Izjava Njemačka neće sudjelovati u ratu u Iraku Gerhardu Schröderu donijela je 2002. godine pobjedu na izborima. No povijesno NE za javnost iza kulisa se vrlo brzo pretvorilo u DA-NE prekoatlantskom savezniku u borbi protiv terorizma.
Amerikanci su se i dalje smjeli služiti svojim vojnim bazama u Njemačkoj i njemačkim zračnim prostorom.
Ali to njemačkoj vlasti unatoč povijesnog „NE“ ipak nije bila dovoljna suradnja. Tako su tajne službe, njemački BND (Bundes-Nachrichtendienst) i američka CIA surađivale punom parom: U Bagdadu stacionirani njemački agenti dijelili su sa svojim američkim kolegama (koji nisu imali vlastite agente u Bagdadu) važne strateške informacije o obrani grada, pa su čak i direktno špijunirali za Amerikance, identificirajući moguće ciljeve za bombardiranje. BND i njemačka Vlada vrlo su se brzo našli u škripcu poslavši agente u Bagdad kako bi imali vlastiti pristup informacijama o razvoju rata.
Gerhard Schröder
Otmice državljana
Schröderova vlada u sporu između Njemačke i Amerike nije htjela pretjerivati. Na kraju krajeva, izbori su već bili dobijeni. Moćnog saveznika više se nije trebalo dražiti preko mjere. Osim toga Njemačka je bila i jest ovisna po pitaju vlastite sigurnosti o informacijama američkih tajnih službi. Izmjena informacija činila se, gledajući iz toga kuta, sasvim logičnim postupkom.
No ni tu velikodušnoj suradnji nije bio kraj. Amerikanci su, očito, uz njemačku suglasnost ili barem toleriranje oteli nekolicinu njemačkih državljana osumnjičenih za terorizam. Na ispitivanje su ih poslali upravo na mjesta ili zemlje u kojima se ljudska prava pišu velikim slovima, kao na primjer u Guantanamo, Siriju ili Maroko. Ovdje su osumnjičene ispitivali ne samo američki agenti nego su to dozvolili njemačkoj tajnoj službi i kriminalnoj policiji ili s njima dijelili rezultate ispitivanja. To što po njemačkom zakonu njemačkim službenicima nije dozvoljeno koristiti informacije dobivene kroz mučenje, Nijemce nije previše smetalo.
Perfektan njemački
Njemačko ispitivanje američkih zarobljenika potvrđuje slučaj el-Masri. Njemačkog državljanina Khaleda el-Masria CIA je otela u Makedoniji krajem prosinca 2003., a pustila ga tek pet mjeseci kasnije. El-Masri tvrdi da su ga u Afganistanu ispitivali i na perfektnom njemačkom, dok tadašnji ministar unutarnjih poslova Otto Schilli tvrdi da je o slučaju Masri saznao tek krajem svibnja 2004. Tko je onda bio tajanstveni Nijemac koji je ispitivao el-Masria, ako ne agent BND-a i zašto Schilli za to nije znao?
Korištenje informacija dobivenih mučenjem i ispitivanje zatvorenika u zemljama u kojima se ne poštuju ljudska prava, potvrdio je u prosincu 2005. ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schäuble. On je dao iznenađujuću izjavu da su službenici BND-a obnašali dužnost u Siriji i Guantanamu. U Siriji su ispitivali Nijemca sirijskog porijekla Mohammada Haydara Zammara, uhapšenog u prosincu 2001. u Maroku.
Slučaj Kurnaz
Tragičan je i slučaj Murata Kurnaza iz Bremena, koji je otet u Pakistanu 2001. i zatvoren u Guantanamo. Amerikanci su već 2002 ustanovili kako se mladi Turčin jednostavno nalazio u krivo vrijeme na krivom mjestu i da nema veze sa Al Kaidom. Nakon toga su ga htjeli pustiti na slobodu i vratiti u Njemačku. No Savezni ured za zaštitu ustava zamolio je CIA-u da Kurnaza nakon eventualnog oslobođenja ne vraća u Njemačku. U međuvremenu nova njemačka vlada pregovara s američkom o puštanju 23-godišnjaka na slobodu i njegovom povratku u Njemačku.
Zašto se Kurnaza pušta tek sada na slobodu, kada su čak i SAD išle za time da je nedužan?, s pravom se pita Kurnazov odvjetnik Bernhard Docke.
Docke se nada da će se i to pitanje razjasniti u novopostavljenom parlamentarnom odboru koji treba istražiti uplitanje njemačkih tajnih službi i njemačke vlade u iračkom ratu, te u američkim otmicama i ispitivanjima njemačkih građana.
Murat Kurnaz
Želiš li problem gurnuti pod tepih...
Nakon dugog natezanja u parlamentu oko tog odbora opozicija je napokon u ožujku uspjela skupiti nužni kvorum od 25 posto i tako unatoč neodobravanju Vlade zatražiti konstituiranje istražnog odbora. Prošli petak (7. travnja) odbor je započeo s radom, pri čemu se odmah posvađao oko vodstva. Unatoč protestima iz opozicije predsjednik odbora Sigfrid Kauder iz CDU-a postavio je SPD-ovca Michaela Hartmanna, također iz vladajuće koalicije, za svojeg zamjenika.
Stranke vladajuća koalicije, u odboru imaju osam mjesta od ukupnih jedanaest ( CDU/CSU: Sigfrid Kauder, Kristina Köhler, Hermann Gröhe, Stephan Mayer / SPD: Michael Hartmann, Johannes Jung, Ursula Mogg, Thomas Oppermann). Ostale tri stranke imaju svaka po jedno mjesto (Max Stadler, FDP / Wolfgang Neskovic, Ljevica / Hans-Christian Ströbele, Zeleni).
Premda njemačka javnost traži odgovore, dvojbeno je hoće li ih ovakvom podjelom mjesta u odboru dobiti. Pri tome odbor ima pravo sjednice održati tajno, ako se raspravlja o pitanjima koja bi se možda ticala nacionalne sigurnosti.
Članovi odbora su se složili oko 29 pitanja kojima bi se trebala razjasniti uloga BND-a u Iraku. Zadaća odbora je otkriti stvarni stav tadašnje vlade prema iračkome ratu ali i ispitati otmice njemačkih državljana te ulogu koju su njemačka vlada i tajne službe pri tome odigrale. Raspletu tih pitanja trebaju pridonijeti svjedoci, među kojima će biti bivši kancelar Gerhard Schröder, tadašnji ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i njegov nasljednik Frank-Walter Steinmeier.
... osnuj komisiju!
No ciljevi stranaka u istrazi se ne podudaraju, što će odboru još više otežati rad. Dok Liberali žele samo ustvrditi granice rada sigurnosnih službi, Stranci ljevice je u prvoj liniji važno osiguranje građanskih i ljudskih prava. Zeleni su objavili da prihvaćaju diskusiju o njihovoj odgovornosti u tadašnjoj vladi, a koalicija će unatoč njezine kritike prema odboru surađivati objektivno i konstruktivno.
U prijevodu to znači: FDP želi gnjaviti Joschka Fischera i Gerharda Schrödera, te omalovažavati vanjsku politiku prošle vlade. Zeleni sudjeluju samo zato da ih se ne bi korilo za bezvoljnu istragu, a Stranci ljevice je svaka prilika dobrodošla kako bi mogli galamiti protiv Amerike i tako privući pažnju javnosti na sebe.
Nesložnost malih stranaka otežat će rad odbora, dok će ga CDU/CSU i SPD ugroziti. Oni nikada nisu htjeli istražni odbor i učiniti će sve kako bi se rad komisije završio što brže neovisno o rezultatima i kako bi šteta koju odbor prijeti nanijeti suradnji BND-a sa drugim tajnim službama poglavito onim američkim ispala što manjom.
Članovi odbora su sada pak prvo odlučili u miru provesti uskršnje blagdane. Slijedeća sjednica zakazana je tek za početak svibnja. Očito će se Kurnazov odvjetnik Bernhard Docke načekati željenih odgovora, ako ih uopće bude i bilo.
