grada. Međutim, istim je člankom propisano da trgovački i ugostiteljski sadržaji moraju izgraditi 40 PGM (parkirališno garažnih mjesta) na 1000 m2, dok u Donjem gradu to može biti i 50 posto manje. Evo, i to je jedna nedosljednost ili rupa u zakonu. Tako bi se ipak ovdje morala sagraditi velika podzemna garaža. Uz pretpostavku da će poslovni centar imati 10.000 m2 u podzemlju će se morati izgraditi garaža s najmanje 200 mjesta. Ali bit će toga i više, jer će garaža na ovom atraktivnom mjestu biti uvijek puna, dakle sigurni izvor zarade za poduzetnog i utjecajnog investitora. Kako će se garaža puniti i prazniti u sada već zagušenoj Gundulićevoj ulici (koja bi trebala postati pješačkom zonom da se radi o jednom normalnom gradu) o tome nitko ne razmišlja.
Tako bi se još jedanput odustalo od ciljeva GUP-a da se povijesni centar zaštiti, oslobodi velike koncentracije novih poslovnih sadržaja, automobilskog prometa i javnih garaža. Isto se sprema i u Cesarčevoj ulici, gdje se umjesto hotela smjera graditi uredski prostor Zabe, sa velikim podzemnom garažom podno zidina Kaptola.
Zelena akcija podnijela je u javnoj raspravi o GUP-u primjedbu kojom se traži potpuna zabrana nove izgradnje u unutrašnjosti donjogradskih blokova. Takvo dosljedno i logično rješenje omogućilo bi čišćenje unutrašnjosti blokova od ruševnih i nekvalitetnih objekata bez mogućnosti njihove zamjene novim objektima. To bi otvorilo prostor za parkovno i ambijentalno uređenje mnogih ugodnih javnih prostora u povijesnom centru. Ova primjedba/prijedlog bez posebnog je obrazloženja odbijena.
Bavljenje lopovskim poslom
Zaista je tragično da niti struka niti politika ne vidi da je sadržajno osiromašivanje i prometno zagušenje ustvari degradacija Donjeg grada i rezanje grane na kojoj sjedimo, jednako kao i izgradnja betonskih apartmana u nedirnutim jadranskim uvalama. Ono što je najvrjednije rasprodaje se i nepopravljivo devastira. Čemu tolika žurba, nepromišljenost i gramzivost?
Moglo bi se pomisliti da naši gradski oci nisu osvijestili kakvim se opasnim poslom bave? Ne, znaju oni itekako dobro da se bave lopovskim poslom. Otkriva ih okolnost da pripremne radove (programiranje i projektiranje građevinskih poduhvata) obavljaju u tajnosti. Istovremeno se lupaju po svom velikom srcu punom ljubavi za ovaj grad i njegove građane, kojima uskraćuju osnovna građanska prava na sudjelovanje u odlučivanju o rasprodaji obiteljskog srebra, rasprodaji grada i javnih gradskih prostora.
Autorica je umirovljena urbanistica i aktivistica Zelene akcije
