Prilikom predstavljanja izborne platforme poručili ste da će vam, ukoliko vas izaberu za prvog čovjeka Zagreba, jedan od prvih poteza biti konsolidacija proračuna i smanjenje prireza. Budući da je Zagreb u velikim dugovima, nisu li ova obećanja u koliziji?
Ne. Dapače, ona su u potpunoj sinergiji. Kad postanem gradonačelnik, prvo ću poraditi na financijskoj konsolidaciji grada, restrukturiranju Holdinga i smanjenju prireza. Sve to je uzročno-posljedično povezano. Pitanje prireza nije financijsko, već civilizacijsko pitanje. Građani Zagreba plaćaju duplo veći prirez negoli građani Rijeke ili Splita. Logično pitanje koje se nameće je da li mi u Zagrebu zbog toga dobivamo dva puta bolje usluge. Ne dobivamo. A onda to onda nije pošteno.
Na koji način biste popravili stanje u proračunu?
Ukoliko postanem gradonačelnik, prvo ću poraditi na financijskoj konsolidaciji grada, restrukturiranju Holdinga i smanjenju prireza
Tako da bih zatvorio sve moguće pipe iz kojih curi voda. Više neće biti kumova, više neće biti interesnih skupina i lobija. Sve će biti potpuno transparentno kao što se radi u mom sektoru, odnosno Ministarstvu zdravlja.
Da li je odstranjenje kumskih odnosa dovoljno za popravljanje stanja u gradskom proračunu, koje je poprilično katastrofalno?
Nije dovoljno. To je samo jedan od parametara, a drugi važan parametar je objedinjavanje javne nabave, čime bi se uštedjela značajna sredstva. Holding treba restrukturirati na način na koji je njegov rad zamišljen prilikom njegovog osnutka, a koji nikada nije zaživio u praksi. Dapače, u nekim njegovim dijelovima birokracija se množila. Zbog svega toga voda, odnosno novac, curi na sve strane, a te pipe ćemo prve zatvoriti.
Sadašnji gradonačelnik Milan Bandić prije nekoliko dana izjavio je da je za gubitke Holdinga odgovoran SDP, a ne on osobno, budući da ga, kako kaže, on niti ne vodi.
"Cug u krug": Od Trnskog do Glavnog kolodvora građani bi gradskom željeznicom mogli stići za pet, a od Vukovarske do Borongaja za devet minuta
To je isključivo njegov grijeh, odnosno krimen. Bandić je zaduživao Grad preko Holdinga u periodu kada je istodobno bio gradonačelnik i predsjednik skupštine Holdinga. Holding je koristio isključivo u promidžbene svrhe te ga je kao svoju privatnu banku zadužio kupovinom nekretnina. Holding bi građanima trebao dati dvije osnovne usluge - komunalije i infrastrukturu, a Bandić ga je usmjerio ka kapitalnim objektima i stanogradnji. Potrošio je 750 milijuna kuna za Zagrepčanku, 250 milijuna za Gredelj i milijardu kuna za Sopnicu-Jelkovec. U fazi kada je obnašao funkciju gradonačelnika i predsjednika Skupštine, Bandić je uludo potrošio zajednički novac u nekretnine, a ne za ono što nam je zaista potrebno. Zbog svega toga on je isključivi i jedini krivac za trenutno stanje u Holdingu.
On tvrdi da, za razliku od Holdinga, gradski proračun i nije u tako katastrofalnom stanju.
To tvrdi jer se ne želi suočiti s brojkama. Sve svoje takozvane istine objavljuje preko plaćenih oglasa, koje zapravo plaćamo vi i ja. Umjesto da se sučeljava s činjenicama, on održava novinske konferencije. Svaki student prve godine ekonomije može vidjeti da Bandić objavljuje lažne podatke. Njegov spomenuti oglas je zapravo nastavak prodavanja magle i pružanja dezinformacija. Nažalost, Grad Zagreb je prezadužen. Umjesto da se bavi objavljivanjem "oglasa istine", bilo bi mu bolje da se pojavi na sučeljavanju sa mnom. No on, baš kao što je već dva puta pokušao pobjeći s gradonačelničkog mjesta kada se kandidirao za predsjednika Republike i kada se kandidirao za Sabor, bježi od istine. To je naprosto kukavičko ponašanje.
Građani trenutno najviše žele otvaranje novih radnih mjesta. Što planirate poduzeti po tom pitanju?
Cilj nam je uz prugu koja se proteže kraj Glavnog kolodvora napraviti biciklističke magistrale prema Zaprešiću i Sesvetama, te preko svih mostova u Zagrebu
Grad Zagreb kao i svaki drugi grad svojim građanima treba osigurati stanovanje, prometnu infrastrukturu i nova radna mjesta. Zagreb planiramo pretvoriti u grad poduzetnika, tako što ćemo sve napuštene gradske prostore odmah besplatno dati obrtnicima, umjetnicima, poduzetnicima, udrugama građana, ženama žrtvama zlostavljača, kojih, nažalost, ima sve više, mladima i svima onima koji imaju ideju. Prostor bi im se ustupio besplatno na period od godinu do dvije, a nakon tog perioda bi ga počeli plaćati do neke razumne cijene. U planu imamo i otvaranje poduzetničkog inkubatora, odnosno, želimo svim onima koji imaju dobru ideju na jednom mjestu omogućiti besplatne režije, komunalije, infrastrukturu i besplatna mentorstva. Tako bi ti pojedinci u kratkom roku stekli što je moguće više znanja i snizili rizik pri otvaranju vlastitih start up tvrtki. U međufazi između djelovanja u inkubatoru i osnutka start up tvrtki nalazili bi se takozvani akceleratori, odnosno mladim poduzetnicima bi se u tom periodu omogućila intenzivna briga. Također, kao sveučilišni profesor potpuno sam svjestan da maksimalno moramo iskoristiti i potencijale Sveučilišta. U krajnjem slučaju, SAD su 50 posto svoga rasta od Drugog svjetskog rasta ostvarile upravo zahvaljujući sveučilištima. Grad Zagreb ne koristi kapacitete svog sveučilišta, što bi mogao zahvaljujući europskim fondovima i međunarodnoj razmjeni ideja. Ono mu trenutno isključivo služi kao infrastruktura.
Sličnu ideju o korištenju praznih gradskih prostora ima i stranka Za grad, koja ih, među ostalim, želi prenamijeniti u kvartovske dnevne boravke.
To je vrlo dobra ideja za koju se i mi zalažemo. Rekao sam vam, osim poduzetnika i umjetnika, prostore bi dobile i udruge građana. U takvim mjestima mogli bi se okupljati ljudi svih dobnih skupina. To se zove dobro upravljanje imovinom. Imovina Grada Zagreba danas zjapi prazna, a vi i ja plaćamo za nju.
U sklopu predstavljanja programa, nedavno ste demonstrirali Cug u krug, odnosno neiskorišteni potencijal zagrebačkih željeznica. Istovremeno se u Zagrebu već desetljećima bilježi neučinkovitost ZET-ovih tramvaja - iako je brzina njihovog kretanja nezadovoljavajuća, karte javnog prijevoza poskupljivale su iz godine u godinu, što je naposljetku rezultiralo činjenicom da sve manje ljudi koristi javni prijevoz. Kako bi ste riješili taj problem?
U samom centru napravit ćemo novu mrežu biciklističkih staza, jer su postojeće izrazito opasne
Cug u krug je sinergija gradske željeznice koja već postoji. Primjerice, od Trnskog do Glavnog kolodvora njome bi građani mogli stići za pet, a od Vukovarske do Borongaja za devet minuta. Iako potrebna infrastruktura za stavljanje u funkciju ovog "metroa" već postoji, potrebno je napraviti još stajališta koja nisu skupa. Željeznica treba biti u sinergiji sa tramvajima i autobusima. Želja nam je da u blizini željeznice napravimo i nekoliko parkirališta na kojima bi građani mogli besplatno ostavljati svoje automobile i dalje se voziti javnim prometom s istom kartom koja bi vrijedila za vlak, tramvaj i autobus. ZET-ova karta je trenutno relativno skupa, ali ako opisanim načinom prijevoz podignemo na novu razinu za 20 posto, i karta bi za isto toliko posto mogla biti jeftinija. Trenutnu situaciju otežava ZET-ova direkcija. Njoj je potreban novi menadžment koji će znati ponuditi raznovrsniju ponudu karata. Prema alternativnim izračunima, cijena karte se može smanjiti za 20 do 30 posto.
Kako mislite povećati brzinu kretanja tramvaja? Uzdignutom žutom trakom?
Prosječna brzina vožnje tramvaja trenutno iznosi 12 do 14 kilometara na sat, a ona bi trebala biti puno veća. Kako ste spomenuli, svakako je potrebno uvesti kontrolu nad žutim trakama. Kada sam počeo raditi u Ministarstvu zdravlja, moj tadašnji vozač počeo je voziti po žutoj traci na što sam mu rekao da je to nedopustivo. Odgovorio mi je: "Ali mi to možemo, svi ministri su to radili". Rekao sam mu da su danas na snazi nova pravila. Nema vožnje po žutim trakama jer su one brana. Osim kontrolom žute trake, brzina bi se mogla povećati za tri puta i uvođenjem automatskog upravljanja vozilima.
Zagreb dosad nije bio naklonjen biciklistima, što ste i sami ukazali na jednom od svojih predizbornih plakata. Ukoliko postanete gradonačelnik, što biste učinili za poboljšanje ovog problema?
Osim zelenog, čistog prometa, u planu nam je i proširiti postojeću pješačku zonu
Cilj nam je uz prugu koja se proteže kraj Glavnog kolodvora napraviti biciklističke magistrale prema Zaprešiću i Sesvetama, te preko svih mostova u Zagrebu. U samom centru napravit ćemo i novu mrežu biciklističkih staza, jer su postojeće izrazito opasne. To su biciklističke staze s preponama. Povremeno se našalim kako ću organizirati međunarodnu biciklističku utrku na 2 000 metara s preponama. A onda ću sve to staviti na jumbo plakate kako bih se pohvalio (smijeh). Trebamo se ugledati na Nizozemsku. U Amsterdamu 750 000 ljudi dnevno vozi bicikl. Nedavno sam bio u njemačkom gradu Karlsruheu, gdje je liječnik također gradonačelnik. Tamo već danas 20 posto građana vozi bicikle, a želja im je ostvariti cilj da svaki treći građanin s biciklom putuje na posao. Osim zelenog, čistog prometa, u planu nam je i proširiti postojeću pješačku zonu.
Kako će izgledati staze? Hoće li, kao u Nizozemskoj, u najvećem dijelu biti sastavnim dijelom prometnice, ili ih mislite graditi na pločnicima?
Koristit ćemo i jednu i drugu mogućnost. Ideja je da većina njih budu sastavnim dijelom prometnica.
A hoće li biciklisti s biciklima smjeti ulaziti u vlakove nadzemnog "metroa"?
Apsolutno.
U Zagrebu već neko vrijeme djeluje inicijativa Parkticipacija koja se zalaže za otvaranje društvenih vrtova. Aktualni gradonačelnik sve donedavno je odbijao njihove zahtjeve, a sada ih koristi kao sastavni dio svoje kampanje. Što vi mislite o toj ideji?
Milan Bandić je sve odbijao. Nema stvari koje nije odbio, a na koju je kasnije pristao zbog straha od gubitka izbora. Tako je pristao i na pozitivnu aktivaciju gradskog zemljišta. U Zagrebu postoji cijeli niz dobrih lokacija koje se mogu iskoristiti za društvene vrtove. Grad Zagreb je zapravo zbroj "Zagreba" i još 69 manjih mjesta. Drugim riječima, Grad Zagreb je sjajna kombinacija mjesta "Zagreb" koje ima sjajnu arhitekturu i prekrasnih mjesta u okolici koja posjeduju neiskorištena poljoprivredna zemljišta. Ideje Parkticipacije su hvale vrijedne.
Zbog dugogodišnje pogrešne politike zbrinjavanja otpada, Hrvatskoj prijeti plaćanje penala. Ukoliko postanete gradonačelnik, na koji način bi ste riješili problem zbrinjavanja otpada u Zagrebu?
U Zagrebu postoji cijeli niz dobrih lokacija koje se mogu iskoristiti za društvene vrtove
Aktualni gradonačelnik je cijelo vrijeme gurao glavu u pijesak i zbog toga ćemo morati plaćati penale. Mirela Holy i ja ukazali smo na činjenicu da otpad nije smeće i da napokon moramo doći do situacije u kojoj ćemo mi gospodariti otpadom, a ne on nama. Akcijski plan s tri temeljna cilja će osobno voditi Mirela Holy. Prvo, snizit ćemo cijene komunalija za 20 do 60 posto zahvaljujući selekciji otpada. Kada to provedemo, smanjit ćemo količinu otpada koji se sada vozi na Jakuševac za 200 000 tona godišnje, a zahvaljujući svemu tome izbjeći ćemo plaćanje penala. No, Zagreb će morati biti brz i što prije izgraditi centar za gospodarenje otpadom. U Oslu se otpad iskorištava za stvaranje bio dizela, pa čak i bio kerozina. Štoviše, Norvežani čak uvoze otpad iz Engleske. Mi nažalost i dalje gradimo veliko jakuševačko brdo.
Što planirate napraviti po pitanju gradske kulturne politike?
Zagreb je nekad bio sveučilišni grad kulture, no, nažalost, on to više nije. Mislim da je Gradski ured za kulturu definitivno najlošiji od svih zagrebačkih ureda i on zahtjeva temeljito provjetravanje. Građani su nam ukazali na činjenicu da žele bolju kvalitetu života u gradskim četvrtima, a ona se s jedne strane temelji na izgradnji vrtića, škola i domova za starije, a s druge na izgradnji parkova, sportsko-rekreacijskih centra i domova za kulturu. Zagreb ima 17 četvrti i svaka od njih je zapravo jedan grad koji mora imati centar za kulturu. Zagreb bi trebao biti centar kulturne industrije i nezavisne scene koji bi pružao prostor za kreativno izražavanje uličnih umjetnosti.
Spomenuli ste Gradski ured za kulturu. Za vrijeme mandata Milana Bandića taj ured je sredstva za Javne potrebe u kulturi dodjeljivao na netransparentan način - o finalnim iznosima potpore odlučivao je pročelnik Ivica Lovrić, a o odlučivanju Gradskog ureda o iznosu potpora nije sastavljen ni jedan zapisnik. Ukoliko pobijedite na izborima, kako planirate riješiti navedenu situaciju?
U Oslu se otpad iskorištava za stvaranje bio dizela, pa čak i bio kerozina. Štoviše, Norvežani čak uvoze otpad iz Engleske. Mi nažalost i dalje gradimo veliko jakuševačko brdo
Na rad Gradskog ureda za kulturu dobio sam daleko najviše pritužbi građana. Relativno sam oprezan pri davanju izjava, ali moram reći da gospodin Ivica Lovrić ne zadovoljava nikakve kriterije da nastavi voditi Ured. U krajnjem slučaju, sjetite se njegovog licemjernog ponašanja na premijeri predstave Fine mrtve djevojke. Tada se naslikavao kraj plakata u Gavelli, a petnaest dana nakon premijere, isti taj čovjek gnjevno je skidao te plakate. Mislim da će biti zanimljivo ući u njegove financijske knjige.
Što vi mislite o tom plakatu?
To je jedan od oblika kulturnog izražavanja, a ono što je napravio Bandić nije ništa drugo doli cenzura. Takvo što nedopustivo je u demokratskom društvu. Znamo i da je Bandić u ime svih građana dao Judith Reisman medalju, nakon čega se hvalio da je to najveće djelo koje je ikad napravio. Govoreći da je to najveće djelo koje on napravio i govoreći da su shopping centri brand Zagreba, Bandić je nesvjesno sam sebi napisao dijagnozu vlastitog gradonačelnikovanja. Tiha civilizirana većina Zagreba misli drugačije. Brand su nezavisna kulturna scena, Azra, Johnny Štulić, Haustor. Brand Zagreba su lampaši, licitarska srca, obrtnici, šeširi, Marija Jurić Zagorka i mnogi drugi.
U više navrata rekli ste da je Bandić grijeh SDP-a. No pojedini grijesi u Zagrebu napravljeni su i glasovima nekih drugih pripadnika SDP-a u Gradskoj skupštini. Primjerice, projekt Cvjetni u Varšavskoj ulici.
Mirela Holy, moja ključna suradnica, već se ispričala zbog Varšavske. Moja je prednost što nikada nisam sudjelovao u radu Skupštine. Slažem se, taj projekt je nažalost prošao, no mogu obećati da se više nikad neće ponoviti ni Cvjetni ni šatorizacija trgova. Neće se više ponoviti ni urbicid ni nelojalna konkurencija.
ostojic_1.jpg
Kad smo već kod Mirele Holy, on se nedavno suprotstavila vrhu stranke zbog Zakona o zaštiti prirode. Kako komentirate njene poteze?
Mirela je moja odlična prijateljica. Ona je časna i poštena žena i velika političarka. U politici morate sačuvati vjerodostojnost, a ja znam da ona to istinski želi i u tome ima moju potporu. Ja također želim sačuvati vjerodostojnost, to sam radio cijeli život i ne želim je izgubiti zbog različitih kompromisa. Zbog svega toga je Mirela u mom timu. Ona je vjerodostojna osoba s kojom ću zajedno voditi najkompleksniji projekt do sada, a to je sanacija Jakuševca.
Ukoliko se odluči za izlazak iz SDP-a, hoće li također imati vašu podršku?
Apsolutno. Ona ostaje sa mnom jer je jedna od rijetkih osoba koja živi socijaldemokraciju i njena načela - solidarnost, socijalnu inkuziju i brigu o drugima.
U intervjuu koji ste dali za subotnji Jutarnji list rekli ste: "Želja građana je bolji život. Oni ne žele spomenike, ne žele prodavanje šarenih laži, ne žele ništa drugo do pristojan život." Kada smo već kod spomenika, u tijeku je uređenje Trga dr. Franje Tuđmana na kojem bi trebao biti postavljen njegov spomenik. Smatrate li da Tuđman uopće zaslužuje naziv trga?
Mislim da je Gradski ured za kulturu definitivno najlošiji od svih zagrebačkih ureda, i on zahtjeva temeljito provjetravanje
Prije početka kampanje anketirali smo stanovnike svih zagrebačkih četvrti. Iz rezultata je vidljivo da velik broj stanovnika Črnomerca želi uređenje tog trga, odnosno parka. Franjo Tuđman je osoba koja je izabrana za prvog predsjednika Republike Hrvatske i kao takav zaslužuje svoj trg. Smatram da se spomenici trebaju graditi dvadeset do trideset godina nakon smrti osobe kojoj se podižu. Svi spomenici koji su se dizali za nečijeg života su nažalost ružno završili.
Mogu li građani nakon 19. svibnja očekivati, kako ste rekli, "pristojan život"?
Uvjeren sam u to. Sve ukazuje na to da nas očekuju dva kruga izbora. Jasno je da je ljudima dosta šarenih laži, kumova i strančarenja. Zato pozivam na široko okupljanje svih građana, među kojima smo jedini proveli anketu. Želim uspostaviti dvosmjernu komunikaciju, jer je bilo dosta monologa, vike i galamdžija. Pozivam i na široko okupljanje nevladinih organizacija, eksperata i svih onih koji mogu pomoći Zagrebu.
