HEP o novoj nuklearnoj elektrani u Hrvatskoj

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), sa sjedištem u Washingtonu, proteklih je dana imenovao Davida A. R. Williamsa, bivšeg suca Visokog suda iz Novog Zelanda trećim arbitrom i predsjednikom arbitražnog tribunala u sporu između HEP-a i Republike Slovenije oko nuklearne elektrane Krško. Prethodno su već izabrani Charles Brower (od strane HEP-a) i Jan Paulsson (od strane slovenske Vlade). Polovica dnevne proizvodnje NE Krško, kojom raspolaže HEP, iznosi oko osam milijuna kWh električne energije.
Slovensko kašnjenje Predmet spora je približno 30 milijuna eura koje HEP potražuje zbog slovenskog kašnjenja s ponovnom isporukom električne energije iz NE Krško, nakon potpisa ugovora vlada Hrvatske i Slovenije. Slovenska je Vlada, podsjećamo, sredinom 1998. jednostranom odlukom ukinula HEP-u osnivačka prava te prekinula isporuku električne energije. Prekid isporuke trajao je gotovo pet godina da bi koncem 2001. Hrvatska i Slovenija postigle dogovor kojim se Slovenija obvezala da će s ponovnom isporukom započeti 30. lipnja 2002. godine, o čemu je i potpisan ugovor između dviju vlada. Međutim, isporuka je započela tek 11. ožujka 2003. godine pa HEP smatra da je oštećen zbog kašnjenja u primjeni ugovora. "Sljedeći korak u postupku arbitraže bit će sastanak imenovanog tribunala s predstavnicima HEP-a i Republike Slovenije za koje se očekuje da će se održati unutar sljedeća dva do tri mjeseca", predviđaju u HEP-u. Akademik Božo Udovičić, "otac" nuklearne energije na ovim prostorima, uvjeren je da je u ovome sporu istina na hrvatskoj strani, ali ishod arbitraže ne želi prejudicirati. "Slovenci drže da smo energiju iz Krškog kupovali jeftinije, no ta im tvrdnja ne drži vodu jer smo, kolikogod se to njima sviđalo ili ne, pedesetpostotni vlasnici te nuklearke", kaže Udovičić. Inače, polovica dnevne proizvodnje NE Krško, kojom raspolaže HEP, iznosi oko osam milijuna kWh električne energije, što u ovom razdoblju godine zadovoljava oko 20 posto prosječnih potreba za električnom energijom radnim danom u Hrvatskoj. Pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić, koji je od 23. siječnja ove godine imenovan novim predsjednikom Nadzornog odbora HEP-a, na tribini hrvatskog nuklearnog društva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva kazao je kako bi nuklearna opcija u Hrvatskoj mogla odigrati snažnu ulogu u pogledu postizanja energetske sigurnosti i poštivanja Kyoto protokola. No upitno je kako u javnosti riješiti percepciju rizika te bi u tom pogledu, smatra Tomšić, Hrvatsko nuklearno društvo trebalo intenzivnije djelovati. Otpor javnosti Udovičić pak kaže da je i sam neki dan čuo predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka kako pozitivno govori o mogućoj novoj nuklearki u Hrvatskoj, te naglašava kako mu je drago da struka konačno počinje ozbiljnije razmišljati i o toj opciji, koja najstabilniji elektroenergetski sustav na svijetu, onaj francuski, osigurava s potrebnih 85 posto ukupne energije. Ipak, odlukom Sabora do 2010. godine u Hrvatskoj traje moratorij na gradnju novih energetskih objekata na ugljen i na nuklearnu energiju, a i svi čelnici lokalnih zajednica pri samoj pomisli da bi se nuklearna termoelektrana mogla graditi u njihovu susjedstvu žestoko odbijaju sličnu mogućnost. Kuda s istrošenim gorivom iz Krškog? Kako se mnogi pri spomenu Krškog odmah 'dižu na zadnje noge' zbog problema zbrinjavanja nuklearnog otpada, akademik Udovičić smatra da bi ih valjalo podsjetiti da je Program razgradnje i zbrinjavanja otpada iz NE Krško predstavljen još u srpnju 2004. godine. Početak rada odlagališta nisko i srednjeradioaktivnog opada program predviđa 2017. godine, dok se za istrošeno nuklearno gorivo predviđa donošenje konačne odluke o njegovu izvozu ili odlaganju 2030. godine. Do tada visokoradioaktivno isrošeno nuklearno gorivo bi se skladištilo u takozvanom suhom skladištu koje bi počelo s radom 2024.