Nakon kritika oporbe i predstavnika civilnog društva na novi zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu te nakon fijaska s glasovanjem prošlog petka u Saboru, Vlada i HDZ ipak će pristati da Vijeće za civilni nadzor tajnih službi i u novom zakonu zadrži postojeće ovlasti.
- U novom zakonu ipak će postojati odrednica prema kojoj Vijeće za civilni nadzor, kao i dosad, može neposredno obavljati nadzor u središnjici tajne službe - izjavio je Ivan Jarnjak (HDZ). Još jedan izvor iz Vlade potvrdio nam je da će Vijeće za građanski nadzor tajnih službi zadržati sve ovlasti koje mu je davao dosadašnji zakon.
Prijedlog novog zakona našao se na udaru kritika ponajviše zbog toga što je trebao smanjiti ovlasti Vijeća za građanski nadzor tajnih službi. Predlagalo se, naime, da članovi Vijeća, umjesto da sami provode nadzor, ubuduće samo sudjeluju u radu parlamentarnog odbora koje provodi nadzor.
Između dva čitanja u Saboru predstavnici GONG-a, Transparency Internationala i drugih udruga otvoreno su upozoravali da će prijedlog novog zakona ukinuti civilni nadzor tajnih službi, no Vlada je na drugo čitanje u Sabor poslala konačni prijedlog zakona bez korekcija u tom dijelu. Sabor je konačni prijedlog trebao izglasati u petak, ali je sjednica prekinuta usred glasovanja.
- Mi bismo podržali zakon ako Vlada vrati građanski nadzor, ali problem je bio što Vlada uopće nije podnijela amandmane. Takvu aljkavost od strane Vlade još nisam vidio - kaže Srećko Ferenčak (HNS).
Oporbeni zastupnici su, naime, predložili više amandmana u korist Vijeća za civilni nadzor, a vladajući su ih odbili s obrazloženjem da će Vlada dati sličan amandman. No, Vlada nije imala amandman na pismeno, nego ga je državna tajnica Snježana Bagić stala iznositi usmeno, što je izazvalo pomutnju te je glasovanje, na prijedlog Šime Lučina (SDP), prekinuto.
- Mislim da su HDZ-ovci bili toliko zauzeti lobiranjem da nisu stigli napisati amandmane. Izgubili su se od velikog pregovaranja s pojedinim klubovima stranaka - kaže Šime Lučin.
Snježana Bagić, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, kaže kako nije bilo pismenih amandmana Vlade zbog “kratkoće vremena, pa se smatralo da to može proći usmeno, odnosno da uđe u fonogram”. Očekuje se da zakon bude usvojen za dva tjedna, kad Sabor nastavlja rad.
Dotad će, najavljuje Snježana Bagić, Vlada napisati amandmane koji donose novost u dva područja: jedno je, kako ja potvrdio Jarnjak, zadržavanje postojećih ovlasti Vijeća za civilni nadzor, a drugo je područje koje regulira mjere tajnog prikupljanja podataka, što je također bio predmet brojnih kritika. Novi zakon, naime, omogućit će špijunima da vas prate i bez odobrenja Vrhovnog suda.
- Otklonit ćemo dvojbe oko toga za koje mjere tajnog prikupljanja podataka ne treba odluka Vrhovnog suda.
Novim amandmanom članak zakona precizirat će da za mjere motrenja i foto snimanja osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima ne bi bio potreban nalog Vrhovnog suda, ali da je nalog potreban ako mjere praćenja obuhvaćaju i tehničko snimanje sadržaja komunikacije osoba u javnom prostoru - kaže državna tajnica Bagić.
METODE PRAĆENJA
• Bez odobrenja Vrhovnog suda tajne službe moći će pratiti i prisluškivati građane tijekom 24 sata. Svi prikupljeni materijali morat će se uništiti ako u roku od 24 sata tajne službe ne dobiju odobrenje Vrhovnog suda
• Bez odobrenja Vrhovnog suda agenti će moći u svako doba pratiti i fotografirati osobu na javnom mjestu, ali ne i prisluškivati telefonske razgovore
Tomislav Krasnec