U novom zajedničkom izvještaju koji je rezultat višemjesečne suradnje Are You Syrious? (AYS), No name kitchen (NNK), Centra za mirovne studije (CMS) i Inicijative Dobrodošli! jasno su navedene posljedice represivnog i restriktivnog režima kontrole migracija na velebnoj nam periferiji Europske unije."Posustati u zaštiti ostvarivanja prava jedne ranjive skupine ili posustati od zaštite i obrane jednog tako temeljnog prava poput azila, značilo bi otvoriti prostor za daljnje urušavanje ostalih prava i pitamo se tko je naredna grupa čija bi prava mogla biti tako eklatantno kršena,a bez adekvatnih sankcija ili barem reakcije", zaključuje Kranjec
Nezakonitosti su prikupljane kroz svjedočanstva izbjeglica, volontera i volonterki, uvidom u službenu dokumentaciju, prikupljanjem fotografija, prikupljanjem podataka o GPS lokacijama, itd.
Sva nova svjedočanstva i informacije daju do znanja da nasilna i nezakonita protjerivanja izbjeglica koja čini hrvatska policija nisu prestala unatoč najnovijem dopisu pučke pravobraniteljice, kao i upozorenjima brojnih organizacija, inicijativa i medija.
Podsjetimo se, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prošli je tjedan sazvao tematsku sjednicu o uskraćivanju međunarodne zaštite u RH. Ključan je bio objavljeni dopis pučke pravobraniteljice Lore Vidović DORH-u kojim su na vidjelo izašle brojne nepravilnosti i nezakonitosti u radu MUP-a.
Kako se navodi u dopisu, postoje dvije sporne zapovjedi policije, a čija se primjena podudara s trendovima push backova zabilježenim u prethodnim izvještajima organizacija.
Zapovijed Službe za nezakonite migracije, odnosno ravnateljstva policije od 25. studenog 2016., prema kojoj se "sve iregularne migrante, državljane afro-azijskih zemalja, koji su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku iz Republike Srbije, a zatečeni su na području Policijske-uprava zagrebačke (PUZ), potrebno prepratiti u PP Tovarnik i predati službujućem šefu smjene na daljnje postupanje", dopunjena je nalogom Ravnateljstva policije od 15. veljače 2017. o postupanju prema iregularnim migrantima zatečenim u dubini teritorija.
Tada je svim policijskim upravama naloženo da "iregularne migrante, bez obzira na mjesto zatjecanja, moraju uz prethodnu pisanu najavu prepratiti u policijsku upravu na vanjskoj granici koja je u daljnjem postupku nadležna da u konkretnom slučaju utvrdi sve okolnosti njihova ulaska i boravka. Ako policijska uprava koja je zatekla iregularne migrante na svom teritoriju procijeni da preprata u policijsku upravu na vanjskoj granici ne bi bila svrsishodna za jačanje mjera zaštite vanjske granice, postupak sukladno Zakonu o strancima može provesti sama."
Posve se jasno može reći (zapravo ponoviti, po tko zna koji put) da Hrvatska ne omogućuje traženje međunarodne zaštite na svom teritoriju osobama koje su ilegalno ušle u zemlju, dok se pritom ne postavlja pitanje na koji drugi način su uopće mogli ući budući da nema druge opcije do ilegalnog ulaska. Također, prema međunarodnom pravu, kao i prema Ustavu RH, svaka osoba ima pravo podnijeti zahtjev za azil neovisno o načinu ulaska u državu, a razmatranje i procjenu osnovanosti zahtjeva trebali bi provoditi educirani i osposobljeni pojedinci prema uspostavljenim standardima, a ne policijski službenici na granici.
Podaci koje je pučka pravobraniteljica dobila od MUP-a govore o 1116 osoba vraćenih po tzv. skraćenom postupku u periodu od veljače do studenog 2017. godine. Pritom valja naglasiti da policija ne vodi evidenciju o svim push back-ovima, kao primjerice onima direktno na granici kada se ljude van procedura tjera nazad u Prema međunarodnom pravu, kao i prema Ustavu RH, svaka osoba ima pravo podnijeti zahtjev za azil neovisno o načinu ulaska u državu, a razmatranje i procjenu osnovanosti zahtjeva trebali bi provoditi educirani i osposobljeni pojedinci prema uspostavljenim standardima, a ne policijski službenici na graniciSrbiju.
To se dogodilo i u poznatom slučaju obitelji stradale djevojčice Madine o kojoj navodno ne postoji nikakav trag u policiji da su bili na teritoriju RH. Međutim, strojovođa koji je upravljao vlakom potvrdio da je primijetio ljude koji su pješice uz tračnice krenuli iz smjera Tovarnika prema Šidu, a Madinina obitelj podnijela je nedavno kaznenu prijavu zbog ubojstva iz nehaja prema nepoznatom počinitelju. Državno odvjetništvo trenutno provodi istražne radnje prema toj prijavi.
UNHCR Srbija u 2017. zabilježio je pak 3242 slučaja nezakonitih protjerivanja izbjeglica iz Hrvatske, pri čemu mnoge izbjeglice tvrde da im je bio uskraćen pristup sustavu međunarodne zaštite te da su rutinski bile zlostavljane. Tako je Hrvatska je postala zemlja s najviše protjerivanja u regiji, čime smo prestigli čak i Mađarsku.
"Fizičko nasilje počinjeno je na nekoliko načina: ljudi koji su doživjeli nasilje od hrvatske policije svjedoče o udaranju štapovima i palicama, udarcima ili pljuskama po licu, čak i prijetnje oružjem. Grupa od 12 osoba koja je uključivala i maloljetnike, svjedočila je pucanju u zrak iz pištolja u svrhu zastrašivanja (11. studenog 2017.). Iskazi govore i o slučajevima korištenja elektrošokera, osobito krajem rujna 2017. godine", stoji u izvještaju organizacija.
Kako ističu iz organizacija, posljednjih mjeseci pristiže i zabrinjavajući broj svjedočanstava o protjerivanjima iz Hrvatske u BiH te Crnu Goru, uz opise nasilja vrlo slične onome što je opisano na granici sa Srbijom. Volonteri AYS-a, kao i NNK, tijekom siječnja ove godine u BiH su razgovarali s ljudima koji navode da ih je HrvatskaSva nova svjedočanstva i informacije daju do znanja da nasilna i nezakonita protjerivanja izbjeglica koja čini hrvatska policija nisu prestala unatoč najnovijem dopisu Pučke pravobraniteljice, kao i upozorenjima brojnih organizacija, inicijativa i medija policija tukla, oduzimala im vrijednosti, te ih tjerala da se izuju i bosi po nepristupačnom terenu hodaju natrag u BiH.
Pri tome posebno zabrinjava što su neki ljudi, prema vlastitim svjedočenjima, u Hrvatsku vraćeni na lokacijama u čijoj se neposrednoj blizini nalaze minska polja, ponajviše u okolici Bihaća i Velike Kladuše.
Posebno zabrinjavaju i navodi pučke pravobraniteljice da su iz policijske arhive nestale snimke termovizijskih kamera baš u trenucima kada se pretpostavlja da je došlo do nasilja nad izbjeglicama. Takav selektivan nestanak termovizijskih snimki upućuje upravo na to da je došlo do nezakonitih postupanja nad izbjeglicama. Snimke su nestale i u slučaju protjerivanja Madine i njene obitelji.
I pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević prošli je tjedan istaknula da smo kao država u ozbiljnim problemima, ako je istina da policija vraća djecu, jer stručnjaci moraju utvrditi interes djeteta, dodavši kako je plaši ako djecu migrante doživljavamo kao prijetnju.
"Bilo je puno kritika na račun policije i u raspravi i u javnom prostoru, ali mi to ne prihvaćamo. Želimo od slučaja do slučaja da se utvrde eventualne odgovornosti. Do sada nismo utvrdili nezakonitost rada hrvatskih policajaca", prokomentirao je prošli tjedan glavni ravnatelj policije Nikola Milina nakon trosatne tematske sjednice.UNHCR Srbija u 2017. zabilježio je pak 3242 slučaja nezakonitih protjerivanja izbjeglica iz Hrvatske, pri čemu mnoge izbjeglice tvrde da im je bio uskraćen pristup sustavu međunarodne zaštite te da su rutinski bile zlostavljane
"Ravnateljstvo policije i Ministarstvo od prve prijave za nezakonita postupanja policije prema izbjeglicama daje vrlo decidirane i šture odgovore kako nisu pronašli nikakve nepravilnosti, no do sada nisu priložili nikakve dokaze ili činjenice kojima bi to potvrdili. Štoviše, neki odgovori i dalje nedostaju, kao što je odgovor na pitanje kako je moguće da nestane baš onih 15 minuta snimke kamere kada je prijavljeno da se je dogodilo nasilje? Na to niti prošli tjedan nismo dobili odgovor", govori nam Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije (CMS).
Dodaje kako su iz MUP-a skloni teret dokazivanja prevaliti ili na one najslabije - izbjeglice, ili na organizacije i aktiviste, koji niti imaju resurse niti ovlasti da provode istrage. "Istupanja u medije vide kao narušavanje ugleda policije, nalaze pučke pravobraniteljice kao javnu polemiku, bez davanja odgovora na postavljena pitanja i uz konstantan pokušaj odmicanja fokusa na druge teme, pa nam ne preostaje drugo nego njihovo ponašanje tumačiti kao prikrivanje onoga što se zaista dogodilo i uz pokušaj pokazivanja moći i autoriteta koji MUP smatra da ima, a gdje ne bi smjelo biti dozvoljeno propitivati njihov rad i biti kritičan", objašnjava.
Upravo je prošli tjedan, predstavljajući svoje najnovije izvješće, Michel Forst, specijalni izvjestitelj UN-a o stanju osoba koje štite ljudska prava, izjavio kako se osobe koje štite prava izbjeglica suočavaju se s posebno teškim preprekama u radu, uglavnom zbog ograničenja pristupa ljudima, kriminalizacije i stigmatizacije.Kako ističu iz organizacija, posljednjih mjeseci pristiže i zabrinjavajući broj svjedočanstava o protjerivanjima iz Hrvatske u BiH te Crnu Goru, uz opise nasilja vrlo slične onome što je opisano na granici sa Srbijom
Prošli je tjedan objavljeno i istraživanje Prostori inkluzije – istraživačka studija o potrebama izbjeglica i migranata u domeni medijske komunikacije te mogući odgovori community medija, koje je objavio Community Media Forum Europe (CMFE) u suradnji s Vijećem Europe. U istraživanju se ističe kako su čitavi segmenti stanovništva, poput nedavno pristiglih, ali često i migranata sa značajnom duljinom boravka u europskim zemljama, suočeni s brojnim preprekama u medijskim praksama te isključeni iz sudjelovanja u medijskoj komunikaciji.
Kroz intervjue provedene s izbjeglicama i migrantima u Austriji, ovo istraživanje pokazalo je kako, kada izbjeglice i migranti sudjeluju kao publika I/ili su pak angažirani oko medijske produkcije, dolazi do pronalaženja mjesta prihvaćanja, tj. realizacije adekvatnih i dostupnih mjesta identifikacije.
"Pristup informacijama i općenitije razumijevanje medijskog okruženja u novoj zemlji jedne su od osnovnih potreba artikulirane u intervjuima. Podzastupljeni i marginalizirani od strane privatnih medija i javnog servisa, skupine migranata identificirale su alternativne medijske projekte kao prirodni kanal kojim mogu doprijeti do svojih zajednica i šireg društva", zaključuje se u studiji.Upravo je prošli tjedan, predstavljajući svoje najnovije izvješće, Michel Forst, specijalni izvjestitelj UN-a o stanju osoba koje štite ljudska prava, izjavio kako se osobe koje štite prava izbjeglica suočavaju se s posebno teškim preprekama u radu
Problema integracije, što medijskih, što na razini institucionalnih politika, mnogo je i u Hrvatskoj. Od donošenja prvog Zakona o strancima 2003., prema podacima ureda pravobraniteljice, ukupno je odobreno tek nešto više od 400 međunarodnih zaštita u Hrvatskoj. Hrvatska bi s toliko malenim brojem odobrenih zahtjeva trebala lako izići na kraj – ali za to i dalje ne postoji politička volja. Kao što ni ne postoji politička volja da se zaustavi kontinuirano umiranje ljudi duž granica Tvrđave Europe.
Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks izjavio je tako prije nekoliko dana kako je dogovor EU i Turske postao suvišan, jer migranti i izbjeglice više ne žele prelaziti u Grčku iz Turske, svjesni svih poteškoća i prepreka s kojima se suočavaju u nastojanju da dosegnu željene zemlje. UN-ova agencija za izbjeglice priopćila je kako je više od četvrtine tražitelja azila u prenapučenim centrima na grčkim otocima 2017. godine prijavilo seksualno i rodno uvjetovano nasilje. "Prilično je teško nastaviti dalje, dalje od otoka, dalje od grčkog kopna, jer se susrećete s ogradama duž čitave rute", rekao je Muižnieks.
Iako se brojke izbjeglica koje pokušavaju doći u Europu smanjuju, i dalje će biti onih koje će pokušavati, iako će njhova putovanja biti sve riskantnija i nesigurnija. Prema podacima IOM-a 10 114 izbjeglica preko Mediterana je došlo u Europu u ovoj godini. Više od 50 posto ih je stiglo u Italiju, a ostali su stigli u Grčku i Iako se brojke izbjeglica koje pokušavaju doći u Europu smanjuju, i dalje će biti onih koje će pokušavati, iako će njhova putovanja biti sve riskantnija i nesigurnijaŠpanjolsku. U istom razdoblju i na ista odredišta prošle godine stiglo je 16 806 ljudi, dok ih je 2016. stiglo više od 116 tisuća.
Kako će ih na našim granicama dočekivati hrvatska policija i kakvi nas novi izvještaji očekuju u skoroj budućnosti? Strahotu koju sa sobom nosi ta pomisao barem malo primiruje činjenica da će i dalje biti i onih koji će izbjeglice dočekivati otvorenih ruku - svjesni da "oni" imaju pravo biti ovdje i tražiti zaštitu u zemljama koje se zatvaraju (okružene) truplima.
"Posustati u zaštiti ostvarivanja prava jedne ranjive skupine ili posustati od zaštite i obrane jednog tako temeljnog prava poput azila, značilo bi otvoriti prostor za daljnje urušavanje ostalih prava i pitamo se tko je naredna grupa čija bi prava mogla biti tako eklatantno kršena,a bez adekvatnih sankcija ili barem reakcije", zaključuje Kranjec.
