Juriš zagrebačke nezavisne kulture na javni prostor i U prostor odlučivanja, te pokušaj da se ON otme od centara političke i institucionalne moći, započeo je prije nekoliko mjeseci pressicom bombastična naslova Gradskom nebrigom do nestanka Močvare, Attacka i Mame. Nekolicina zagrebačkih organizacija i inicijativa - Mama, Attack, Močvara, Mreža mladih Hrvatske i Zagreb - Kulturni kapital Europe 3000 - okupila se kako bi pokrenula javnu raspravu o odnosu Grada Zagreba prema nezavisnoj kulturi i mladima, pri čemu je uspjela mobilizirati čitavu scenu i dovesti ovo pitanje u fokus medijskog i političkog interesa. Potaknuti situacijom oko zagrebačkih klubova koji nikako ne mogu kroz redovnu proceduru riješiti situacije sa svojim prostorima (Attack, Močvara, Mama), kao i nizom drugih strukturnih problema, te su organizacije i inicijative pokrenule kampanju, tempiravši je u predizborno vrijeme. Uslijedile su tribine kojima je cilj bio da se u široku javnu raspravu uvedu različiti aspekti problema s kojima se suočava nezavisna kulturna scena: od problema fizičkog prostora do zahtjeva za novim modelima financiranja koji će omogućiti programsku stabilnost, jasnije procedure odlučivanja i opremanja multifunkcijskih prostora za nezavisne kulturne programe te makroregionalnog centra za mlade. Na dobro posjećenim tribinama u Novinarskom domu pokušalo se predložiti neka rješenja za osnovne probleme nezavisne kulture i kulture mladih u Zagrebu, a sve to u dijalogu samih aktera scene s gradskim policy makerima s područja kulture i upravljanja imovinom te na kraju s predstavnicima političke moći grada Zagreba od kojih se u to, predizborno vrijeme tražilo da potpišu Deklaraciju u kojoj su sadržani jasni i transparentni zahtjevi, problematizirani na tribinama.
Klimaks nastojanja
Svojevrsni klimaks cijelog ovog nastojanja koje predstavlja jedinstven slučaj javnog zagovaranja u novijoj povijesti civilnog sektora u Hrvatskoj, kao i detaljne artikulacije zahtjeva uslijedio je u rujnu, u vidu desetodnevne manifestacije – Operacija grad. Održana je od 08-17 rujna u kompleksu napuštene tvornice u centru grada – Badel, organizacijski vođena od strane udruga Blok i Platforma 9,81 a uz sudjelovanje i aktivnu participaciju tridesetak zagrebačkih organizacija i inicijativa. Dogodilo se ono što gotovo nitko nije očekivao: nezavisna kultura je ne velika vrata izašla iz geta i uspjela pokazati da je najprogresivniji dio hrvatskog socio-kulturnog života. Deset dana izlozbi, preformansa, koncerata, dva velika festivala, dnevni boravci i čitaonice, projekcije i predavanja......zajedno sa brdom oduševljenih posjetitelja koji su vrlo brzo ovaj prostor shvatili kao upravo ono mjesto koje nedostaje na kulturnoj karti grada Zagreba, na kojem se cjelodnevno provodi vrijeme i sudjeluje u neprofitnim sadržajima. Kombinirajući prostore stare napuštene industrije i novih oblika kulturne produkcije nezavisna kultura je Operacijom grad ponudila jasnu viziju novog kulturnog centra kao i svoj prilog razvojnoj viziji grada.
KOOPERACIJA GRAD
Najčešće pitanje svih posjetitelja manifestacije je bilo: da li ovo ostaje i poslije? Informacije iz prve ruke smo dobili od članice inicijativnog odbora za osnivanje centra za nezavisnu kulturu i mlade, Emine Višnić:
Komentari operacije grad – vidljivost, posjećenost, utjecaj takve ipak jednokratne manifestacije?
Oko 15.000 ljudi u deset dana – mladi, stariji, obitelji s djecom, pankeri, šminkeri, viđeni, važni, nevidljivi – u svakom slučaju, razni. I gotovo svi ne mogu vjerovati da se to događa u Zagrebu, a neki, koji su putovali, osjećali su se kao da su u Berlinu/Amsterdamu - ovisno o tom gdje su već putovali. Čak i oni najskeptičniji, oni koji nezavisnoj kulturnoj sceni nisu baš olako davali kredita, su bili pozitivno iznenađeni. Mediji – neki više, neki manje – , i oni mainstream i oni alternativni, domaći pa i neki međunarodni, su čitavu stvar pratili. U tom smislu, iako samo jednokratna manifestacija, kako kažete, Operacija je važna baš zato što je manifestirala dvije ključne stvari. Prva je, svakako, zrelost, razvijenost, inovativnost, povezanost nezavisne kulturne scene. Druga je ta, još važnija, da postoji veliki interes široke javnosti za ovaj tip kulture. Osim toga, Operacija je svakako pridonijela i dvama od prije postojećim procesima. Onome unutar kojeg se tematizira pitanje javnog prostora i onome koji je pokrenuo javnu raspravu o nezavisnoj kulturi i mladima kao ključnim društvenim potencijalom za razvoj grada.
U tijeku su sastanci inicijativnog odbora za osnivanje centra za nezavisnu kulturu i mlade – tko je sve uključen, kakvi su planovi? Oko 15.000 ljudi u deset dana – mladi, stariji, obitelji s djecom, pankeri, šminkeri, viđeni, važni, nevidljivi – u svakom slučaju, razni. I gotovo svi , a neki, koji su putovali, osjećali su se - ovisno o tom gdje su već putovali. Čak i oni najskeptičniji, oni koji nezavisnoj kulturnoj sceni nisu baš olako davali , su bili pozitivno iznenađeni. Mediji – neki više, neki manje – , i oni i oni , domaći pa i neki međunarodni, su čitavu stvar pratili. U tom smislu, iako samo jednokratna manifestacija, kako kažete, Operacija je važna baš zato što je manifestirala dvije ključne stvari. Prva je, svakako, zrelost, razvijenost, inovativnost, povezanost nezavisne kulturne scene. Druga je ta, još važnija, da postoji veliki interes široke javnosti za ovaj tip kulture. Osim toga, Operacija je svakako pridonijela i dvama od prije postojećim procesima. Onome unutar kojeg se tematizira pitanje javnog prostora i onome koji je pokrenuo javnu raspravu o nezavisnoj kulturi i mladima kao ključnim društvenim potencijalom za razvoj grada.
Kako je dogovoreno na tribini koja se dogodila u sklopu Operacije:grad, Inicijativni odbor čine predstavnici svih dionika koji su pokrenuli proces javnog zagovaranja ne samo oko centra, već i oko niza drugih pitanja vezanih uz sektor nezavisne kulture i sektor mladih, a koja su sadržana u Deklaraciji . Konkretno, Inicijativni odbor ima devet članova – po dva predstavnika mreža i suradničkih platformi (Zagreb – Kulturni kapital 3000, Clubture i Mreža mladih Hrvatske) te po jedan predstavnik neprofitnih klubova (Attack!, Mama, Močvara). Ključna uloga inicijativnog odbora je da organizirano i pravovremeno nastupa prema Gradu, da pokreće i provodi određene akcije te da o čitavom procesu informira širi krug organizacija (članice dviju mreža te svi oni koji su do sada iskazali interes).
Planovi za daljnje djelovanje zapravo su sadržani u mjerama Deklaracije. I dalje će se zahtijevati partnerstvo s Gradom i njihova aktivna participacija. Budući da su se ključni predstavnici Grada složili oko rješavanja svih točaka, ono što nam slijedi je utvrđivanje konkretnih koraka prema realizaciji tih rješenja, kako onih jednostavnijih (kao što je npr. rješavanje prostornih pitanja neprofitnih klubova), tako i onih kompleksnijih (kao što je osnivanje Centra za nezavisnu kulturu i mlade). Krajnji je cilj ostvariti bolje uvjete za trajniju održivost i daljnji razvoj organizacija obaju sektora, odnosno utjecati na promjenu institucionalnog okvira u kojem one djeluju.
Koje su realne šanse za dobivanje takvog jednog centra (prostora), odnosno mislite li da postoji politička volja da se takvo što uskoro desi?
Uvjerena sam u to. Uostalom, nemamo što tu očekivati. Mi, zapravo, podrazumijevamo da je, što se tiče političke volje, stvar gotova. Sadašnja gradska vlast, tj. sam gradonačelnik Milan Bandić je pred par mjeseci potpisao Deklaraciju te je javno podržao Operaciju i naša nastojanja. Štoviše, član Gradskog poglavarstva zadužen za obrazovanje, kulturu i sport, Duško Ljuština, u nekoliko je navrata jasno izrekao da je pitanje Badela kao centra za nezavisnu kulturu i mlade jedan od gradskih prioriteta.
Kako sebe ovaj centar organizacijski i sadržajno pozicionira u odnosu na postojeće klubove – Mama, Kset, Močvara ili pak Studentski centar?
Centar je zamišljen tako da zapravo ne stoji naspram klubova, SC-a ili pak naspram postojećih gradskih centara za kulturu. On će, prema upravljačkoj i organizacijskoj koncepciji koju predlažemo, imati prepoznatljivu različitost. Konkretno, predlažemo da se uspostavi hibridni upravljački model, novi model javno-civilnog partnerstva, koji jamči participativnu i dinamičnu strukturu korištenja, upravljanja i financiranja unutar javnog okvira. Programski će Centar funkcionirati prvenstveno kao servis koji će pojedinim subjektima, a prema jasno definiranim kriterijima, omogućiti korištenje dostupnih resursa. Jedan manji dio programa bio bi kreiran od samog Centra. S druge strane, budući da će Centar funkcionirati i kao makroregionalni centar za mlade, on će imati i jednu specifičnu funkciju. On bi tako ispunjavao funkciju središnjeg informativnog centra za mlade, zatim edukacijskog centra, osigurao servise za inkubaciju novih inicijativa i programa i slično. Centar tako, u kontekstu u kojem je SC prvenstveno usmjeren prema studentima, gdje su gradski centri za kulturu određeni svojom koncepcijom djelovanja u užoj lokalnoj zajednici i gdje postojeći klubovi ostaju u svojim prostorima te nastavljaju dalje neovisno raditi i graditi svoje programe i svoju publiku, ima jedinstvenu funkciju s kojom ne dolazi u nasuprotnu ili konkurentsku poziciju s postojećim. Dapače, on će načinom kako je postavljen poticati stvaranje novih inicijativa, novih programa i novih aktera i u sektoru mladih i na sceni nezavisne kulture.
