H-Alter
totalna_rasprodaja1_1.jpgZelena akcija: "Smatramo štetnim prodaju bilo kojeg udjela HEP-a, a eventualni otkup MOL-ovog udjela u INA-i treba biti predmetom široke javne i stručne rasprave."

Zelena akcija se oštro protivi najavi Vlade Republike Hrvatske s kraja prosinca kojom najavljuje prodaju 25% udjela HEP-a kako bi se otkupio MOL-ov udio u INA-i. Priopćenje udruge prenosimo u cijelosti:

Smatramo štetnim prodaju bilo kojeg udjela HEP-a, a eventualni otkup MOL-ovog udjela u INA-i treba biti predmetom široke javne i stručne rasprave koja bi tek trebala pokazati je li za nacionalnu ekonomiju i razvoj manje loše rješenje otkup MOL-ovog udjela ili prodaja preostalog dijela INA-e. Pored toga, prevažno je da se te transakcije odviju tek nakon sveobuhvatne istrage kojom bi se utvrdila odgovornost i sankcioniralo brojne domaće političare i "stručnjake" koji su godinama opsluživali MOL-ovo štetno upravljanje INA-om te utvrdilo iznos štete koja nam je nanesena devastacijom INA-e i koja bi se morala naplatiti prije ikakve transakcije, ako treba i zapljenom ili nekim drugim oblikom oduzimanja dionica MOL-a u INA-i.

Porazno je kako predstavnici Vlade u javnim nastupima govore o perspektivama INA-e bez spominjanja dramatičnog konteksta klimatskih prijetnji, koje nedvojbeno počinju ugrožavati same osnove funkcioniranja društva.

Porazno je kako predstavnici Vlade u javnim nastupima govore o perspektivama INA-e bez spominjanja dramatičnog konteksta klimatskih prijetnji, koje nedvojbeno počinju ugrožavati same osnove funkcioniranja društva. Takvi nastupi, kojima se ignorira znanost i službeno usvojene političke ciljeve na europskoj i globalnoj razini te neophodno ubrzano napuštanje korištenja fosilnih goriva, jednostavno su anticivilizacijski.

Slažemo se u procjeni kako je MOL svojim štetnim upravljanjem INA-om sebe diskvalificirao za bilo kakav partnerski i suvlasnički položaj u INA-i, ali dogovorni otkup njegovih dionica po tržišnoj cijeni, prije provedene istrage i sankcioniranja odgovornih osoba te naplate štete zbog devastacije INA-e, bio bi prije oprost, nego otkup te bi zasigurno negativno utjecao na provedbu jedinog pravog nacionalnog interesa na području energetike: ubrzanog prelaska na obnovljive izvore energije.

Pretpostavke koje se plasiraju u javnost kako su pred nama desetljeća u kojima će doći do povećane potrošnje naftnih derivata, a time i mogućnost da INA u poslovanju naftom i plinom pred sobom ima neku svijetlu dugogodišnju poslovnu budućnost, teška su obmana javnosti i stavovi u direktnoj suprotnosti s važećim ciljevima europske energetske i klimatske politike. Mi smo uvjereni kako je energetska tranzicija iz fosilnog doba u solarnu eru nezaustavljiva te kako će svaka tvrtka čije se poslovanje temelji na fosilnoj energiji za deset do dvadeset godina biti težak uteg hrvatskom gospodarstvu, male tržišne vrijednosti, kojeg će se morati, uz velike troškove, tehnološki i socijalno upokojiti.

Što se tiče HEP-a, njemu treba stručno i odlučno vodstvo s političkom podrškom Vlade da se razbije koruptivnu hobotnicu unutar njega.

Što se tiče HEP-a, njemu treba stručno i odlučno vodstvo s političkom podrškom Vlade da se razbije koruptivnu hobotnicu unutar njega. Treba mu demokratizacija upravljanja, koja će uključivati pojačanu društvenu kontrolu od strane građana/ki, sindikata i organizacija civilnog društva te sankcioniranje političkih uhljeba koji unutar njega parazitiraju, uglavnom na više rangiranim pozicijama. Tvrdnje kako će prodaja 25 % dionica HEP-a "povećati transparentnost i suziti prostor negativnih praksi u upravljanju" teško su obmanjivanje javnosti i zvuče kao "PR spinovi" iz kuhinja istih stručnjaka koji su savjetovali prijašnje Vlade u kupovini INA-e. 

Vrlo je zabrinjavajuće što Vlada g. Plenkovića, koja se predstavlja kao Vlada koja namjerava funkcionirati na europskim razinama političke vjerodostojnosti i uključivosti, svega dva mjeseca nakon usvajanja svog službenog Programa, u kojem stoji: "Vlada će izraditi Strategiju energetskog razvoja do 2050. godine koja će se temeljiti na sigurnosti opskrbe i konkurentnosti cijena energije, koja uključuje i obnovljive izvore energije, a sve u skladu sa Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu", bez ikakvih javnih konzultacija izlazi pred javnost s gotovom odlukom u jasnoj suprotnosti sa svojim temeljnim programskim dokumentom. Ovi potezi ukazuju kako je i ova Vlada na tragu ciljeva i metoda onih prijašnjih. Činjenica kako je prijedlog dobio podršku bivšeg Ministra gospodarstva, tada nadležnog i za resor energetike, koji je vodio poraznu politiku govori u prilog tome. Ostaje još da se oglasi i g. Karamarko te izjavi kako je on, u stvari, to predlagao, samo nije rekao "otkup" nego "nagodba" i nije se usudio spominjati prodaju HEP-a.

<
Vezane vijesti