H-Alter
26.studenog: Veće kazne za oko 50 posto kaznenih djela, mogućnost izricanja kazne dugotrajnog zatvora i osobama od 18 godina, te produljenje rokova zastare do 50 godina za najteža kaznena djela, najvažnije su izmjene Kaznenog zakona

  Veće kazne za oko 50 posto kaznenih djela, mogućnost izricanja kazne dugotrajnog zatvora i osobama od 18 godina, te produljenje rokova zastare do 50 godina za najteža kaznena djela, najvažnije su izmjene Kaznenog zakona o kojima se u petak raspravljalo u Saboru u prvom čitanju. U najteža kaznena djela, za koja su predviđene kazne od deset do 40 godina ubrojio bi se i napad na policajca, a osuđenici za takva djela mogli bi se pustiti iz zatvora tek nakon izdržavanja dvije trećine kazne. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić najavila je da će se do drugog čitanja u Zakonu mijenjati i odredbe vezane uz klevetu i uz mogućnost da se ona kažnjava samo novčano, a ne i zatvorom. Oporba je zamjerila što se Zakon mijenja već četvrti put za mandata sadašnje vlade i upozorila da nisu pooštrene kazne za gospodarske inkriminacije. Čule su se i zamjerke da bi produljenje zastarnih rokova moglo djelovati »uspavljujuće« na suce. No, najviše se govorilo o dekriminalizaciji klevete, pri čemu su se spominjali slučajevi izricanja zatvorskih kazni za književnika Predraga Matvejevića i nekoliko novinara. »Sabor mora obraniti slobodu javne riječi. Kako je moguće da Hrvatska ima najliberalnije kazneno zakonodavstvo, da se ne kažnjava govor mržnje i šetnja u ustaškim uniformama, a kod klevete je posrijedi najrigidnija sudska praksa«, upitao je Damir Kajin (IDS). Emil Tomljanović (HDZ) je pak upozorio da sadašnji zakon jamči iznimno široku slobodu izražavanja, ali i da priječi njezinu zloporabu slobode jer sankcionira samo smišljene i zlonamjerne dezinformacije. Ivka Bačić Marijan Lipovac