H-Alter
Samo osam posto žena u 500 najjačih tvrtki u Hrvatskoj nalazi se na rukovodećim položajima.

Istodobno, njihove plaće značajno su manje od plaća muškaraca na rukovodećim mjestima, a ta se razlika povećava s više godina radnog iskustva. Tako primjerice na početku karijere žene u menadžmentu zarađuju oko 10 posto manje od muških kolega, dok se primjerice s dvanaest godina radnog iskustva ta razlika penje i do 25 posto. Naravno, u korist muškaraca! Jesu li žene manje zainteresirane za biznis, karijeru i čelna mjesta u tvrtkama? Odnosno jesu li manje ambiciozne od muškaraca? Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol Vjesniku kaže da su žene jednako ambiciozne kao i muškarci, što pokazuju brojna istraživanja. No njihov je uspjeh manji zbog tzv. staklenog stropa - nevidljivih prepreka na različitim područjima života koje ženama onemogućuju da dođu do određenog položaja. »Odnos u obitelji još je drukčiji prema muškoj i ženskoj djeci i najvažnije će biti upravo to promijeniti«, kaže Sobol. Upravo iz tog razloga pokušaj nekih tvrtki da uvedu kvote za zapošljavanje žena tek je otklanjanje posljedica, ali ne i uzroka. Prema istraživanju o zadovoljstvu na poslu koji je proveo internetski portal MojPosao pokazuje da su oba spola jednako ambiciozna, ali imaju različite prioritete. Muškarcima su tako važni bonusi, povlastice i nagrade. Oni su, također, spremni uložiti dodatan trud da bi se istakli izvanrednim rezultatima i imali status koji osigurava dodatne povlastice. S druge strane, kaže istraživanje, ženama je važnije to u kakvoj sredini rade, dobar odnos s nadređenima, sadržaj rezultata njihova rada i priznanje za postizanje dobrih rezultata. Istraživanja pokazuje kako su žene bolje od muškaraca u obavljanju više poslova istodobno, u izgradnji timova i komunikaciji što je u današnjem poslovnom svijetu iznimno važno. Hrvatskih osam posto na 500 tvrtki, odnosno šest posto u sto jačih tvrtki, vrlo je slično europskom odnosno svjetskom prosjeku. Slavica Kušić, koordinatorica Poduzetničkog centra Rosa, Vjesniku kaže da je »žene u 20 stoljeću zanimalo pravo glasa, a u 21. - novac. Žene žele mnogo više plaćenog, a mnogo manje neplaćenog rada. Na papiru imaju sva prava, osim odgovarajuće plaće«. Dodaje da se ženama koje rade trebaju otvoriti i postati lako dostupni svi servisi (vrtići, pomoć u kući...), jer se od žena danas očekuje da ima obitelj i djecu, ali i da istodobno poštuje tržišne principe. I predsjednica Vladinog Odbora za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin tvrdi da su stereotipi o ženama najveća prepreka za napredovanje u karijeri. »Čak i prigodom zapošljavanja muškarcima se uzima za plus kada imaju obitelj, dok je ženama to minus«, upozorava Štimac Radin.