Povodom Međunarodnog dana zadruga, u Zagrebu se 1. i 2. srpnja održava međunarodna konferencija i festival zadružnih proizvoda pod nazivom Zadruge - snaga za održivu budućnost. Ovaj dan se u Hrvatskoj održava prvi put, a organizira ga Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo u suradnji s Italijom kao zemljom partnerom. Glavni cilj ovoga dana jest povećati svijest o zadrugarstvu, promicati uspjeh zadružnog pokreta, ideale međunarodne solidarnosti i gospodarske djelotvornosti, te ojačati i proširiti partnerstva između međunarodnog zadružnog pokreta.Niederländer:"U Europi djeluje 180 tisuća zadruga koje na principima participacije, solidarnosti i zajedničkog rada oživljavaju ruralne zajednice i nude drukčije bankarstvo"
Konferencijski dio odvijao se jučer u prostorijama hotela Dubrovnik gdje su održana različita predavanja kojima se nastojalo ukazati na specifičnosti zadruga, ali i upozoriti na trenutne regulatorne probleme zadrugarstva u Hrvatskoj.
Ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Ilda Stanojević istaknula je kako zadrugarstvo predstavlja drugačije poduzetništvo budući da se temelji na dragovoljnom i otvorenom članstvu, demokratskoj kontroli od strane članova, brigom za lokalnu zajednicu itd. U Hrvatskoj se većina zadruga bavi poljoprivredom i šumarstvom (41 posto), zatim prerađivačkom industrijom (17 posto), uslugama (15 posto) i trgovinom (10 posto). Međutim, Hrvatska posebnost ovog oblika poduzetništva ne prepoznaje, a rezultat toga jest slaba zastupljenost zadruga u domaćoj ekonomiji.
U zemlji su registrirane 1 302 zadruge, s tim da ih tek tristotinjak aktivno radi, a broj zaposlenih u zadrugama iznosi tek nešto više od 2 700 ljudi, što čini svega 0,17 posto od ukupnog broja zaposlenih, čime smo ispod europskog prosjeka koji se kreće u rasponu od 3 do 10 posto. Također, godišnji prihod zadruga u Hrvatskoj čini svega 0,5 posto BDP-a što je opet debelo ispod prosjeka drugih europskih zemalja (za usporedbu, u Italiji 70 000 zadruga čini 10 posto BDP-a).
Stanojević:"Zadrugarstvo predstavlja drugačije poduzetništvo budući da se temelji na dragovoljnom i otvorenom članstvu, demokratskoj kontroli od strane članova, brigom za lokalnu zajednicu" Stanojević je navela mnoge poteškoće s kojima se suočava zadrugarstvo u Hrvatskoj - od nedostatka porezne olakšice unatoč zakonskoj obvezi reinvestiranja 20 posto iz dobiti, problema dizanja kredita gdje banke traže osobne garancije članova zadruge, do problema zadružnog računovodstva, te needuciranosti o modelu zadružnog poslovanja. Na potonje se nadovezala i Sonja Novković, profesorica ekonomije koja predaje zadrugarstvo na jednom kanadskom sveučilištu, naglasivši važnost edukacije o zadrugarstvu na sveučilišnim razinama kao segment koji u Hrvatskoj fali, dodavši kako su zadruge okosnica društvenog poduzetništva.
Glavni direktor europske organizacije zadruga Cooperatives Europe Klaus Niederländer naveo je kako u Europi djeluje 180 tisuća zadruga koje na principima participacije, solidarnosti i zajedničkog rada oživljavaju ruralne zajednice i nude drukčije bankarstvo.
Potom je uslijedio stručni panel s predavačima iz raznih zemalja kako bi se podijelila međusobna iskustva.
Potom je uslijedio stručni panel s predavačima iz raznih zemalja kako bi se podijelila međusobna iskustva.
Antonio Lucidi iz talijanske asocijacije zadruga objasnio je kako udruženje postoji od 1952. te djeluje na području čitave zemlje kao krovna organizacija koja promiče integraciju, podršku, nadzor, zaštitu i širenje pokreta zadruga, po načelima uzajamnosti i demokracije. Glavni sektori kojima se zadrugarstvo u Italiji bavi su stanovanje, poljoprivreda, ribarstvo, financije, kultura i izdavaštvo, a razvijene su i radničke te socijalne zadruge. Sve one imaju svoju banku koja im osigurava povoljne kredite.
Ipak, teške ekonomske prilike u zemlji pogodile su i zadruge kojima S jakom tradicijom zadrugarstva, Španjolska ih na ustavnoj i zakonskoj razini prepoznaje kao zaštićene i specifične modele koje nisu iste kao društva kapitalase smanjila razina konkurentnosti, kao i mogućnost ulaganja i dobiti. Iz potrebe za internacionalizacijom, došli su na ideju suradnje s Hrvatskim centrom za zadružno poduzetništvo i to preko pilot projekata koji se bave zajedničkim poboljšanjem dvaju obala Jadrana na raznim područjima. Tako se na području poljoprivrede planira stvoriti poljoprivredni lanac u svrhu poticanja biološke proizvodnje, na području poduzetništva se nastoji poboljšati sektor socijalnog turizma i turizma za treću dob, a planira se i urbana obnova zapuštenih lokacija. Projekti se nastoje ostvariti putem europskih fondova koji se mogu iskoristiti kao financijski mehanizmi.
Pilar Alguacil sa sveučilišta u Valenciji osvrnula se na zakonodavne i porezne olakšice koje u Španjolskoj omogućavaju prilično visok stupanj razvoja zadružnog modela. S jakom tradicijom zadrugarstva, Španjolska ih na ustavnoj i zakonskoj razini prepoznaje kao zaštićene i specifične modele koje nisu iste kao društva kapitala. U poreznoj praksi, to znači da poljoprivredne zadruge ne plaćaju porez na dobit ako sva dobit ide članovima, dok ostale posebno zaštićene (radničke, potrošačke) plaćaju 50 posto manji porez na dobit te ne moraju plaćati porez na transakcije. S ovim pravima dolaze i neki propisi poput ograničenja veličine farmi, dozvoljenog broja nečlanova koji iznosi 10 posto, zabrana pružanja usluga za potrošačke zadruge itd.
Andreas Wieg iz njemačkog zadružnog udruženja DGRV naveo je kako je gotovo četvrtina stanovništva u zadrugama, pri čemu u zemlji postoji više od tisuću zadružnih banaka koje im omogućavaju lakše poslovanje. Nakon vladine odluke o energetskoj tranziciji, tj. napuštanju nuklearnih i fosilnih goriva i prelasku na obnovljive izvore energije, broj energetskih zadruga popeo se na 850, i bave se proizvodnjom vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih ćelija.
Glavni sektori kojima se zadrugarstvo u Italiji bavi su stanovanje, poljoprivreda, ribarstvo, financije, kultura i izdavaštvo, a razvijene su i radničke te socijalne zadrugeNakon panela, predstavljeni su i neki modeli učeničkog, odnosno studentskog zadrugarstva u Hrvatskoj. Predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva Blanka Horvat rekla je kako u Hrvatskoj postoji 478 učeničkih zadruga, a njihov programski sadržaj sastoji se od poljoprivredne proizvodnje (voće, povrće, cvijeće), izrade uporabnih i ukrasnih predmeta, te istraživačkih radova. Ipak, umjesto vrijednosti udruženog rada i solidarnosti kojima bi se djeca trebala učiti, Horvat je kao prednosti ovog modela za učenike ponajviše navodila razvijanje poduzetničkih vještina, pozitivnu poduzetničku klimu u školama, doprinos poduzetništvu u Hrvatskoj, što je prilično izvrnuto tumačenje vrijednosti zadružnih aktivnosti.
Prezentaciju je imala i prva studentska zadruga Fabric8 koja se bavi tekstilom, odijevanjem i modom, a nastoji spojiti akademsko i društveno poduzetništvo. Kao temeljnu vrijednost navode održivi dizajn, odnosno ručnu izradu visoke kvalitete čime se nastoji povećati iskoristivost dizajna, a cilj im je razviti poslovnu mrežu na lokalnoj razini kako bi se zapošljavali mladi.
Nakon konferencije, otišli smo do festivalskog dijela na obližnjem Cvjetnom trgu gdje su postavljeni štandovi s proizvodima domaćih i talijanskih zadruga. Među njima je i socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca, društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala.
''Bavimo se prikupljanjem starog tekstila, primamo donacije građana koje potom sortiramo. Preprodajemo prvu klasu, recikliramo drugu klasu, a treću klasu koristimo za izradu konaca. Zapošljavamo osobe s invaliditetom i teže zapošljive osobe. Prednosti zadruga su što se na drugi način cijeni rad i što je demokratsko upravljanje, svi sudjelujemo u odlukama'', rekla je Tea Vukelić, jedna od članica zadruge.Vukelić:"Prednosti zadruga su što se na drugi način cijeni rad i što je demokratsko upravljanje, svi sudjelujemo u odlukama"
Prema podacima s internetske stranice, ova zadruga trenutno zapošljava 14 osoba među kojima su četiri osobe s invaliditetom, pet dugotrajno nezaposlenih starijih žena, jedna visoko obrazovana mlada dizajnerica tekstila kojoj je to prvo zaposlenje, te dvije dugotrajno nezaposlene mlade majke.
Na Cvjetnom smo mogli vidjeti i štandove prve pekarsko-slastičarske zadruge Pesla, Zadružnog saveza Dalmacije, socijalne zadruge Kora koja se bavi povećanjem sustavnog jačanja žena, Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva i dr.
Među štandovima se našao i onaj Zadruge za etično financiranje, organizacije osnovane s ciljem osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj. Ovakav tip banke, koji se nalazi u vlasništvu svojih članova, kao primarni cilj navodi ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski održivi te društveno i okolišno odgovorni. Kako bi upravljanje bilo demokratično, etična banka bi imala samo jednog dioničara i stopostotnog vlasnika- Zadrugu za etično financiranje. Trenutno je u fazi osnivanja.
''Ne želimo da banka bude centar moći i odlučivanja, već isključivo servis. Centar odlučivanja, stručnih ekspertiza i projekata mora biti zadruga i njezini članovi. Oni odlučuju o strateškom razvoju zadruge i banke na načelu jedan član jedan glas, bez obzira o količini kapitala koji su uložili u etičnu banku'', rekao je Krešimir Prevendar, direktor poslovne mreže ZEF-a.
Ovakav model poslovanja svakako predstavlja napredak prema demokratskoj kontroli radnika nad proizvodnjom i poslovanjem u vlastitom poduzeću''Želimo okupiti ljude koje zanima lokalna ekonomija, udruživanje znanja, resursa i kapitala kako bi se riješile osnovne životne potrebe za stanovanjem, edukacijom, zaposlenjem, zdravstvom. Želimo povećati svijest da glavni cilj poslovanja nije profit, već se mora uzeti u obzir i zajednica u kojoj se posluje te ekologija. Uvjet pristupa zadruzi jest etično i pošteno poslovanje. Za razliku od komercijalnih banaka, želimo financirati projekte u fazama, start upove, pri čemu nudimo pomoć cijele zadruge ako procijenimo da pokretači projekta nemaju potrebna znanja i ekspertize. Kamatne stope će kod nas biti najviše 4 posto'', rekao je Prevendar te spomenuo podatak da u Europskoj uniji etične, zadružne i obiteljske banke čine jednu trećinu bankarskog tržišta.
Dok je u Europi svaki peti stanovnik član zadruge, u Hrvatskoj je ovaj model poslovanja zanemaren. U perifernoj zemlji uskih interesa i visoke nezaposlenosti, nijedna Vlada dosad nije imala sluha za ovakav model poslovanja što ne treba čuditi Prevendar:" Želimo povećati svijest da glavni cilj poslovanja nije profit, već se mora uzeti u obzir i zajednica u kojoj se posluje te ekologija"budući da se zadnjih 25 godina preferiralo pogodovanje domaćim vladajućim elitama duboko umreženima s političkim strukturama, te stranom kapitalu, uz prigodno odbacivanje svega što vladajuće klase imalo podsjeća na socijalizam.
Iako se idejama zadruga unutar kapitalističkog načina proizvodnje ne treba zanositi budući da ni one nisu imune na tržišna gibanja koja ciklički vode do recesija i kriza koja pogađaju i njih, ovakav model poslovanja svakako predstavlja napredak prema demokratskoj kontroli radnika nad proizvodnjom i poslovanjem u vlastitom poduzeću. Međutim, za ostvarenje pune demokratske kontrole radničkog i seljačkog stanovništva na razini čitavog društva, te napuštanje načela profita u korist načela općih društvenih potreba, potrebne su korjenite promjene samog načina proizvodnje.
