Proračuni Albanije i Kosova oštećeni su za najmanje milijardu eura izgradnjom nove autoceste koja bi u budućnosti trebala povezivati Tiranu u Albaniji i Prištinu na Kosovu. Balkanska istraživačka mreža (BIRN) je objavila niz dokumenata koji otkrivaju kako su zbog namještenih natječaja, napumpanih cijena, lobiranja i lošeg planiranja, građani Albanije i Kosova platili američko-turskom konzorciju Bechtel-Enka dvije milijarde eura za samo 137 kilometara ceste. BIRN-ova novinarska istraga ne spominje hrvatsku građevinsku tvrtku Institut IGH za koju je javno poznato da je sudjelovala u izgradnji albansko-kosovske autoceste i o čemu je Jure Radić više puta davao izjave hrvatskim medijima. Kako H-Alter saznaje putem informacija dostupnih na IGH-ovoj stranici, albansko Ministarstvo prometa, sredinom 2007. Generalna uprava za ceste je angažirala IGH MMF i Svjetska banka nisu htjeli sudjelovati u financiranju albanske autoceste budući da su smatrali da stavlja preveliki financijski uteg na ionako osiromašeni proračun Albanije da nadzire Bechtel-Enku. Iako prema IGH-ovoj stranici taj ugovor traje do 2010, nadzor nad Bechtelom je trajao barem do ožujka 2011., što smo utvrdili pretragom životopisa više osoba zaposlenih u IGH-u na Kosovu, dostupnih putem interneta. Na IGH-ovoj stranici postoji podatak i da je IGH 2010. godine od Bechtel-Enke dobio posao projektiranja jednog dijela autoceste na Kosovu. Tako smo ustanovili da je IGH uz ulogu nadzornika nad Bechtelom, istodobno bio i kooperant Bechtelu. Bechtel-Enka je nakon toga sklopila barem još jedan ugovor sa IGH-om na izgradnji te autoceste.
Priča na albanskom dijelu autoceste započinje 2006. nakon što je Bechtel-Enka pobijedio na natječaju za izgradnju koji je trajao samo mjesec dana. Spomenimo da se za taj posao natjecao i splitski Konstruktor. Radi se o 61 kilometar dugoj dionici koja je trebala biti dovršena za 418 milijuna eura, da bi na kraju BIRN otkrio da je finalna cijena iznosila čak 950 milijuna eura. U vrijeme natječaja nije bila poznata ni trasa buduće autoceste, pa se izvođač birao kriterijem "opće sposobnosti da završi posao u roku". Albanski zakoni inače ne poznaju mogućnost provođenja tako velikog infrastrukturnog natječaja dok još ne postoji plan izgradnje. Prilikom davanja ponuda nije se morala navesti ni ukupna cijena radova. Zanimljivo je da je i Hrvatska imala jednog člana u peteročlanom povjerenstvu za izbor izvođača radova u Albaniji. Kako saznajemo iz materijala iz kaznenog postupka protiv Lulzima Bashe - albanskog političara koji je potpisao ugovor sa Bechtel-Enkom, koje je BIRN otkrio, u povjerenstvu je sjedio i Mate Jurišić. Radi se o pomoćniku bivšeg HDZ-ovog ministra prometa Božidara Kalmete. On se spominje u DORH-ovoj optužnici protiv bivšeg direktora Jurice Prskala i članova uprave HAC-a Josipa Sapunara, Marija Lovrinčevića i Ivice Mlinarevića kao jedna od osoba koju su spomenuta četvorica zaposlila bez stručne kvalifikacije za posao koji je obavljao.
Iz istog materijala saznajemo da do sredine 2007. Bechtel-Enka gradi autocestu u Albaniji bez ikakvog financijskog i stručnog nadzora. Tada je, kao što smo na početku tekstu istaknuli, albanska Generalna uprava za autoceste angažirala Institut IGH, za konzultantske usluge i usluge tehničkog nadzora. IGH je bio glavni nadzornik građevinskih radova koje izvodi Bechtel-Enka na cijeloj trasi autoceste kroz Albaniju. Taj ugovor traje barem do ožujka 2011.
Prije završetka radova na albanskom dijelu autoceste, 2010. Godine Bechtel-Enka dobiva posao i na trasi autoceste na Kosovu. Iste godine u travnju IGH dobiva posao od Bechtel-Enke na projektiranju više dionica autoceste na Kosovu vrijedan 4,2 milijuna eura. IGH je prije dva mjeseca dobio još jedan posao od Bechtel-Enke za projektiranje autoceste na Kosovu, za koji nije otkrivena vrijednost ugovora. Kosovski dio trase buduće autoceste još nije gotov, ali su se troškovi u odnosu na planirane povećali za najmanje 500 milijuna eura. Taj dio autoceste trebao je biti dug 102 kilometra i koštati 400 milijuna eura. Budući da se i kosovskim vlastima omaklo, pa ponovno u ugovoru sa izvođačem nije definirana najviša cijena troškova, troškovi su dosegli čak 838 milijuna eura, ali za samo 77 kilometara izgrađene autoceste.
Kako je BIRN otkrio, Bechtel-Enka je taj posao dobio zahvaljujući snažnom lobiranju američke diplomacije. Tadašnji američki veleposlanik na Sredinom 2007. godine Generalna uprava za ceste albanskog Ministarstva prometa angažirala je IGH da nadzire Bechtel Enku Kosovu, Christopher Dell, po završetku veleposlaničkog mandata dobio je direktorsku sinekuru u Bechtelu. Bechtel-Enka i albansko Ministarstvo prometa tvrdili su da se ogroman porast troškova nije mogao predvidjeti. Unatoč tome, posao u Albaniji je za američko-turski konzorcij ispao dosta profitabilan što je pokazao mail iz američkog veleposlanstva na Kosovu koji je objavio Wikileaks.
Zbog niza nepravilnosti u natječaju i dodjeljivanju poslova na izgradnji autoceste Albansko državno odvjetništvo je 2009. pokrenulo postupak protiv tadašnjeg albanskog ministra transporta Lulzima Bashe i njegova dva savjetnika, Andija Tome i Armanda Teltija. Optužnica protiv sve trojice je na kraju odbačena zbog proceduralnih pogrešaka. Dok je Jure Radić, tada predsjednik uprave IGH, posao u Albaniji dogovorio sa Andijom Tomom, direktorom albanske Generalne uprave za autoceste, na Kosovu je suradnju oko autoceste dogovarao sa Fatmirom Limajem, ministrom telekomunikacija i transporta Republike Kosovo. Prvi posao od američko-turskog konzorcija IGH je dobio mjesec dana nakon sastanka Jure Radića s Limajem, tadašnjim ministrom, protiv kojega je EULEX još 2012. na Kosovu podigao optužnicu kojom ga tereti za udruženi zločinački pothvat, sklapanje štetnih ugovora, zlouporabe ovlasti prilikom obavljanja službene dužnosti, primanje mita te druga kaznena dijela povezana sa koruptivnim ponašanjem, čime je nanio štetu državnom proračunu za najmanje 890 tisuća eura.
U Albaniji su najavljene i nove istrage zbog sumnjivih kredita o financiranju autoceste. MMF i Svjetska banka nisu htjeli sudjelovati u financiranju albanske autoceste budući da su smatrali da stavlja preveliki financijski uteg na ionako osiromašeni proračun Albanije pa se Albanija zaduživala putem kredita komercijalnih banaka uz nepovoljne kamate.
Ističemo da ne postoje dokazi koji upućuju na to da su Bechtel, Enka, ili IGH pod istragom u trenutnoj ili prošlim istragama u Albaniji i na Kosovu.
Izgleda da je albansko-kosovarska autocesta uz tehničke standarde i modele korištene prilikom izgradnje hrvatskih autocesta, preuzela i hrvatske koruptivne modele, pa i prvog poslovnog partnera, američki Bechtel. Da podsjetimo, Jure Radić je 1999., kao ministar obnove i razvoja, potpisao ugovor sa Bechtelom , kojim je kako je i sam kasnije priznao, proračun RH oštećen za najmanje 300 milijuna dolara. Taj posao u Hrvatskoj je Bechtel dobio izravnom nagodbom, bez natječaja.
Kronologija:
- - Bechtel-Enka počinje sa radovima u Albaniji;
- - IGH dobiva ugovor za tehnički nadzor nad Bechtel-Enkom od albanske Generalne uprave za autoceste;
- - Bechtel-Enka dobiva posao na Kosovu;
- - IGH dobiva ugovor za projektiranju autoceste na Kosovu od Bechtel-Enke;
- - IGH-u istječe ugovor o nadzoru nad Bechtelom;
- - IGH dobiva novi posao za projektiranje autoceste na Kosovu od Bechtel-Enke.