U Hrvatskoj se godišnje troši više od dvije tone heroina

U Hrvatskoj se godišnje potroši više od dvije tone heroina, odnosno oko šest kilograma dnevno. Poražavajući je to podatak koji proizlazi iz procjene da u Hrvatskoj postoji minimalno 10 tisuća neregistriranih aktivnih heroinskih ovisnika, što je prilično optimistična brojka. Nasuprot tome, policija je u proteklih sedam godina zaplijenila nešto više od 300 kilograma heroina. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su evidentirane 22 tisuće liječenih ovisnika. Registar se vodi od 1978. godine. Naravno, nije riječ isključivo o ovisnicima o heroinu, ali oni čine najveći udio među liječenim ovisnicima, više od dvije trećine. Da bi se došlo do pravog broja neregistriranih aktivnih ovisnika, broj evidentiranih osoba ranije se multiplicirao nekoliko puta, međutim u posljednjih desetak godina sve više narkomana liječi se ambulantno i nije obuhvaćeno klasičnim bolničkim tretmanom pa se procjenjuje da u Hrvatskoj postoji barem jednak broj onih koji nisu u medicinskom tretmanu. Optimistična procjena Od 15 tisuća ovisnika, koliko ih ostaje ako odbijemo ovisnike o drugim opijatima, potrebno je još odbiti one koji se odvikavaju u komunama, potom zatvorene ovisnike koji nemaju pristup narkoticima, ovisnike obuhvaćene metadonskom terapijom, kao i one koji uspijevaju apstinirati od heroina bez ikakve pomoći. Tako se dolazi do doista optimistične procjene od desetak tisuća aktivnih ovisnika o heroinu. Prosječan heroinski ovisnik potroši dnevno oko tri doze po 0,2 grama heroina. Množenjem 0,6 grama s 10.000 ovisnika dobije se podatak da se u Hrvatskoj dnevno troši minimalno šest kilograma heroina, odnosno 2.190 kilograma godišnje. Samo na području Zagreba i Zagrebačke županije, na koju otpada barem četvrtina cjelokupne ovisničke populacije, troši se kilogram i pol heroina dnevno, tj. nešto manje od 550 kilograma godišnje. U Rijeci, gdje po procjenama postoji 800 do tisuću neliječenih heroinskih ovisnika, troši se oko pola kilograma tog narkotika na dan, odnosno nešto više od 180 kilograma godišnje. Dnevno 30.000 šuteva Poput procjene potrošnje, zabrinjavajuća je i procjena broja transakcija koje ovisnici naprave da bi došli do heroina. Naime, ako se podatak da prosječnom ovisniku trebaju tri heroinske doze dnevno pomnoži s brojem ovisnika, to znači da se u Hrvatskoj potroši 30 tisuća heroinskih šuteva dnevno, odnosno 10,95 milijuna godišnje. Otprilike ta brojka predstavlja i sliku o broju transakcija na sitnom ilegalnom narkotržištu. Gram heroina na ilegalnom narkotržištu cijeni se otprilike 400 kuna, a šut od 0,2 grama košta od 80 do 100 kuna. Pri cijeni jedne doze heroina od 100 kuna potrošnja domaćih ovisnika za tu drogu iznosi tri milijuna kuna dnevno, odnosno milijardu i 95 milijuna kuna godišnje. Iznos zarađen preprodajom i razrjeđivanjem heroina u stvarnosti je mnogo veći jer je heroin potrebno nekoliko puta razrijediti da se postigne ulična kakvoća i dođe u ruke sitnih dilera. Naime, za dvije tone heroina ulične čistoće, koja varira od 10 do 20 posto, potrebno je godišnje uvesti 200 do 500 tona heroina visoke kakvoće, od 50 do 80 posto, što odgovara čistoći heroina koji policija pronađe u većim zapljenama. U sedam godina zaplijenjeno više od 300 kilograma heroina U posljednje tri godine hrvatska policija sve uspješnije suzbija ponudu heroina. Naime, od 1999. do ožujka ove godine carinska uprava i policija zaplijenile su 322 kilograma heroina, od čega je u posljednje tri godine »palo« čak 227 kilograma opijata. U prvom tromjesečju 2006. zaplijenjeno je 28 kilograma heroina, odnosno kilogram više nego lani, dok je najbolja godina za policiju definitivno bila 2004. kada je oduzeto 114 kilograma tog narkotika. Ti podaci bili bi zadovoljavajući kad bi se radilo isključivo o visokokvalitetnom heroinu namijenjenom samo domaćem tržištu, međutim dobar dio zaplijenjene droge bio je namijenjen zapadnoeuropskom tržištu. K tome, za proizvodnju dviju tona heroina ulične čistoće bila bi potrebna otprilike količina koju je policija zaplijenila u posljednjih sedam godina. Klarić: Zakazuju carina, tužiteljstvo i sudovi Dubravko Klarić, predsjednik Povjerenstva za suzbijanje droga Zagrebačke županije i umirovljeni policajac, smatra da je u Hrvatskoj potrošnja svih vrsta droga, pa tako i heroina, postala zabrinjavajuća. - Za mene nema lakih i teških droga, razlika je samo u brzini njihovog učinka, ali u konačnici sve droge dovode do tragičnih posljedica. Heroin je ostao i bit će ubojica broj jedan među narkoticima. On ima konstantnu jezgru ovisnika, što je poseban problem jer jedan ovisnik »zarazi« još trojicu. Naime, takva jezgra heroinomana dugo ostaje prisutna na narkosceni, a ako je recimo riječ o manjoj sredini, takva skupina u stanju je »zaraziti« i dobar dio mlade populacije, rekao je Klarić. Dodao je i da se pravi rezultati u suzbijanju zloporabe narkotika mogu postići tek suzbijanjem potražnje. - U zadnje tri godine doista se poboljšano radi na smanjenju ponude. Ali ako gledamo cijelu sliku, potrebno je postići bitno smanjenje potražnje, a na tome se najmanje radi. Rekao bih da policija dosta dobro radi svoj posao, ali ostali dijelovi represivnog sustava - carina, tužiteljstvo, sudovi - ne prate policijski rad. Godišnje policija otkrije oko osam tisuća kaznenih djela vezanih uz drogu, a pitanje je koliko ih se doista kazneno procesuira, upitao se Klarić. Osim goleme potrošnje heroina Klarić zabrinjavajućim smatra i to što droga povlači i druge vrste kriminala. - Među populacijom kriminalaca više od 40 posto ih je barem jednom u životu počinilo ili sudjelovalo u deliktima vezanima uz zloporabu narkotika. K tome, posljednjih godina sve češće se uz narkotike zaplijeni i nekakvo oružje, što govori o tome da je kriminal droga sve agresivniji, istaknuo je. Sergej ABRAMOV