"U travnju smo imali 142 prijave na Zeleni telefon, nikada do sada u 26 godina rada nije se dogodilo da imamo toliko prijava u samo jednom mjesecu", kaže Gordana Klarić, voditeljica zagrebačkog Zelenog telefona koji djeluje u sklopu udruge Zelena akcija. I po ovoj brojnosti prijava vidljivo je da upravljanjem okolišem građani Zagreba nisu zadovoljni. Iako je otpad od početka rada ovog servisa najčešći razlog poziva građana, u travnju su građani više puta zvali zbog radova na Trgu žrtava fašizma, nebrojen puta dvije djelatnice Zelenog telefona prijavljivale su rušenja stabala u gradu, buku, onečišćenje voda i slične probleme.
Čak pet puta su pojedini zastupnici Gradske skupštine podnosili amandman da se telefon uvrsti u proračun i svaki put prijedlog nije prošao jer je nedostajalo nekoliko glasova"Nas dvije rješavamo sve te prijave. Službe očito ne rade svoj posao i onda se vrši pritisak na nas", objašnjava Klarić.
No, dok se, primjerice, mažoretkinje ili izviđači financiraju iz proračuna Grada Zagreba, zagrebački Zeleni telefon ovisi o jednokratnim potporama. Čak pet puta su pojedini zastupnici Gradske skupštine podnosili amandman da se telefon uvrsti u proračun i svaki put prijedlog nije prošao jer je nedostajalo nekoliko glasova.
"Za Grad Zagreb to nisu velika sredstva i mi nećemo odustati. Tražit ćemo zastupnike da i ove godine podnesu amandman da se financiranje Zelenog telefona uvrsti u proračun", kaže Klarić.
Prošle godine je Zeleni telefon od Grada dobio 150 000 kuna preko natječaja za jednokratne financijske potpore udrugama iz sredstava proračuna na koji su se prijavili i ove godine. Međutim, svibanj je, a komisija se još nije ni sastala. I prošle godine su sredstva za tekuću godinu stigla tek u rujnu.
"Svake godine u pitanju je naš opstanak i ovisimo o gradonačelnikovoj volji. U stalnoj smo neizvjesnosti, no radimo i dalje. Tih 150 000 kuna nije dovoljno za troškove dvoje zaposlenih, ureda, režija i slično, pa ostatak pokrije Zelena akcija iz drugih projekata", kaže Klarić.Danas se većina telefona održava isključivo volonterskim radom članova udruga koje su telefone pokrenule i vode
Zagrebački telefon dio je mreže zelenih telefona koja okuplja devet udruga – uz Zelenu akciju tu su Eko Pan iz Karlovca, Zelena Istra iz Pule, Sunce iz Splita, Eko Zadar iz Zadra, Eko Krka iz Knina, Zeleni Osijek iz Osijeka i Nobilis iz Čakovca - a građani probleme mogu prijaviti na jedinstveni broj 072 123 456. Tih devet servisa pokriva područje cijele Hrvatske, pa tako primjerice zagrebački telefon prima prijave iz šest županija. Iako je plan mreže svojedobno bio da svaka županija ima svoj telefon, na putu do realizacije toga stoji naravno pitanje financiranja. I oni postojeći zeleni telefoni danas se nalaze na rubu opstanka, u sličnoj su ili još težoj situaciji od zagrebačkog telefona.
Financijska je situacija bila znatno bolja 2015. i 2016. zahvaljujući provođenju EU projekta Partnerstva za okoliš, no danas se većina telefona održava isključivo volonterskim radom članova udruga koje su telefone pokrenule i vode. Iako udruge apliciraju na sve dostupne projekte, odobreni iznosi su jako mali i nedovoljni za njihov rad.
Foto: Mreža Zelenih telefona
"Na Zelenom telefonu smo imali zaposlenu jednu osobu, ali sada radimo isključivo volonterski. Općina Tisno nam je odobrila 5 000 kuna za telefon i Županija isto toliko, no to nam pokrije samo troškove goriva i telefona", kaže Inga Kukolj iz Eko Krke iz Knina, čiji telefon pokriva područje Šibensko-kninske županije.
Splitska udruga Sunce koja vodi telefon za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju primi godišnje 300-tinjak prijava građana, no i oni ne dobivaju širu podršku lokalne upraveSlična je situacija i u karlovačkom Eko Panu čiji Zeleni telefon pokriva područja Karlovačke i Ličko-senjske županije, a na koji građani prijavljuju i probleme specifične za ovo područje, ugroze rijeke, posljedice rada hidroenergetskih projekta, onečišćenja vode i slično. Prošle godine, 2017., telefon je održavao jedan zaposleni, dvije prethodne godine njih dvoje, dok danas na telefonu volonterski radi nekoliko članova udruge.
"Iako smo bili u nekim pregovorima da se Zeleni telefon uvrsti u financiranje iz gradskog proračuna, to se nije dogodilo. Financiranje koje dobivamo od strane Grada i Županije je slabo, to su godišnji iznosi od 2 do 5 000 kuna", opisuje Valentina Mesarić iz Eko Pana.
I telefoni u priobalnim županijama su itekako zaposleni. Splitska udruga Sunce koja vodi telefon za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju primi godišnje 300-tinjak prijava građana, no i oni ne dobivaju širu podršku lokalne uprave.
"Za ovu smo godinu dobili 8 000 kuna od splitsko-dalmatinske županije, a Grad Split još uvijek nije ni raspisao natječaj. No, taj iznos nije dovoljan ni da pokrije račune za telefon", kaže Ivana Krstulović Baković, pravnica udruge i voditeljica splitskog Zelenog telefona.
No, udruga Sunce na Zelenom telefonu ipak uspijeva zapošljavati dvije osobe, čije se plaće financiraju kroz druge projekte udruge, institucionalne potpore i slično, a ne kroz direktnu potporu ovom servisu.
"Zeleni telefoni su najrealniji kontakt između građanina i rješavanja problema, ali lokalne uprave nemaju sluha da uvrste ove servise u redovno financiranje. Građani pak nemaju naviku doniranja, a nemaju ni sredstava. Prošle smo godine na račun telefona primili tek jednu donaciju", rekla je Krstulović Baković.Krstulović Baković: "Zeleni telefoni su najrealniji kontakt između građanina i rješavanja problema, ali lokalne uprave nemaju sluha da uvrste ove servise u redovno financiranje"
Splitska udruga je ove godine i koordinator Mreže Zelenih telefona, koja vidi neke mogućnosti financiranja u obraćanju privatnom sektoru, nekim bankama primjerice, te u Europskoj uniji koja je u prijedlogu novog budžeta naglasila potrebu financiranja pružanja pravne pomoći građanima. No, i dalje ostaje da je riječ o lokalnom servisu koji rješava lokalne probleme, a lokalne vlasti za njih nemaju sluha.
"Telefone bi svakako u većoj mjeri trebala financirati lokalna uprava jer mi radimo njihov posao. Građani se nemaju kome drugome obratiti i tražiti pomoć", smatra Klarić.
Istovremeno, telefoni bilježe zavidne rezultate. Mreži je prijavljeno više od 35 tisuća problema, a 49% njih su i riješili, govori njihova statistika.
"Nakon zaprimanja prijave mi uvijek pismeno kontaktiramo institucije kako bi postojao dokaz. Ako se problem ne riješi, šaljemo požurnice ili zovemo. Ako ni tada nema rješenja, zovemo novinare i tako vršimo pritisak. U slučajevima poput aktualne devastacije prostora oko Džamije radimo akcije, performanse i slično. Imamo čitav niz koraka kako riješiti problem", opisuje Klarić način rada zagrebačkog telefona.
Mreži je prijavljeno više od 35 tisuća problema, a 49% njih su i riješili, govori njihova statistikaNo, neki veliki problemi za koje uporno pišu prijave i dalje ostaju neriješeni, poput u zagrebačkom slučaju ilegalnih odlagališta otpada na jezerima Savica-Šanci, ili na obali ponavljajućih slučajeva nasipavanja mora i drugih nelegalnih načina korištenja javnog dobra. Komunalna i s time povezana okolišna pitanja u Hrvatskoj su i dalje goruća tema, ističu i u Suncu, a građani su sve informiraniji i svjesniji.
"Nekada smo dobivali jednostavne prijave, a danas građani dolaze s pripremljenim predmetima koji nerijetko završavaju i na sudu", kaže Krstulović Baković.
Dok rad institucija u Hrvatskoj očito nije zadovoljavajući i ne uspijeva riješiti ni bazične probleme, kolege naših sugovornica koji vode slične servise u zemljama poput Velike Britanije ili Nizozemske čude se kada čuju kako građani Hrvatske prijavljuju ilegalno odbačen otpad i slično.
"Oni se s time ne susreću. Njih građani zovu da provjere koji je deterdžent manje štetan za okoliš i slično, no mi do toga još nismo došli. Mi se ovdje borimo za transparentnost i dobro upravljanje i branimo interes građana, pa sigurno stojimo na putu raznim interesima", zaključuje Klarić.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
