Podsjetimo, riječ je o pravnim subjektima koji se bave financijskim poslovanjem, no za razliku od komercijalnih banaka, čiji vlasnici isključivo gledaju kroz prizmu ostvarenja profita, etične banke svoje alate koriste za ostvarenje projekata koji poboljšavaju kvalitetu života na način da sredstva investiraju u projekte realne ekonomije, kao što su poljoprivreda, proizvodnja i obnovljivi izvori energije.
Na uspješnost etičnih banaka ukazuje nedavno objavljena studija koja je potvrdila da su takve institucije, ukoliko se u obzir uzme omjer njihovih kreditnih plasmana i bilance, veći investitori nego li komercijalne banke
Budući da su etične banke u vlasništvu klijenata koji, zahvaljujući participativnom modelu suodlučivanja grade međusobno povjerenje, one za razliku od komercijalnih banaka ne posluju na financijskom tržištu, odnosno ne špekuliraju novcem klijenata. "Komercijalne banke upravljaju našim novcem, odnosno javnim dobrom. Bez obzira na to, njihova transparentnost je upitna, one jednostrano određuju kamatne stope, valutne klauzule i isplaćuju bonuse menadžerima unatoč odgovornosti za izazivanje financijske krize", istaknuo je Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na današnjem okruglom stolu koji se održao uoči osnivačke skupštine Zadruge za etično financiranje. "Iako ideje o etičnom bankarstvu nisu popularne, njih je važno promicati jer one mogu utjecati na promjenu društva iz korijena. Uvjeren sam da je ovo pionirski pothvat koji će utjecati na promjenu svijesti naših građana", kazao je Lovrinović.
Uz privatne osobe, koje će moći otvoriti račune u Ebanci, pokretanje ovog projekta priželjkuju i društveni poduzetnici koji unatoč financijskoj krizi, kako u svijetu pa tako i u Hrvatskoj, zapošljavaju sve više osoba. "Budući da njihov rad nije prepoznat od strane komercijalnih banaka, društveni poduzetnici se često susreću s problemom nelikvidnosti i s činjenicom da ne postoje financijski instrumenti kojim bi se financirali projekti u začecima. Stoga je etično bankarstvo preduvjet razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj", objasnio je Teo Petričević iz Centra za eko društveni razvoj CEDRA.
Na važnost društvenog poduzetništva, odnosno zadruga, upozorila je i Božica Peruško iz Istarskog regionalnog zadružnog saveza. "Da unatoč krizi zadruge i dalje jačaju u Europi najbolje nam pokazuje primjer kooperative Mondrogan koja ne samo da je uspjela sačuvati neovisnost, nego je trenutno šesta najveća tvrtka u Španjolskoj. Sve to Mondrogan ne bi uspio bez etične banke koja je osnovana kao jedna od njegovih podružnica", rekla je Peruško.
Na uspješnost etičnih banaka ukazuje i nedavno objavljena studija Global Alliance for Banking on Values. Studija je potvrdila da su etične banke, ukoliko se u obzir uzme omjer njihovih kreditnih plasmana i bilance te njihova veličina, veći investitori nego komercijalne banke. "Depoziti građana su primarni izvor financiranja etičnih banaka što im omogućava da plasiraju sredstva s nižom kamatnom stopom nego li je to slučaj kod komercijalnih banaka. Studija je pokazala i da je stabilnost etičnih banaka daleko veća unatoč financijskoj krizI", objasnio je Goran Jeras, voditelj projekta Ebanke.
ebanka_okrugli_stol_ebanka.jpg
Jeras je naglasio da ono što razlikuje etičnu banku od komercijalne jest i jedinstven pristup instrumentima osiguranja. "Etične banke pokušavaju shvatiti što je realna vrijednost svakog pojedinačnog projekta. Pri tome one u praksi uzimaju u obzir da su najveća vrijednost projekta ljudski potencijal. Tako, primjerice, Banca etica u Padovi primjenjuje socijalnu garanciju. Budući da su svi članovi banke ujedno i suvlasnici, dio njih zainteresiran je odrađivati volonterske poslove za banku pa često odlaze na teren gdje razgovaraju s različitim pojedincima - od radnika pojedinog poduzeća pa do najbližih susjeda. Na taj način sječu dojmove o firmi i projektu, i ukoliko, uz valjanu financijsku konstrukciju projekta, dobiju pozitivne odgovore s terena, oni odobravaju kredite bez potraživanja kolaterala. Statistički podaci pokazuju da takav način poslovanja Banci etici donosi manje od jedan posto loših plasmana. Za usporedbu, talijanski prosjek loših plasmana iznosi 16 posto", kazao je Jeras i naglasio da se etično bankarstvo temelji na potrebama lokalne zajednice.
Dražen Šimleša podsjetio je da se snaga etičnih banaka najbolje vidi u činjenici da su one na razini Europske unije u 2010. godini posjedovale preko petine ukupnih depozita: "To nam govori da one male svijeću i više nisu tako male, da puno jače sjaje i da su sve stabilnije"
Na važnost pokretanja Ebanke upozorio je i Dražen Šimleša iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG). "Svjedočimo organskoj krizi sustava koja se manifestira na dvije razine - na razini strukture i povjerenja. Institucije i procesi koji su održavali sustav su u krizi i sve teže zadovoljavaju osnovne potrebe običnih ljudi. Povijest nas uči da organska kriza nekog sustava ne mora iznjedriti progresivne i pozitivne potrebe, već ukoliko nemamo već spremne konkretne, pravedne i održive alternative koje će ga zamijeniti, krizu sustava iskorištavaju grupacije koje se zalažu za još gore modele od postojećih. Zato su priče, kao što je i etična banka, izuzetno bitne. One su jedno od pozitivnih rješenja na koje gledam kao na malu svijeću usred mraka. Vrlo često smo opsjednuti megalomanijom, želimo vatromet i velika svjetla i zaboravljamo da velike priče zapravo nastaju iz čitavog zbira malih", kazao je Šimleša i priznao da nije vjerovao u uspjeh ove inicijative kada je prvi put čuo da se okuplja grupa pojedinaca koja želi pokrenuti etičnu banku. "No kada sam upoznao neke od njih, bio sam zadovoljan jer sam vidio odmak od potrebe za reflektorima i fanfarama i predan rad na malim koracima koji su stabilni i dugoročni."
Šimleša je podsjetio i da u društvu postoji čitav niz konkretnih prijedloga koji mogu uroditi pravednijim i održivijim sustavom. "Nažalost, još uvijek ne postoji potreban broj političkih aktera koji mogu donijeti te promjene. Zbog toga su nam potrebni modeli i rješenja koji mogu egzistirati unutar postojećeg sustava, a etična banka je samo jedan od nju. Zbog toga na nju trebamo gledati kao na cilj, ali i kao na sredstvo. U cijeloj priči nije samo riječ o financiranju društvenog poduzetništva, lokalnih zajednica i ekološke poljoprivrede, već je riječ i o onome što Marjorie Kelly naziva arhitekturom vlasništva. S obzirom da se današnja ekonomija bazira na nekontroliranom ekonomskom rastu i na sve većem gomilanju duga, ona kao svoj krajnji cilj ima isključivo iskorištavanje svake krize kako bi se dogodilo pregrupiranje na teritoriju vlasništva i da bi oni koji su imali i prije imali još i više. Takva situacija najdepresivnija je za mlade kojima se sputavaju kreativni potencijali. Budući da Ebanka predstavlja priču u kojoj se građane pita za mišljenje, u kojoj mogu participirati, biti odgovorni i solidarni, ona dugoročno gradi budućnost i stvara novu arhitekturu vlasništva."
Šimleša je podsjetio i da se snaga etičnih banaka najbolje vidi u činjenici da su one na razini Europske unije u 2010. godini posjedovale preko petine ukupnih depozita. "To nam govori da one male svijeće i više nisu tako male, da puno jače sjaje i da su sve stabilnije", zaključio je aktivist ZMAG-a.
