U ovom provokativnom radu Asher Miller, ravnatelj organizacije 'Post Carbon Institute' i Rob Hopkins, pokretač tranzicijskog pokreta, suosnivač organizacije 'Transition Network' i član 'Post Carbon Institute', uvjerljivo objašnjavaju zašto oni koji se bave zaštitom okoliša trebaju prihvatiti ekonomiju bez gospodarskog rasta i lokalnu otpornost zajednica u nošenju s klimatskom krizom.
Sveprisutno je uvjerenje političara da je osiguravanje gospodarskog rasta važnije od rješavanja klimatske krize. To je stranputica - kako zbog toga što podcjenjuje težinu klimatske krize, tako i zbog toga što pretpostavlja da se stara ekonomska "normala" stabilnog rasta može obnoviti. To više nije moguće.
Mi smo zapravo ušli u doba "novih normala" - ne samo u ekonomiji, već jednako tako u energetici i klimatskom sustavu. Implikacije toga su značajne:
- Nova energetska normala. Doba jeftinih i lako dostupnih fosilnih goriva je prošlo. Kako bi udovoljila potražnji, industrija se okreće ekstremnoj eksploataciji teško dostupnih zaliha (bitumenski pijesak, otvoreni ugljenokopi, plin i nafta iz škriljevca, bušotine na dubokome moru). Na žalost, te je zalihe moguće iskorištavati samo uz ogromne troškove, kako po okoliš, tako i ekonomske, a one u većini slučajeva društvu daju puno manju neto energiju. Uz to, nužne su puno više cijene energenata da bi se proizvodnja isplatila, što u gospodarstvu stvara domino efekt. Možemo očekivati da će se ples visokih cijena energenata i usporavanja ekonomskih aktivnosti vjerojatno nastaviti u godinama koje su pred nama.
Nova klimatska normala. Sada je stabilnost klime stvar prošlosti. Kako ekstremne vremenske prilike postaju sve izraženije, zajednice se sve više okreću strategijama koje im povećavaju otpornost na takve i druge klimatske šokove. Istvoremeno, potrebno je poduzeti dramatične mjere ako želimo izbjeći povećavanje globalnih temperatura za više od 2°C iznad predindustrijskih razina. Prema Kevinu Andresonu iz organizacije Tyndall Centre, da bi to bilo ostvareno potrebno je smanjenje emisija CO2 po stopi od 10 posto godišnje, počevši odmah - što je toliko puno da se može postići jedno radikalnim smanjenjem potrošnje energije.
- Nova ekonomska normala. Gospodarski rast kakvog smo poznavali došao je svome kraju. Unatoč intervencijama središnjih banaka i vlada bez presedana u povijesti, takozvani ekonomski oporavak u SAD i Europi bio je anemičan i neuspješan u smislu koristi za većinu građana. Debata između zagovornika poticaja i zagovornika štednje samo odvlači pažnju s rješenja, obzirom da se ni jedan ni drugi pristup ne mogu u potpunosti nositi s čimbenicima koji određuju kraj gospodarskog rasta - završetkom vremena jeftine nafte, ogromnom prezaduženošću, opadajućim ekonomskim učinkom novih tehnologija te sve većim troškovima utjecaja klimatskih promjena.
Toliko fundamentalne promjene u našem energetskom, klimatskom i ekonomskom sustavu zahtijevaju strategije bez presedana, do sada politički nedostižne. Ta nova stvarnost i dalje nije prepoznata. Sve dok su naši lideri usmjereni prvenstveno na povratak u dane stabilnog gospodarskog rasta, neći moći biti primijenjena niti jedna nacionalna ili međunarodna klimatska politika koja bi učinila ono što je potrebno: dramatično smanjila upotrebu fosilnih goriva.
Umjesto usmjeravanja na stvaranje klimatske politike unutar paradigme gospodarskog rasta, zaštitari okoliša u SAD moraju prihvatiti strategije koje su primjerene za "nove normale."
Odgovor na svaku od navedenih novih "normala" u energetici, klimi i ekonomije zahtijeva jednu zajedničku strategiju: izgradnju otpornosti zajednica. Aktivnosti koje razvijaju otpornost zajednica povećat će našu sposobnost nošenja s energetskom, klimatskom i ekonomskom krizom 21. stoljeća. Uz ispravan pristup, to također može biti temelj za potpuno novu ekonomiju - onu koja se sastoji od ljudi i zajednica koje uspješno funkcioniraju unutar stvarnih granica našeg planeta koji je prekrasan, ali nema neograničen biokapacitet.
Na sreću, inovacije kojima se razvija otpornost zajednica niču na sve strane, u raznim oblicima: distribuirana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u vlasništvu zajednica; održivi, lokalizirani sustavi prehrane; novi zadružni poslovni modeli; ekonomija zajedničkog korištenja; obnavljanje zaboravljenih vještina i drugo. Iako su relativno mali i sasvim lokalni, ovakvi projekti se brzo šire i imaju konkretan učinak.
Nužno širenje pokreta za otpornost zajednica na nacionalnu i globalnu razinu zahtjevat će punu podršku i sudjelovanje zaštitara okoliša u SAD. Ono što je potrebno jest:
- povećavanje sposobnosti grupa - velikih i malih - koje predvode to širenje;
- podrška razvoju globalne mreže za razmjenu znanja; te
- omogućavanje lokalnih investicija u poslovne poduhvate koji stvaraju lokalnu otpornost.
Stavljajući otpornost zajednica na prvo mjesto, zaštitari okoliša mogu ponuditi alternativu "rastu pod svaku cijenu" i to na način da se lokalnim zadovoljavanjem temeljnih potreba ostvaruju višestruke koristi. Razvoj otpornosti zajednica može dovesti do stvaranja novih poduzeća i radnih mjesta koja imaju smisla, te povećati blagostanje i u uvjetima neizbježnog pada BDP-a. Može smanjiti emisije stakleničkih plinova i ovisnost o fosilnim gorivima, uz rješavanje društvenih i ekonomskih nejednakosti. Uz to može ojačati društvenu koheziju koja je potrebna za nošenje s kriznim vremenima.
Projekti usmjereni na otpornost zajednica sami po sebi ne mogu razriješiti sve izazove s kojima smo suočeni u okolišu, energetici, ekonomiji i društvenoj jednakosti. Za to su potrebne koordinirane globalne, nacionalne i regionalne aktivnosti, uz aktivnosti na razini zajednica, poduzeća, susjedstva, kućanstava i pojedinaca. No pokret za otpornost zajednica može biti od pomoći u stvaranju uvjeta u kojima će ono što je sada "politički nemoguće postati politički neizbježno."
To kako će se zaštitari okoliša postaviti prema rizicima i prilikama koje donosi nova energetska, klimatska i ekonomska "normala" bit će izuzetno važno za uspjeh njihovog djelovanja, kao i za sudbinu čovječanstva.
Izvor: Climate After Growth
S engleskog preveo: Nenad Maljković
Cijeli izvještaj (na engleskom jeziku) može se preuzeti ovdje.


