S obzirom da u Hrvatska već ima više od 1,3 milijuna siromašnih, te da raste broj siromašnih među zaposlenima, sindikalne središnjice pozivaju javne vlasti da donesu odluke i mjere kojima će zaustaviti ove negativne trendove
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nedavno je dostavilo prijedlog iznosa minimalne plaće za 2014. godinu koji predviđa povećanje od 1,1 posto. Prijedlog sindikalnih središnjica bio je da se minimalna plaća za 2014. godinu korigira za stopu rasta potrošačkih cijena prehrane i bezalkoholnih pića, odnosno najznačajnije stavke u potrošnji kućanstava s niskim prihodima. Ona do kolovoza ove godine na razini godišnjeg prosjeka iznosi 5,1 posto, što znači da bi minimalna plaća trebala biti 3.137,00 kuna.
Hrvatska udruga poslodavaca je, pozivajući se na ekonomsku situaciju, zatražio da minimalna plaća ostane nepromijenjena. Iako Ministarstvo navodi da izneseni prijedlog predstavlja "kompromis koji uvažava prijedloge oba socijalna partnera", očito je da su u znatno većoj mjeri uvaženi stavovi poslodavaca nego sindikata, odnosno da se (ponovo) ide na ruku poslodavcima u minimiziranju troškova rada, nego potrebi da se spriječi daljnji pad životnog standarda najugroženijeg dijela zaposlenih.
"Minimalna plaća je prvenstveno socijalni institut, čiji je cilj borba protiv siromaštva, a cilj Zakona o minimalnoj plaći u RH je i postepeno povećavanje njezina udjela u prosječnoj plaći, stoga zaostajanje minimalne plaće za porastom troškova života smatramo neprihvatljivim. Pritom ističemo da za Hrvatsku ne postoje javno dostupni podaci koji bi ukazivali da povećanje minimalne plaće rezultira smanjenjem broja zaposlenih, čak i u radno intenzivnim djelatnostima s najnižim bruto plaćama. Dodatno, poslodavci u ovim industrijama, poput tekstilne i drvne, traže snižavanje naknade za nezaposlenost kako bi nezaposleni radnici 'imali motiv' za zapošljavanje u ovim industrijama no, činjenica da se od tih plaća u RH ne može živjeti, nikoga ne zanima!", poručuju sindikati u svom priopćenju.
Postoje dokazi da je minimalna plaća učinkovito sredstvo borbe protiv siromaštva, a Međunarodna organizacija rada preporučuje njezino povećanje upravo kao sredstvo borbe protiv krize, ističući da ju ne treba promatrati samo u kontekstu troškova poslodavaca, nego i u kontekstu kupovne moći, odnosno domaće potražnje. S obzirom da u Hrvatska već ima više od 1,3 milijuna siromašnih, te da raste broj siromašnih među zaposlenima, sindikalne središnjice pozivaju javne vlasti da donesu odluke i mjere kojima će zaustaviti ove negativne trendove.
Prema parametrima koje predlaže Ministarstvo, ali prema najnovijim raspoloživim podacima DZS-a metodološki usklađenim, minimalna plaća za 2014. godinu trebala iznositi 3.038,51 kuna, a ne 3.017,61 kuna
"Prijedlog Ministarstva, temeljen na tri različita parametra (promjena broja zaposlenih, indeks potrošačkih cijena, promjena prosječne neto plaće), sadrži nekoliko tehničkih pogrešaka. Naime, neki su parametri netočno navedeni (indeks rasta potrošačkih cijena za srpanj 2013. godine ne iznosi 2,6 posto, već tri posto), a sva tri su metodološki neusklađena. Dakle, i prema parametrima koje predlaže Ministarstvo, ali prema najnovijim raspoloživim podacima DZS-a metodološki usklađenim, minimalna plaća za 2014. godinu trebala iznositi 3.038,51 kuna, a ne 3.017,61 kuna kako se navodi.
Pritom napominjemo da je predloženi bruto iznos minimalne plaće po satu i dalje tri puta manji od onog koji je nedavno dogovoren za Njemačku (8,5 eura). Ako takva najniža cijena rada u Njemačkoj (3,6 puta veća nego u RH), ne ugrožava konkurentnost drugoga najvećeg svjetskog izvoznika, očito je da glavni problem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva nije u minimalnoj plaći, već u nedostatku kvalitetnih proizvoda za izvoz, odnosno proizvoda visoke tehnološke dodane vrijednosti, a što ovisi o (ne)sposobnosti uvelike preplaćenih hrvatskih menadžera!", zaključuju iz sindikalnih središnjica.
