Čelnici HSLS-a danas su, na konferenciji za novinare u Saboru, izvijestili da je Ministarstvo financija naredilo inspekcijski nadzor u tvrtkama koje su građani, u sklopu HSLS-ove akcije "Platite rad nedjeljom", prijavili za kršenje Zakona o radu. Predsjednica stranke čurđa Adlešić podsjetila je da su građani, u prvih nekoliko dana akcije, uglavnom anonimno prijavili 673 slučaja kršenja ZOR-a. Građani su, uglavnom, prijavljivali neplaćeni rad nedjeljom, ali i prekovremeni rad ostalim danima, a polovica njih, zbog straha, nadležnim državnim tijelima nije prijavila svog poslodavca. Po broju prijava u HSLS-ovoj akciji, prednjačile su pekare, ugostiteljski objekti te trgovački lanci. Kao najteži primjer kršenja ZOR-a, HSLS-ovci navode slučaj Dubrovčanina koji je bez slobodnog dana radio pune tri godine. Adlešić je podsjetila i da svake ili gotovo svake nedjelje radi oko 40.000 ljudi, uglavnom u trgovačkim lancima i ugostiteljskim objektima. "Kad bi se taj rad platio, umjesto da se zabrani, otvorilo bi se 12.000 novih radnim mjesta", ustvrdila je. Činjenicu da 80 posto slučajeva koje obrade inspektori završi u zastari, te da sudovi nijednom nisu izrekli najvišu kaznu za kršenje ZOR-a, Adlešić tumači kao dokaz da se stimulira kršenje zakona, iskorištavanje radnika i varanje države. "Najčešće se izriče ukor, ili najniža kazna, do 30.000 kuna, što jedna blagajnica u trgovačkom centru napravi u svega nekoliko sati", kazala je. U HSLS-u se nadaju da će do ljeta od Ministarstva financija dobiti podatke o tome koje su tvrtke s HSLS-ova popisa kažnjene zbog kršenja ZOR-a, te koliko ih je zbog toga zatvoreno.
Ministarstvo financija reagiralo na HSLS-ovu akciju "Platite rad nedjeljom"
h.
Većina slučajeva kršenja Zakona o radu koje obrade inspektori završi u zastari, a sudovi nijednom nisu izrekli najvišu kaznu. To dokazuje da se stimulira kršenje zakona, iskorištavanje radnika i varanje države, kažu u HSLS-u