Prvo je 18. veljače 2011 srušen Mubarak, pa je vojna hunta preuzela vlast. Onda su generali ustuknuli pred masovnim protestima i dozvolili izbor Mohameda Mursija koji je položio predsjedničku zakletvu 30 lipnja 2012. Tada su žrtvovali i svoje dojučerašnje glavešine maršala Tantavija i šefa generalštaba Enana. Iz pozadine su kontrolirali razvoj događaja i eskalaciju egipatskih sukoba pa odlučili 30 lipnja o.g. riješiti se Mursija zajedno sa njegovom ekipom islamista. Trećega srpnja su imenovali predsjedavajućeg Vrhovnog ustavnog suda Adli Mansura na položaj privremenog predsjednika republike. Mohamed El-Baradei bio je postavljen na položaj potpredsjednika republike zaduženog za međunarodne odnose. Mansur je poslije dva tjedna sastavio politički šaroliku tranzicijsku vladu, bez sudjelovanja islamista, na čelu sa ekonomistom Hazemom El-Belbavijem. Glavni režiser najnovije etape egipatske tranzicije prema nepoznatom, koja je započela sa masakrom pro-Mursijevih demonstranata u Kairu 14. kolovoza, ministar je obrane generalpukovnik Abdel-Fatah El-Sisi, formalno samo prvi zamjenik premijera.
"Optimistički scenario", prema kojem bi se sve završilo sa happy endom, nacionalnim pomirenjem i demokratskom pluralističkom sustavom, čini mi se nerealnim
14. kolovoza - Snage sigurnosti ministarstva unutrašnjih poslova, potpomognute armijskim buldožerima i oklopnim vozilima, krenule su u srijedu u jutro na rušenje prosvjedničkih naselja i rastjeravanje njihovih mitinga u Kairu. Za par sati je "očišćen" manji skup na trgu ispred Kairskog sveučilišta. Sa suzavcem, vodenim šmrkovima i pucnjavom iz sačmarica prosvjednici su bili raštrkani po okolnim ulicama. Jedna veća grupacija je potražila zaklon u obližnjem zoološkom vrtu, a jedna druga u zgradama sveučilišta. Državna i privatne TV stanice su poslije emitirale snimke razrušenoga protestnog naselja kojega obilaze komandosi snaga sigurnosti koji su temeljito odradili zadatak.
Rastjerivanje Mursijevih pristaša u Medinet Nasru počelo je za vrijeme podnevne molitve i duže je trajalo. Ovi su pružali otpor tvrdeći da su ih napale snage centralne sigurnosti potpomognute od "batageja", plaćenika u njihovoj službi. Neki svjedoci tvrde da se je pucalo iz automatskog i poluautomatskog oružja sa obje strane. Prema agenciji MENA - pred večer su snage sigurnosti uspostavile punu kontrolu nad trgom. Džamija Rabia Al-Adavija je spaljena što se u ovoj zemlji muslimanskih vjernika smatra vrhunskim svetogrđem.
Javlja se i o sukobima u Fajumu gdje je bilo 35 mrtvih i u Suezu 5. Također u Aleksandriji, Asiutu i Behreji, ali bez pojedinosti. U oblasti Minije su pristaše Mursija navodno popalili nekoliko kršćanskih crkava.
Vlada je proglasila izvanredno stanje. Policijski će sat trajati od 19 sat u večer do 6 sati u jutro, u 14 od 27 egipatskih provincija slijedećih 30 dana. Od ove zabrane noćnog kretanja na ulicama izuzeti su novinari. Uvođenje izvanrednog stanja praktično znači da je vojska, koja je do sada pružala logističku podršku policiji, preuzela glavnu ulogu u "borbi protiv terorizma".
Javlja se da je El-Baradei podnio ostavku na potpredsjedničku funkciju. Rekao bih je to najmanje što je mogao učiniti. Tek je sada shvatio da su ga generali iskoristili.
15. kolovoza - Prema prvom priopćenju ministarstva zdravlja u sukobim je poginulo 150 osoba, dok ih je 1403 ozlijeđeno. Prema policiji bilo je 235 ubijenih i 2001 povrijeđen, plus 840 uhapšenih. MB-eovci pak tvrde - 2200 ubijenih i više od 10000 ozlijeđenih. U kasnijem priopćenju ministarstva zdravlja se spominje cifra od 525 izginulih, među kojima i 43 pripadnika snaga sigurnosti, i 3717 ozlijeđenih. Isto je ministarstvo još kasnije priznalo 638 mrtvih, od kojih 288 u Medinet Nasru. Po običaju se brojke povećavaju ili umanjuju. No jedno je sigurno - ogromna većina stradalih su bili Mursijeve pristaše. Njih su napadali i oni su se branili. Među ubijenim pred džamijom u Medinet Nasru bila je i 17-godišnja kćerka MB-eova prvaka El-Beltagija.
Novinar britanskoga Telegrapha koji obišao manju džamiju u Medinet Nasru koja je prosvjednicima služila kao mrtvačnica prebrojao je 237 tijela zamotana u bijele plahte. Tek je trebalo identificirati tko su.
Javlja se da su snage sigurnosti u Miniji pri rastjerivanju islamističkoga skupa ubile novih 65 prosvjednika i da ih je 231 ozlijeđen.
Glasnogovornik MB-ea El-Hadad je u razgovoru sa dopisnikom Reutersa preko Skypa priznao kako je njegovoj organizaciji i njezinim saveznicima "nanijet vrlo težak udarac (...) Poslije tog krvoprolića, ubojstava i hapšenja, teško je kontrolirati emocije".
Neočekivano jedna je grupa islamista upala u zgradu guvernorata Giza (glavni grad je podijeljen u dvije administrativne jedinice koje razdvaja Nil - Gizu i Kairo) i tu podmetnula požar.
Vjerojatniji je "alžirski scenarij", sa civilnim predsjednikom i koalicijskom vladom, iza kojih stoji vojska
Privremeni premijer Belbavi je branio odluku o rastjerivanju Mursijevih lojalista sa tvrdnjom da su "stvari došle do točke koju ni jedna država što drži do sebe ne može tolerirati". Optužio islamiste za "anarhiju" što je prevladala, i za "napade na bolnice i policijske stanice". Izrazio je međutim žaljenje zbog žrtava.
Ministar unutrašnjih poslova Ibrahim bio je eksplicitniji. Svu je krivnju svalio na prosvjednike "u čije su se redove infiltrirale naoružane bande (...) podigli su barikade i pucali iz sačmarica (...) spalili su 16 koptskih crkava (...) 43 policajca je poginulo". Odao je priznanje snagama sigurnosti zbog "profesionalno" obavljenog zadatka. U razgovoru sa novinarima dan poslije obećao je da će situacija u Egiptu biti "stabilizirana" i da će se "sigurnost na ulicama vratiti na stanje kakvo je postojalo prije 25 siječnja 2011" (kada su počeli prvi protesti protiv Mubaraka - prim: I.I.).
Odvojenim priopćenjima salafistička Stranka Al-Nur i Stranka revolucionarnih socijalista osudile su nasilno rastjerivanje prosvjednika. Veliki imam Al-Azhara El-Tajeb se je distancirao od policijskog obračuna sa prosvjednicima tvrdeći kako nije unaprijed bio upoznat sa načinom kako će to biti izvedeno.
Podršku egipatskoj vojsci i tranzicijskim vlastima su sa različitim riječima priopćili Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Saudijska Arabija, Jordan, palestinski Fatah, i s nekoliko dana zakašnjenja, iračka vlada. I Izrael se našao u tom društvu.
Javlja se da El-Sisi nije htio odgovoriti na telefonski poziv američkoga predsjednika Obame. Ovaj je prekinuo obiteljski odmor i obavijestio novinare da su zajednički vojni manevri sa Egiptom što su bili dogovoreni za rujan odloženi. Poručio je egipatskim vlastima da bi trebale stornirati upravo proglašen Zakona o izvanrednom stanju i dozvoliti mirne demonstracije. Naglasio je da se "tradicionalna suradnja između dvije zemlje ne može nastaviti dok se na ulicama ubijaju civili i njihova prava ignoriraju ". Međutim ni sada nije ništa rekao o vojnom udaru kojim su egipatski generali smijenili demokratski izabranog Mursija, jer kada bi to tako okarakterizirao bio bi obavezan po američkom zakonu obustaviti svaku pomoć Egiptu. Obamin je šef Pentagona Hagel razgovarao sa El-Sisijem , poslije čega je novinarima izjavio - da će "SAD nastaviti sa pružanjem vojne pomoći ", ali da "još nasilja od strane egipatske vojske i neodgovarajući koraci ka pomirenju" mogu tu pomoć ugroziti.
Turski je premijer Erdogan ponovo bio najoštriji u osudi "masakra" u Kairu. Pokrenuo je inicijativu za raspravu u Vijeću sigurnosti UN-a. Pošto Turska nije članica Vijeća, formalni su zahtjev podnijeli Velika Britanija, Francuska i Australija. Poslije rasprave iza zatvorenih vrata izdato je mlako priopćenje u kojem se apstraktno osuđuje nasilje, zalaže za slobodu govora i mirnoga okupljanja, i preporuča dijalog. I Komisija EU i mnoge članice te organizacije su se odvojeno oglasile sa sličnim izjavama.
Većina arapskih islamističkih pokreta bliskih MB-eu i turskoj vladajućoj AKP stranci osudila je represiju i solidarizirala se je sa egipatskim prosvjednicima. To je učinio i palestinski Hamas. Umjerenim rječnikom također i Iran. Human Right Watch je osudio "nezakonito ubijanje civila", dok je Amnesty International apostrofirala egipatske snage sigurnosti zbog njihove pasivnosti i propusta u obrani kršćana.
Sedam egipatskih organizacija za obranu ljudskih prava zajedničkom je izjavom osudilo je "prekomjernu upotrebu sile od strane snaga sigurnosti protiv pro-Mursijevih demonstranata" i "njihovo kolektivno kažnjavanje". Istovremeno je osudilo i prosvjednike koji sa svojim napadima na državne institucije, policijske stanice i koptske crkve teroriziraju stanovništvo. Zamjeraju vodstvu MB-ea što nije ništa reklo o "sektaškom nasilju" svojih pristaša.
U priopćenju "Islamskog Emirata Afganistana", što je ime pod kojim su Talibani vladali tom zemljom do američke invazije - pozivaju se "međunarodne organizacije da poduzmu praktične korake kojima bi se zaustavilo barbarsko nasilje u Egiptu". Podrška Talibana sigurno nije trebala MB-eu i Mursiju, kao što ni odobravanje vojnog udara od strane autokratskih arapskih monarhija nije dobrodošlo egipatskim generalima (međutim njihova financijska podrška, koja je za sada dostigla cifru od 12 milijardi dolara - jeste).
Rimski papa Francisco objavio je kako se moli za žrtve.
Zvanična se Moskva nije oglasila. Lider Egipatske socijaldemokratske stranke Mohamed Farahat, kojoj pripada i premijer Belbavi, javno je pozvao na zabranu Muslimanskoga bratstva i raspuštanje njegove Stranke pravde i slobode.
Vojna bi institucija nastavila operirati potpuno autonomno bez polaganja računa izabranom parlamentu i civilnoj vladi. Pitanje je samo tko bi bio "egipatski Buteflika"? Možda Amr Musa?
Pro-Mursijeva Koalicija za obranu legitimiteta je pozvala za sutrašnji petak, poslije podnevne molitve, na "milijunske proteste" protiv snaga sigurnosti i protiv nasilja nad mirnim prosvjedima. Okupljanja će početi ispred 28 kairskih džamija. Odvojeno se oglasilo i MB, naglašavajući da "usprkos boli i žalosti zbog nevinih žrtava", organizacija ostaje "još odlučnijom stati na kraj pučističkoj vlasti". Od nekuda se je oglasio i vrhovni vođa MB-a Badie, koji očito još nije uhapšen, sa tvrdnjom da je "egipatski narod okusio slobodu i neće dozvoliti, bez obzira na cijenu, da mu bude oduzeta (...) Odbacujemo vojnu vlast (...) nastaviti ćemo sa mirnim prosvjedima sve dok ne srušimo tvorce vojnoga udara (...). Miroljubivost je naša snaga"
I pokret Tamarod (Pobuna) koji je inicirao proteste protiv Mursija i potpuno se svrstao uz generale, pozvao je za sutrašnji dan na protestna okupljanja "protiv domaćeg terorizma i protiv inozemnog miješanja u unutrašnje stvari Egipta". Njemu se pridružila i Nacionalna fronta spasa. Glasnogovornik Fronte, Kaled Davud, je u znak protesta protiv podrške generalima podnijeo ostavku na tu funkciju.
16. kolovoza - Protestna okupljanja Mursijevih pristaša su ovoga petka doista počela poslije podnevnih molitvi u i oko dvadesetak kairskih džamija. No najmasovnije je bilo na Trgu Ramses blizu željezničke stanice. Poslije napada snaga sigurnosti u kojima je navodno pobijeno 95 demonstranata, možda ih je tisuću potražilo spas u obližnjoj džamiji Al-Fatah i tu se zabarikadirali. Snage unutrašnje sigurnosti i vojske kojima su se pridružili mnogi civili (Tamarod? Plaćenici? Agenti u civilu?) su ih opsjednule. Prvo su pokušali pregovarati njihovu evakuaciju i ponudili slobodan prolaz ženama od kojih su neke sa sobom izvele djecu. Vojnici su ih štitili dok su prolazili kroz špalir do zuba naoružanih policajaca i razjarenih civila. Onda je netko zapucao sa minareta prema "snagama reda" koje su odgovorile mitraljeskom vatrom. Opsjednuti su tvrdili da oni iz unutrašnjosti nemaju pristup minaretu ali ništa nije pomoglo. Ponovo se pregovaralo i ponovo pucalo. Prema MB-eu 181 prosvjednik je tom prilikom ubijen, prema policiji 83, a kasnije, prema statistici ministarstva zdravlja, 173. Saznaje se da je 38-godišnji Amar, sin vrhovnog vođe MB-ea Badieja, pogođen metkom u glavu i preminuo. Vojnici su uhapsili i iz džamije izveli 385 prosvjednika, praktično sve preostale muškarce. Među njima i jednog turskog novinara, te jednoga Sirijca i trojicu Iraca (?) za koje nije rečeno tko su. Morali su ih štiti od gomile civila koja su se sa njima htjela obračunati. A ovi su im, kao što se vidjelo na TV ekranima, pokazivali četiri prsta što je kako se tvrdi (prvi puta za to čujem) znak raspoznavanja Mursijevih lojalista.
Kasnije sam saznao da je 22-godišnji student informatike Mohamed M. koji je sređivao programe u našim kućnim računalima ranjen metkom u glavu. Tri dana je bio u komi ali je preživio. Znali smo da je ovaj simpatičan i skroman dečko član MB-ova podmlatka.
"Vojni scenarij" sa generalpukovnikom El-Sisijem u predsjedničkoj fotelji, s izrežiranim parlamentarnim izborima i civilnom koalicijskom vladom kao smokvinim listom mogao bi doći u obzir samo ukoliko ne bude drugoga izlaza
Javlja se ali bez pojedinosti o sukobima u Aleksandriji gdje je bilo 130 uhapšenih. U napadu navodnih Mursijevih pristaša na policijsku stanicu u Al-Arišu ubijeno je pet osoba a ranjeno 17. U Fajumu - 8 ubijenih i 70 ozlijeđenih; u Ismailiji - 11 ubijenih; u Damieti - 8 poginulih; u Mansuri - 4. Ovoga je petka prema ministarstvu unutrašnjih ukupno poginulo 24 pripadnika snaga sigurnosti. Prema Reutersu napadnute su 34 kršćanske crkve. Opljačkan je čuveni muzej u Malaviju blizu Minije gdje su bili izlošci vezani za vladavinu faraona Ahnatona.
Vlada je objavila da su "oružane snage, policija i narod ujedinjeni u suprotstavljanju brutalnom terorističkom planu MB-ea".
17. kolovoza - Saznaje se da su u međuvremenu mnoge inozemne kompanije što posluju u Egiptu obustavile rad. Neke su već počele evakuirati svoje osoblje. Prema istanbulskom tisku - 260 turskih fabrika, većinom tekstilnih, koje su u svoje ovdašnje poslove investirale oko 2 milijarde dolara, prekinulo je sa radom.
U proteklih sedam dana je iz Hurgade, turističke mega-oaze na obali Crvenoga mora, jedine preostale destinacije inozemnih gostiju na prostoru Egipta, pobjeglo oko 50 posto turista. Tisuće ih se ovih dana tiska na lokalnom aerodromu koji nema kapaciteta prihvaćati stotine izvanrednih čarter letova. Inozemni tour-operateri serijski otkazuju već ugovorene aranžmane.
Namjera egipatskih generala da sa rastjerivanjem uličnih prosvjeda i sa sakaćenjem MB-ea stabliziraju prilike u zemlji, što je po njima preduvjet za rehabilitaciju posrnule privrede, nije se ostvarila. Gurnuli su zemlju u još dublju političku i ekonomsku krizu. Doduše 12 milijardi dolara obećane pomoći od strane Saudijaca, Emiraćana i Kuvajćana, čije su prve tranše počele pristizati, omogućiti će državnom proračunu odgovoriti na najhitnije potrebe - osigurati do kraja godine plače vojnoj i civilnoj birokraciji, nabavku žita za prehranu stanovništva, i nafte i plina za potrebe industrije.
Saudijski kralj Abdulah je pozvao Arape da se "ujedine u podršci Egiptu protiv pokušaja destablizacije" te zemlje. Jaki čovjek Egipta El-Sisi ga je nazvao i zahvalio mu se je na pomoći (5 milijarde dolara). El-Muslimani, savjetnik egipatskog predsjednika, izjavio je kako da Egipat "nikada neće zaboraviti tu povijesnu gestu" saudijskoga monarha i kako će "dvije zemlje uvijek biti saveznici".
Bilo je najavljeno da će privremeni predsjednik Mansur ove subote održati međunarodnu konferenciji za tisak. Umjesto njega se pred stranim novinarima pojavio Mustafa Hegazi, savjetnik za političke poslove. Pročitao je dugu izjavu, i koliko sam mogao razaznati nije dozvolio pitanja. Pokušao je objasniti kako država podržava slobodu govora, poštuje ljudska prava i pravo na sjedeće proteste, sve dok su mirni, što nije bio slučaj sa onima održanim ispred džamije Rabije Al-Adaveje i na trgu Al-Nadha. Tvrdio je - prepričavam - da sadašnja situacija nije posljedica političkih razlika već sukoba države sa terorizmom. Dokaz za to su po njemu događaji u Kairu i na Sinaju. Administracija će ispuniti obećanje dano narodu 30 lipnja i izgraditi demokratsku državu. Ona pozdravlja doprinos i sudjelovanje svih snaga i frakcija pod uvjetom da se odreknu terorizma. Uputio je na kraju kritike neimenovanim inozemnim izvjestiocima koji prema njemu iskrivljuju sliku egipatskih događaja.
Da bi mogao funkcionirati, model vojnog upravljanja Egiptom zahtijeva puno represije. Svakako ne bi bio po volji Washingtonu za kojega je egipatska vojna institucija vezana pupčanom vrpcom
Privremeni premijer Belbavi je javno pozvao svoga ministra za socijalne poslove da pokrene postupak za zabranu Muslimanskoga bratstva. Ministarstvo bi naime trebalo opozvati Bratstvu raniju dozvolu i registraciju.
AFP javlja da su Palestinci, pod budnom paskom izraelskih snaga sigurnosti, u Nazaretu i istočnom Jeruzalemu, noseći egipatske zastave manifestirali svoju podršku Mursiju. Ti su prosvjedi prošli bez incidenata. Palestinska je policija međutim u Nablusu na Zapadnoj obali, koju nominalno kontrolira vlada palestinskog predsjednika Abasa, silom rastjerala demonstrante.
Egipatsko ministarstvo vjerskih zadužbina, kako se ovdje naziva ministarstvo koje se stara o džamijama, zadužbinama i klericima (isključivo sunitskim), objavilo je obavezu zaključavanja svih džamija koje su pod državnom kontrolom između vremena molitvi. Propovjedi u njima mogu održavati isključivo imami ovlašteni od Al-Azhara, koji su državni službenici.
18. kolovoza - U prvom komentaru posljednjih događaja generalpukovnik El-Sisi je tvrdio kako on više neće obuzdavati svoje snage sigurnosti koje se sukobljavaju sa napadačima kojima je cilj uništenje Egipta. "Naše se uzdržavanje neće nastaviti. Nećemo dozvoliti nove napade. Biti će suzbijeni svom silom". Nastavljajući u pomirljivijem tonu, rekao je da će u slobodnom Egiptu biti mjesta za sve, te dodao da on i njegove snage nemaju ambicija vladati zemljom. "Vojska i policija su čuvari Egipta".
Agencija MENA javlja da je državni tužilac podigao optužnicu zbog ubojstava protiv 250 članova MB-a. Nije rečeno da li su ovi već uhapšeni ili se za njima tek traga.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je naredilo raspuštanje tzv. narodnih komiteta, samozvanih lokalnih milicija što su u mnogim mjestima preuzele "uvoditi red". Podigle su na ivicama svojih naselja kontrolne punktove, zaustavljale automobile, legitimirale prolaznike i "hapsile sumnjive", ponekada ih tukli, pridonoseći tako općem bezvlašću.
Koalicija za obranu legitimiteta je jučer pozvala Mursijeve pristaše na seriju prosvjedničkih mitinga slijedećih šest dana. Danas ih je otkazala zajedno sa najavljenom tiskovnom konferencijom, iz "sigurnosnih razloga".
19 kolovoza - Trideset i šest pripadnika MB-ea uhapšenih u Kairu poginulo u transportu prema jednom zatvoru u predgrađu. Vlasti su o tomu izvijestile sa tri kontradiktorna priopćenja. Prema posljednjem, ugušeni su suzavcem pošto su se pobunili i oteli jednog oficira. MB-ovci pak tvrde da su hladnokrvno pobijeni pošto su bučno protestirali u jednoj od pretrpanih i slabo ventiliranih marica, na ljetnoj žezi i bez vode, satima čekajući pred kaznionicom da ih njezin upravnik preuzme. Nije rečeno što se je dogodilo ostalim zatvorenicima koji tu pristigli u konvoju od šest marica.
20. kolovoza - Vrhovni je vođa MB-ea 70-godišnjii Dr. Mohamed Badie, uhapšen u jednom stanu u Medinet Nasru, nedaleko od džamije Rabije Al-Adavije. Tu se je skrivao sa dvojicom svojih suradnika. Već par sati kasnije paradiran je pred TV kamerama.
Kasnije je objavljeno da je funkciju vrhovnoga vođe MB-a "privremeno preuzeo" Mahmud Ezat, član vodstva organizacije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je priopćilo da je do sada pohapšeno ukupno 75 prvaka MB-ea iz prvog ešalona. Među njima i Saad El-Katatni predsjedavajući MB-ove Stranke slobode i pravde. Pretpostavljam da je Ezat jedan od njih. Za vršioca dužnost predsjedavajućeg Stranke slobode i pravde određen je Rafik Habib. Možda se još pet do šest MB-ovih glavešina povuklo u ilegalu.
Marginalizacijom Muslimanskog bratstva najviše mogli profitirati vjerski ultrakonzervatvci iz stranke Al-Nur
U glavnom gradu guvernorata Bahreje ubijen je šef lokalnoga biroa državne novinske kuće Al-Ahram Tamer Rauf. Vozio je poslije policijskog sata (novinari su oslobođeni obaveze pridržavati mu se) kolegu iz Al-Gumhurije na autobusni terminal i bio zaustavljen na vojnom kontrolnom punktu. Rečeno mu je da ne može proći i naređeno vratiti se odakle je došao. Metak nekog nervoznog vojnika ga je pogodio u glavu dok se je udaljavao. Auto je potom udario u uličnu svjetiljku kojom je prilikom drugi novinar ozlijeđen. Poslije izlaska iz bolnice iste večeri ovaj je ispričao gornju verziju događaja. Vojska je to demantirala tvrdeći da se je Rauf sa svojim automobilom zaletio prema kontrolnom mjestu i odbio stati.
21.-22. kolovoza - Danas je vojska otvorila Trg Tahrir za normalan promet. Bio je zatvoren više od mjesec dana pošto su ga bile okupirale snage anti-Mursijeve koalicije. Simbolična gesta koja bi trebala značiti da se stvari u Egiptu konačno sređuju. No jedan je novinar pobrojao 25 blindiranih vozila raspoređenih oko trga.
Sud je odlučio da bivši predsjednik Mubarak bude stavljen u kućni pritvor. Protiv njega se još vodi nekoliko procesa zbog korupcije, a nije donesena ni drugostupanjska odluka za proces u kojem je osuđen na doživotnu robiju zbog odgovornosti za ubojstva u protestima koji su doveli do njegova rušenja. Sutradan je helikopterom prebačen u vojnu bolnicu u predgrađu Madi. Pred ulazom u bolnicu mu je klicala grupa od nekih 300 njegovih pristaša.
Privremeni premijer Belbavi je u intervjuu amerčkoj ABC TV mreži izjavio da bi Washington počinio grešku kada bi prekinuo vojnu pomoć Egiptu.
Dodao je međutim da je njegova zemlju u prošlosti dobijala oružje iz Rusije, pa je preživjela. Izrazio je nadu da će tekući nesporazumi između dvije zemlje uskoro biti prevladani.
Podsjećam da su SAD stornirale zakazane zajedničke manevre sa egipatskom vojskom. Nisu isporučile pet borbenih lovaca F-!5, i privremeno su zamrznule drugu vojnu pomoć.
Ministri vanjskih poslova članica EU-ea su odlučili slijediti američki primjer. Suspendirali su ugovorene isporuke vojnog materijala Egiptu. Predstavnica EU za međunarodne odnose Ashton je poslije četverosatnog sastanka iz zatvorenih vrata u Brislu, izjavila kako ministri najoštrije osuđuju "disproporcionalnu upotrebu sile protiv prosvjednika", ali također i "nasilno ponašanje" nekih snaga koje se suprotstavljaju sadašnjoj administraciji.
Koalicija za obranu legitimiteta pozvala je Mursijeve lojaliste da sutra masovno izađu na ulice i protestnim marševima obilježe "Petak mučenika" odajući tako poštu žrtvama vojno-policijske represije.
23.-30. kolovoza - Jučer su nepoznati napadači napali ispostavu državne RTV u El-Arišu. Jedino im je uspjelo razvaliti željezna vrata.
Snage unutrašnje sigurnosti su se zajedno sa vojnim pojačanjima već u četvrtak rasporedile po strateškim punktovima u Kairu. Naredbom ministarstva unutrašnjih poslova obustavljen je promet svih putničkih i teretnih vlakova prema glavnom gradu. Vlasti se boje "pojačanja" koje bi islamistički prosvjednici u glavnom gradu mogli dobiti iz provincije. Boje se i mogućih diverzija na prugama.
No MB-ovci i saveznici nisu u petak 23 kolovoza uspjeli izvesti na ulice očekivani broj pristaša. Ipak je u Kairu, Tanti, Garbeji i Dakli došlo do manjih sukoba sa snagama reda. Prema priopćenju kabineta bilo je ukupno 54 ozlijeđenih. Nitko nije poginuo. Uhapšeno je nekih 30 islamista.
Javno tužilaštvo je naredilo da 888 ranije uhapšenih MB-ovaca i njihovih saveznika bude zadržano još 15 dana u istražnom zatvoru. Nekima je ta 15-dnevna istraga već više puta produžavana.
Prema neprovjerenim vijestima privremena aministracija vodi "tajne pregovore" sa neimenovanim prvacima MB-ea. Tomu u prilog ide izjava premijera Belbavija da Bratstvo "neće biti zabranjeno", suprotno njegovom ranijem zahtjevu.
U znak negodovanja zbog turske osude egipatskog vojnog udara, Trgovačka komora Egipta je suspendirala svoje odnose sa Turskom asocijacijom biznismena. Sa istim obrazloženjem su tri egipatska privatna TV kanala skinula sa svojih repertoara ovdje popularne turske sapunice (!). Već ranije su dvije zemlje povukle svoje ambasadore, pozvavši ih na "konsultacije" u Ankaru i Kairo.
Desni i lijevi liberali, sekularisti raznih boja, naseristi, socijalisti, socijaldemokrati, a da ne govorimo o protagonistima Mubarakova režima koji su formirali svoje stranke, ili o salafistima Al-Nur stranke koji su se distancirali od MB-a, svi imaju svoje posebne interese i agende
Prema vojnom glasnogovorniku snage sigurnosti su na Sinaju ubile 78 "terorista", od kojih 32 nisu egipatski građani (ne kaže se čiji su državljani). Uz to je 116 "terorista" ranjeno. 27 kolovoza su militanti ponovo pucali po policijskoj stanici u El-Arišu. Nije bilo ozlijeđenih. I jedan kuriozitet: vojna služba sigurnosti je na Sinaju uhapsila jednog umirovljenog američkoga oficira. Navodno je ušao u zabranjenu zonu i pri sebi imao dokumente i podatke o Sinaju(?)
Iako obezglavljen, MB ne odustaje od zahtijeva da vraćanje Mursija na predsjedničku funkciju. Koalicija za obranu legitimiteta ponovo je pozvala na mirne proteste 30 kolovoza pod parolom "Da legitimitetu - Ne vojnom udaru"! Tada bi trebala otpočeti najavljena Kampanja civilne neposlušnosti.
Došao je i taj 30 kolovoz i ništa se posebnog nije dogodilo. Osim u središnjoj provinciji Minija gdje su lokalni islamisti preuzeli kontrolu nad nekim naseljima. Mnogi su pomislili kako se je obezglavljeno Bratstvo ispuhalo.
5. rujna - U eksploziji bombe pred konvojem automobila kojim je ministar unutrašnjih poslova Ibrahim prolazio Medinet Nasrom izranjavano je 22 lica uključujući nekoliko civila. Ministar nije ozlijeđen. Vjeruje se da to djelo teroriste-samoubojice. To je modus operandi džihadističkih sunitskih grupa u Siriji, Iraku i Jemenu. Takvih napada do sada nije bilo u Egiptu.
6. rujna - Prema turskom dnevniku Watan, Egipat je uskratio premijeru Erdoganu da preko graničnog prijelaza Rafah na Sinaju prijeđe u Gazu. Zato je premijer odložio najavljenu posjetu solidarnosti sa palestinskim narodom Gaze.
7. rujna - Iako je petak kada Mursijevi lojalisti redovito demonstriraju tražeći "restauraciju legitimnosti" i njegov povratak na predsjedničku funkciju to nije bio slučaj ovoga 7 rujna. Možda su se doista obeshrabrili.
Reuters javlja da je na Sinaju izlazeći iz džamije ubijen bivši član Mubarakova parlamenta i njegove Nacionalno-demokratske stranke Abdel Hani Slimi. Članovi njegova beduinskog plemena su poslije toga napali miting Mursijevih pristaša koje smatraju odgovornim za to ubojstvo.
Glasnogovornik egipatskih oružanih snaga je izjavio da je od početka antiterorističkih operacija na Sinaju, 5 srpnja, uhapšeno 105 osumnjičenih militanata.
Vlada je danas, 12 rujna, produžila za još dva mjeseca policijski sat. No od slijedeće subote zabrana kretanja po ulicama biti će skraćena od ponoći do 6 sati u jutro. Odluka o produženju izvanrednog stanja je promulgirana, kako je rečeno, poslije terorističkog napada na sjedište vojne obavještajne službe u gradu Rafahu na granici sa Gazom u kojem je 6 vojnika poginulo a ranjeno ih je najmanje 20.
14. rujna - MB-ovci se nisu obeshrabrili. Za današnji su petak ponovo zakazali prosvjede. El-Erian, zamjenik predsjedavajućeg MB-ove Stranke slobode i pravde, koji je nekako izbjegao hapšenje, pozvao je preko arapskog kanala TV Al-Jazeere na protestne marševe kojima će se izraziti "lojalnost sa krvlju mučenika" što su izginuli prije mjesec dana pred džamijama Rabija Al-Adavija i Nahda u Kairu.
U privremenoj vladi su se već sukobili pristaše liberalne ekonomije s jedne strane i zagovornici državnoga kapitalizma sa druge
Vojska i policija su unaprijed blokirale sve pristupe ovim tradicionalnim okupljalištima Mursijevih pristaša i njihovih saveznika. Također i pristupe glavnom trgu u Mohandesinu kojega most preko Nila dijeli od Tahrira gdje je 2011 izbila pobuna protiv bivšeg predsjednika Mubaraka.
U Kairu je na ulice izašlo par tisuća Mursijevih lojalista, ali su uspjeli izbjeći sukobe sa snagama reda. U Aleksandriji su se pred džamijom Al-Kaed Ibrahima na sredozemnoj obali sukobili sa pristašama vojnog režima. Jedan je ubijen i šest ih je ranjeno. Navodno je par desetaka islamista pohapšeno. U guvernoratu Beni Suefa u Gornjem Egiptu poginuo je jedan prosvjednik dok ih je 16 ozlijeđeno. Bilo je šest ozlijeđenih u Abu Kebiru, rodnom gradu svrgnutoga Mursija. Poslije sukoba sa policijom u Mahali pohapšeno je 11 članova MB-ea.
Jučer je krivični sud u Suezu proglasio 14 oficira vojske i službe unutrašnje sigurnosti nevinim za ubojstva 17 prosvjednika i ranjavanje nekih 300 u vrijeme pobune protiv Mubaraka početkom 2011. Svi su pušteni na slobodu.
16.-19. rujna - Privremeni premijer Belbavi je u TV intervjuu pravdao odluku o produženju izvanrednog stanja nedavnim (neuspjelim) terorističkim atentatom na ministra unutrašnjih poslova Ibrahima. Demantirao je tvrdnje da vlasti hapse političke protivnike, jer su kako je rekao svi uhapšenici osumnjičeni da krivična djela. Također je demantirao da vojni sudovi sude civilima, izuzev u slučajevima kada su neki od civila počinili krivična djela protiv oružanih snaga.
Prema palestinskoj medijskoj agenciji Ma'an, na Sinaju su ubijena najmanje 24 egipatska vojnika kada je njihov autobus upao u zasjedu.
Poslije protesta 65 uglednih profesora, rektor Kairiskog sveučlišta dr. Gabar Nasar ukinuo je ovlasti što ih je ministar pravde Abdel Hamid dao pripadnicima sveučilišne službe sigurnosti da unutar sveučilišnog kampusa hapse studente koji "ugrožavaju sigurnost". Dan kasnije iz vlade je demantirano da je dotični ministar ministar dao takvo ovlaštenje. Postavlja se pitanje po čijem su nalogu onda sveučilišni redari hapsili studentske aktiviste i predavali ih policiji?
MENA javlja da je glasnogovornik MB-ea Gehad Hadad uhapšen u jednom stanu u Medinet Nasru zajedno sa još dvojicom funkcionara Bratstva.
Muslimansko bratstvo bi pod sadašnjim imenom svoje stranke ili nekim drugim ponovo moglo izbiti u prve redove. Tomu može pomoći politička heterogenost njihovih protivnika
"Nepoznati napadači" su u guvernoratu Šarkija u delti Nila automatskim oružjem izrešetali jedno vojno vozilo, ubivši pri tomu jednog oficira i ranivši trojicu regruta. Postavlja se pitanje šire li se teroristički napadi do sada ograničeni na Sinaj na ostatak Egipta?
Dvojica Kanađana sa Sveučlišta Zapadni Ontario koji su doputovali u Egipat s namjerom da se odavde prebace u Gazu i pomognu liječnicima u tamošnjoj glavnoj palestinskoj bolnici uhapšeni su u Kairu. U zatvoru su počeli štrajk glađu, dok kanadska ambasada pokušava doznati razloge njihova hapšenja.
Još neugodniji za sadašnje vlasti je slučaj francuskog profesora Erica Langa, dugogodšnjeg rezidenta u Kairu, koji je uhapšen na ulici zbog kršenja odredbi o policijskom satu. Prema neimenovanim policijskim izvorima bio je pijan i bez važećih osobnih dokumenata. Premlaćen je na smrt unutar policijske stanice navodno od drugih (egipatskih) zatvorenika. Francuska je ambasada kako se navodi u vijesti AFP-a tražila objašnjenje nadležnih.
Egipatsko ministrastvo unutrašnjih je objavilo da je od 14. kolovoza do sada u sukobima sa "prosvjednicima i teroristima" ubijen 121 pripadnik policijskih snaga.
Sa jednim danom razmaka počele su vojno-policijske operacije protiv "kriminalaca i terorista" u guvernoratu Minija, u Gornjem Egiptu, i u Kerdasi, prigradskom selu na 17 km od Kaira. U Miniji su salafisti, tvrdeći da su kopti krivi za smjenjivanje Mursija, okrenuli lokalne muslimane protiv kršćana, čije su crkve paljene, dućani poharani i čitave obitelji protjerane. Kerdasa, inače poznata po svojim zanatskim obradama tekstila i po proizvodnji beduinskih tepiha, pružala je istovremeno utočište nekim kriminalcima koji su i u mirnim vremenima harali po Kairu. Tu je već prvog dana u okršaju sa lokalcima ubijen policijski general Nabil Farag. Slijedećeg dana mu je u Kairu upriličen svečani pogreb. Nesretnik je proglašen "mučenikom revolucije" koju ovdje sve svojataju. Pohapšeno je navodno nekih 140 "islamista i terorista".
U napadu obalne straže na švercerski brod koji je iz Aleksandrije prema Italiji vozio grupu ilegalaca, većinom Sirijaca i Palestinaca pristiglih iz Sirije, poginula su dvojica Palestinaca. Tvrdi se da put do Italije košta svakog pojedinca između 2000 i 4000 dolara i da traje 12-14 dana. Prema UN-ovoj komisiji za izbjeglice u Italiju je tako do sada pristiglo oko 4600 izbjeglica koji su iz Sirije prebjegli u Egipat. Par stotina ih se je podavilo usput. Bježe iz Egipta gdje nisu naišli na dobrodošlicu niti vlasti ni stanovništva.
Prema agenciji MENA, stručnjaci za eksploziv su na stotinu metara od ulaza u podzemnu željezničku stanicu u sjevernom Kairu demontirali dvije primitivno izrađene bombe.
rabia_al-adavija_ap.jpg
Ministar vanjskih poslova Nabil Fahmi je poslije razgovora sa kolegom Sergejem Lavrovom u Moskvi naglasio kako su odnosi sa Rusijom važni za Egipat. Iako o tomu nije govorio, zna se da Kairo pokušava ishoditi od Moskve dugoročni kredit za nabavku ruskog žita, kao i ukidanje vladinog upozorenja ruskim turistima da su putovanja u Egipat opasna (2012. ih je u Egiptu boravilo preko 2 milijuna).
Prema vijesti iz Washingtona sekretar za obranu Hagel je ponovo telefonski razgovarao sa El-Sisijem. Razgovarali su o sigurnosnoj situacije na Sinaju. Hagel je također kako se tvrdi izrazio zabrinutost za sigurnost koptske vjerske zajednice koja je izložena sektaškom nasilju.
Navijači nogometnog kluba Zamalek, poznati kao Ultraši, nezadovoljni gubitkom utakmice sa gradskim rivalom Al-Ahlijem (0:4), opsjeli su prostorije svoga kluba u kojima su se zabarikadirali članovi uprave. Tražili su ostavku predsjednika i uprave, kao i smjenu glavnog trenera. Polupali nekoliko tu parkiranih automobila i prozore na zgradu uprave, dok ih policija nije rastjerala sa vodenom šmrkovima i suzavcem.
Vlada je poslije dugoga vrdanja ipak odlučila povećati minimalne mjesečne plače svim zaposlenicima u javnim službama od prvog sjećanja slijedeće godine na 1200 egipatskih funti (prema sadašnjem kursu - 174 dolara). Međutim ta se odluka ne odnosi na zaposlene u privatnim firmama. Obzirom na inflaciju i drastično povećanje cijena svih prehrambenih proizvoda to neće puno pomoći ni novim korisnicima, a povećati će proračunski deficit.
al_sisi_aawsat.net.jpg
Grupa aktivnih i umirovljenih vojnih lica je kako se javlja uputila peticiju generalpukovniku El-Sisiju zahtijevajući da se kandidira na slijedećim predsjedničkim izborima. Za isto navija dobar dio državnog i privatnog tiska. Ahmed Šafik, koji bio favorit generala na izborima na kojima je pobijedio Mursi, poručio je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata gdje se je sklonio, da on podržava taj prijedlog. Mubarakov odvjetnik je u jednoj ovdašnjoj TV emisiji tvrdio da bivši predsjednik smatra El-Sisija "spasiocem Egipta". Generalni sekretar Fronte nacionalnog spasa koja uključuje 12 liberalnih i sekularnih stranaka, Ahmed Saed , rekao je da njegova organizacija nije raspravljala o mogućim kandidatima za položaj predsjednika, ali da on osobno "nema ništa protiv kandidature osobe sa vojnom biografijom".
20.-21. rujna - Za današnji petak, 20. rujna, kao što je bila praksa do sada, Koalicija za obranu legitimiteta ponovo je pozvala na masovne manifestacije, ovoga puta "podrške mladima" koji su bili "kralježnica egipatske revolucije". Sutra naime počinje školska godina. Počinje rad univerziteta i od okupljenih studenata se očekuje da krenu u akciju.
U Kairu su kolone Mursijevih pristaša na nekoliko mjesta naišle na putove što su ih blokirale vojno-policijske snage, ali do ozbiljnijih sukoba nije došlo. Mislim da su u glavnom gradu gdje ima toliko inozemnih promatrača, novinara, diplomata i špijuna, i jedni i drugi oprezni. Pokušavaju izbjeći sukobe kakvi su se događali nedavno.
Takvih obzira nema u provinciji. U Aleksandriji je prema agenciji MENA na Mursijeve pristaše navalila grupa njihovih protivnika, navodno "revoltiranih lokalaca", pa ih je policija morala razdvajati. Zanimljivo kao i u mnogim ranijim sukobima ozlijeđeni su samo mursijevci i pohapšeno ih je tridesetak. Kako je moguće da ni jedan "lokalac" nije bio među njima?
"Lokalci" su navodno rastjerali prosvjedne zborove MB-ovaca Beherji i Damieti u delti Nila. U gradu Suezu trojica su Mursijevaca završila u u bolnici.
Dobro organizirane grupe MB-ovaca su tijekom najprometnijih sati po stanicama podzemnog metroa u Kairu uzvikivali parole protiv "vojno-policijske vlade". Nisu pokušavali zaustaviti vlakove, već su sa njima išli od stanice do stanice. Izbezumljeni policajci koji nisu znali kako razlikovati prosvjednike od običnih putnika u na pamet hapsili sve koji su im se učinili sumnjivim.
Magarac El-Sisi (foto: msn.com)
msn.com.jpg
Bilo je gužve i sukoba na nekoliko sveučilišta i visokih škola, ali izgleda da je nastava počela na većini od njih.
U Keni, u Gornjem Egiptu, uhapšen je izvjestan Omar Abul-Magd, optužen za vrijeđanje Abdel-Fatah El-Sisija. Nesretni je Omar svoga magarca nazvao po imenu generalpukovnika, natakao je na glavu životinji nešto slično vojnoj šapki i sa njim prošetao gradom.
Grupa aktivista nevladinih organizacija, novinara i intelektualaca mahom lijevih provenijencija objavila je formiranje Fronte revolucionarnog puta sa ciljem "spašavanja revolucije, zaustavljanja kontrarevolucije, otpora opresivnim vojnim vlastima i sektaštvu Muslimanskog bratstva". Poučeni ranijim neuspješnim pokušajem udruživanja više lijevih grupa i stranaka, u članstvo Fronte će se primati isključivo pojedinci. Rekao bih - simpatično, ali sumnjam da bi na svoju stranu mogli pridobiti kritičnu masu istomišljenika.
Kronologija krize koju sam ovdje ispisivao skoro se isključivo oslanja na vijesti koje sam dnevno prikupljao surfajući internetom. Najmanje sam vjerodostojnih informacija nalazio u strogo kontroliranim egipatskim državnim i privatnim medijima. Doduše nešto više na nekoliko ovdašnjih portala na engleskom jeziku. Takva kontrola medija nije postojala ni u Mubarakovo vrijeme. Na svoje iznenađenje sam otkrio da su faktografski utemeljene vijesti par velikih svjetskih agencija, poput Agence France Pressa, Reutersa i Associated Pressa, puno korisnije za razumijevanje onoga što se ovdje događa. Sustavno sam izbjegavao tendenciozne simplifikacije o tzv. arapskom proljeću i o arapskoj revoluciji, i svođenja svega na sukobe "islamskih ekstremista" sa "snagama demokracije". Uzdržavao sam se koliko je to bilo moguće i od vlastitih komentara, ostavljajući zainteresiranom čitaocu da sam stekne sliku o krivudavom procesu egipatske tranzicije.
egipat_presstv.ir.jpg
23.-24. rujna - Jedan je kairski krivični sud na osnovu privatne tužbe izvjesnog Mahmuda Abdalaha, naredio prvostupanjskom presudom zabranu MB-ea i svih njegovih operacija, što znači i njegovih karitativnih aktivnosti i rada njegove Stranke pravde i slobode. Spomenuti je Abdalah navodno član umjerene socijalističke stranke Tagamu. U svojoj je tužbi naveo da je "osobno ugrožen sa terorističkim operacijama" Bratstva i njegovim korištenjem "vjerskih parola". Sud je također naredio zapljenu sve imovine i računa MB-ea i njegovih filijala.
MB ima petnaest dana za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude, što će prema izjavi njegova odvjetnika Mohameda Bišrija i učiniti, mada smatra da je gornji sud nenadležan za donošenje odluka o zabranama.
Još je ranije kairskom Administrativnom sudu podnijeta tužba protiv MB-a, ali se u vijesti agencije MENA ne kaže tko je to učinio. Administrativni je sud prije donošenja vlastite presude zatražio mišljenje Savjetodavnog državnog vijeća. Vijeće mu je također predložilo zabranu MB-a, o čemu će sud raspravljati na sjednici zakazanoj za 5 prosinac.
Glasnogovornik Ustavotvorne skupštine, zapravo pedesetorice članova komisije koje je imenovao predsjednik Mansur sa zadatkom da pripreme prijedlog teksta budućeg ustava koji bi trebao biti verificiran referendumom, priopćio je da je postignuta suglasnost o zabrani stranaka formiranih na vjerskim principima, kao i svih političkih aktivnost sa vjerskim sadržajima. Posebnim će se zakonom regulirati, rekao je Salmavi, kako postupati sa vjerskim strankama koje su već registrirane.
To se odnosi na MB-ovu Stranku pravde i slobode i na salafističku Al-Nur (Svjetlost) stranku koje su legalno registrirane u lipnju 2011. Na parlamentarnim izborima 2011-2012 prva je osvojila 47,2 posto glasova, a druga 27,8 posto. Po broju zastupnika bile su prva i druga stranka u Donjem domu kojega je vojna hunta bila raspustila. Uz njih je bilo legalizirano još nekih sedam strančica sa islamističkim predznakom.
amr-musa_telegraph.co.uk_.jpg
Snage sigurnosti su konfiscirale opremu i dokumentaciju, i zapečatile prostorije MB-ova dnevnika koji se do nedavno štampao u državnim tiskarama i besplatno dijelio. Svi egipatski islamistički privatni TV kanali su morali zatvoriti vrata. Rad katarskoj TV Al-Jazeere je zabranjen a nekoliko njezinih novinara je uhapšeno.
Egipatskim pograničnim službama je izdat nalog za hapšenje dr. Jusufa Al-Karadavija, Egipćanina sa katarskim državljanstvom koji se smatra idejnim vođom MB-ea. Islamski znanstvenik sa nekih 120 objavljenih radova stekao je popularnost u muslimanskom svijetu zahvaljujući vjerskim emisijama na katarskoj Al-Jazeeri. Predsjedavajući je jednog utjecajnog udruženja islamskih znanstvenika čije je sjedište u Dohi.
Situacija se ne smiruje, iako je intenzitet prosvjeda protiv tranzicijskih vlasti nesumnjivo smanjen. Međutim, kampanja civilne neposlušnosti se, izgleda, širi u nekim sredinama. Tako čitam da građani Heluana, kairskoga industrijskoga predgrađa, masovno odbijaju plaćati stanarine i račune za struju, dok su radnici više tamošnjih tvornica koje su još funkcionirale prestali dolaziti na posao. Tvrdi se da MB polako priprema teren za generalni štrajk. Politika vojno-policijske represije nije dovela do smirivanja situacije koja je se čini sve više kaotičnom. U mnogim dijelovima zemlje, prvenstveno na Sinaju, prevladava bezvlašće.
Vlada je bespomoćna kao i ona prethodna Mursijeva. Održava se na površini samo zato što iza nje stoji vojska i što može još uvijek pokrivati svoje rashode sa onih 12 milijardi dolara što su joj udijelile bogate arapske petromonarhije, a ne svojom zaslugom. Možda će tako izdržati još nekoliko mjeseci. Ni jedan problem kojega je naslijedila nije uspjela riješiti. Nije uspjela pokrenuti proizvodnju, ni pribaviti nove zajmove za kupovinu hrane (Egipat je najveći svjetski uvoznik žita od kojega se pravi ajš - kruh što se prodaje sirotinji po subvencioniranim cijenama) i nafte (za proizvodnju struje, navodnjavanje i transport), niti vratiti u zemlju inozemne turiste, a kamoli privući inozemne investicije. Javno mnijenje koje se je iz istih razloga poslije rušenja Mubaraka bilo okrenulo protiv vojne hunte, a kasnije i protiv Mursija i njegovih islamista, sada se okreće protiv marionetskog predsjednika Mansura i njegove tranzicijske vlade.
Ne mislim da bi se zabranom MB-a i njegove Stranke pravde i slobode stvari izbistrile. MB-ovci tvrde da je nekih 15 000 njihovih članova pohapšeno, ali organizacija ima najmanje 700 000 discipliniranih članova, a politička stranka 500 000. Preko mreže njihovih karitativnih organizacija, udruženja, škola, kvartovskih komiteta i džamija prisutni su i aktivni na terenu. Još u Mubarakovo vrijeme su kontrolirali najveći broj profesionalnih udruženja - sindikate pravnika, liječnika, inženjera, učitelja i druge. Jako su prisutni među nastavnicima svih državnih školskih ustanova. Organizacija im je obezglavljena, ali se je nekoliko prvaka prvog ešalona povuklo u ilegalu, a više srednjih kadrova otišlo u inozemstvo. U Londonu je na primjer počeo sa radom nekakav medijski centar MB-a. Neki su zahvaljujući starim vezama sa vladajućom turskom AK strankom našli utočište u Istanbulu. Iako je Katar sa novim emirom počeo mijenjati svoju politiku prema regiji, njegova je TV Al-Jazeera na arapskom još uvijek na usluzi egipatskoj MB subraći. Kvartovski komiteti MB-a i dalje operiraju autonomno u okviru općih smjernica iz centra.
Iako je stranka nesumnjivo izgubila na popularnosti i antagonizirala mnoge segmente društva, prvenstveno kršćane, liberale i sekulariste, na slijedećim parlamerntarnim izborima, ukoliko do njih uopće dođe i ako budu pošteni, MB-ovci bi pod sadašnjim imenom svoje stranke ili nekim drugim ponovo mogli izbiti u prve redove. Tomu može pomoći politička heterogenost njihovih protivnika koji se za sada zajedno drže samo jer se suprotstavljaju Bratstvu. Desni i lijevi liberali, sekularisti raznih boja, naseristi, socijalisti, socijaldemokrati, a da ne govorimo o protagonistima Mubarakova režima koji su formirali svoje stranke, ili o salafistima Al-Nur stranke koji su se distancirali od MB-a, svi imaju svoje posebne interese i agende. U privremenoj vladi su se već sukobili pristaše liberalne ekonomije s jedne strane i zagovornici državnoga kapitalizma sa druge.
Paradoksalno ali bi sa marginalizacijom MB-a najviše mogli profitirati vjerski ultrakonzervatvci Al-Nur stranke. Nije isključeno da se izvjesni segmenti MB-a, izloženi progonima i u očajanju, radikaliziraju. Ne bi trebalo zaboraviti da su predsjednika Sadata ubili džihadisti, otpadnici od MB-a.
Nemoguće je predvidjeti kakav će biti krajnji ishod ove tranzicije. Može se samo nagađati.
"Optimistički scenarij", prema kojem bi se sve završilo sa happy endom, nacionalnim pomirenjem i demokratskom pluralističkom sustavom, čini mi se nerealnim.
Vjerojatniji je "alžirski scenarij", sa civilnim predsjednikom i koalicijskom vladom, iza kojih stoji vojska. Prema tom scenariju vojna bi institucija nastavila operirati potpuno autonomno bez polaganja računa izabranom parlamentu i civilnoj vladi. Pitanje je samo tko bi bio "egipatski Buteflika"? Možda Amr Musa?
"Vojni scenarij" sa generalpukovnikom El-Sisijem u predsjedničkoj fotelji, s izrežiranim parlamentarnim izborima i civilnom koalicijskom vladom kao smokvinim listom mogao bi doći u obzir samo ukoliko ne bude drugoga izlaza. Da bi mogao funkcionirati, taj model zahtijeva puno represije. Svakako ne bi bio po volji Washingtonu za kojega je egipatska vojna institucija vezana pupčanom vrpcom (1,3 milijarde dolara godišnje vojne pomoći i mir s Izraelom).
