U zemlji punoj golih brda, talijanski investitor, tvrtka Elettrostudio, gradila bi vjetroelektranu usred šume koja je označena kao zaštitna još od 1940. godine. Upravo zbog ove nepotrebne devastacije u Gorskom kotaru održan je i prvi prosvjed u vezi prostorne problematike još prije četiri godine. Dugi napori građanske inicijative protiv gradnje u šumi kulminirat će ove nedjelje kada će mještani Fužina, Vrata i Liča o pitanju smještaja dvanaest vjetroagregata visokih 110 metara odlučivati na referendumu.
Iako su uvjeti za raspisivanje lokalnih referenduma u Hrvatskoj izrazito ograničavajući, u roku od dva tjedna bit će održana čak dva, jedan u Dubrovniku u vezi golfersko-nekretninskog projekta, a drugi ovaj u Općini Fužine.
Iako su uvjeti za raspisivanje lokalnih referenduma u Hrvatskoj izrazito ograničavajući, u roku od dva tjedna bit će održana čak dva, jedan u Dubrovniku u vezi golfersko-nekretninskog projekta, a drugi ovaj u Općini Fužine.
Referendum u Fužinama bit će održan istodobno s europskim parlamentarnim izborima ove nedjelje. Općinsko vijeće Fužina donijelo je ovakvu logičnu odluku, za razliku od Gradskog vijeća Dubrovnika koje je referendum odbilo raspisati na dan lokalnih izbora, već se odlučilo za puno skuplju opciju, 28. travnja.
"U Gorskom kotaru je u veljači bilo dva metra snijega. Prema Zakonu o referendumu dobijete nekoliko mjesta na kojima stavite štandove i prikupljate potpise, a to u našim zimskim uvjetima nije moguće. Nismo zato mogli skupiti potpise po restriktivnoj proceduri, ali smo sa 616 potpisa, što je više od jedne trećine glasača u Općini, uspjeli izvršiti pristisak na Općinsko vijeće da sazove sjednicu na kojoj će raspravljati o vjetroparku. Naime, u ovom sazivu Vijeće o tome nikada nije raspravljalo", ističe Jadranka Zanoškar Radošević, predsjednica Eko Kvarnera ogranak Općine Fužine.
Na sjednici 5. ožujka Općinsko vijeće donijelo je jednoglasnu odluku kako će o izboru lokacije za vjetroelektranu raspisati referendum. U slučaju rezultata referenduma koji bi utvrdio kako su stanovnici u Liču, Fužinama i Vratima protiv izgradnje na području označenom u Prostornom planu, Općinsko vijeće pokrenut će postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana u skladu s tako izraženim mišljenjem stanovnika, navodi se u odluci.
Građanska incijativa ističe kako podržavaju obnovljive izvore energije i nisu protiv vjetroelektrana, ali su izrazito šokirani odabirom lokacije za gradnju vjetroparka u vrijednoj šumi. Vjetroelektrane se na ovom području spominju od 2005. godine, ali je 2009. godine u prostornom planu lokacija prebačena iz polja Lič na područje bukovo-jelovih šuma Zvirjak i Kobiljak.
Sada je u tijeku procjena utjecaja na okoliš za prvu fazu, vjetroelektrana snage 36 MW na brdu Zvirjak, a sljedeća faza predviđa gradnju vjetroelektrane 20 MW na brdu Kobiljak, također obraslom gustom šumom.
Na ovotjednoj konferenciji za tisak koju su u Fužinama održali zagovornici vjetroelektrane, voditelj izrade Studije utjecaja na okoliš Željko Koren naveo je kako "rušenje 17 hektara nije nikakvo uništavanje šume, ako znamo da se samo na području Gorskog kotara godišnje sječe znatno više", prenosi Novi list. Iz građanske inicijative smatraju pak da je riječ o stopostotnom gubitku šume.
zvirjak1.jpg
Ono što je stručnjaku iz OIKON-a, međutim, "ništa", predstavlja klimatski štit između Primorja i Gorskog kotara. Zvirjak naime, nije bilo kakva šuma, još se od 1940. godine nalazi u kategoriji zaštitnih šuma koje "služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine". Na opasnosti sječe šume na ovoj lokaciji upozorila je i delnička podružnica Hrvatskih šuma koja se očitovala protiv gradnje na toj lokaciji.
"Koridor vjetroparka nalazi se na vrhu brda s izrazitim nagibima, kamenitim terenom i plitkim tlom, gdje su ekosustavi zbog nepovoljnog utjecaja vjetra i oborina izuzetno osjetljivi. Skidanje šumske vegetacije s takvih terena izaziva izuzetno nepovoljne utjecaje vjetra i oborina koji se nikakvim mjerama zaštite ne mogu ublažiti", napisali su u svojim primjedbama.
Na konferenciji za tisak investitora govorio je ovoga tjedna i načelnik Općine Fužine Marinko Kauzlarić koji je zagovornik gradnje u šumi. Ponavljajući teze koje smo već toliko puta čuli za Srđ, on kaže kako će "izgradnjom vjetroparka na području Zvirjak, koji je sada zapušten, bit izgrađen i niz staza koje će moći koristiti pješaci, biciklisti i planinari". Šumu dakle, jednako kao i Srđ, treba popraviti gradnjom. Samo, nije jasno kako popraviti vlastodršce kao što su Kauzlarić i Vlahušić, kojima treba velika pomoć izvana da bi napravili pješačku i biciklističku stazu.
"Smatramo da je riječ o pogodovanju investitorima, jer je ova lokacija u cijelosti šumsko zemljište u državnom vlasništvu. Tu postoje i šumske ceste za koje će investitor vjerojatno dobiti jeftine koncesije, kao i za zemljište", kaže Zanoškar Radošević.
S vjetroelektranama se ponavlja priča golf terena. Na desetke lokacija ubacuju se u prostorne planove kako se god tko sjeti, a bez ikakvih kriterija.
S vjetroelektranama se ponavlja priča o golf terenima. Na desetke lokacija ubacuju se u prostorne planove kako se god tko sjeti, bez ikakvih kriterija. Je li u ovom slučaju vjetroelektranama mjesto u šumi, imat će, međutim, rijetku priliku u nedjelju odlučivati sami mještani Općine Fužine.
Iako Zakon poznaje državni i lokalni referendum, povijest referenduma u Hrvatskoj iznimno je sažet, zahvaljujući zakonima koji to obeshrabruju kao i nesklonoj vlasti. Dok je u demokratskim je državama došlo do porasta broja referenduma koji su se održavali u posljednjih nekoliko desetljeća, u Hrvatskoj je referendum samo dva puta održan na nacionalnoj razini, a posljednji put je mijenjan čak i Ustav kako bi uspio.
Čak i kada je inicijator uspio skupiti dovoljan broj potpisa građana koji traže referendum o nekom pitanju, to ne jamči njegovo raspisivanje, pokazuje više slučajeva. Na nacionalnoj razini referendum tako nije raspisan, iako su sindikati skupili dovoljan broj u slučaju Zakona o radu kao ni kada je Stožer za obranu Domovinskog rada skupio potpise za pitanje suradnje s Haaškim sudom, što god mislili o tom zahtjevu.
U Istri je pak 1996. godine IDS umjesto pet tisuća potpisa, za raspisivanje lokalnog referenduma o Plominu 2 na ugljen, u kratkom roku prikupio čak 9.278. Tada je država kroz Ministarstvo uprave odlučila kako je riječ o objektu od značaja za hrvatsku državu za koji Županija ne može raspisati lokalni referendum, podsjetio je nedavno Glas Istre.
Slično je tumačenje već dano u vezi mogućeg referenduma o Plominu C, opet na ugljen. Prijedlog Zakona o strateškim investicijama kakav je zamišljen u Ministarstvu gospodarstva bio bi izuzetno opasan i po pitanju referenduma jer bi omogućio proširenje upravo ovakvog zakonskog tumačenja koje sprečava referendum o Plominu i na projekte poput vjetroelektrana i golf terena.
Najveći sljedeći izazov oba lokalna referenduma koji su pred nama je da na njih izađe dovoljan broj birača kako bi referendum bio važeći, a odluka građana obvezujuća.
Prošle je pak godine u Pučišćima na Braču održan referendum na inicijativu udruge Žene kamene o smjeni načelnika općine. Referendum nije uspio jer na njega nije izašlo potrebnih 50 posto plus jedan glasač. Upravo je to najveći sljedeći izazov ova dva lokalna referenduma koja su pred nama, a to je da na njih izađe dovoljan broj birača kako bi referendum bio važeći, a odluka građana obvezujuća.
"To je problematično jer je na području Općine Fužine prijavljeno puno građana koji ovdje ne stanuju. Ljudi se prijavljuju na adrese u našoj Općini radi ostvarivanja brdsko-planinskih olakšica, mnogi imaju vikendice, pa se jedan član obitelji prijavi ovdje radi poreza i slično. Također, velik je broj starijeg stanovništva koji preko zime odu živjeti kod djece u Rijeku ili Zagreb pa neće biti ovdje u vrijeme referenduma", objašnjava teškoće Zanoškar Radošević.
Što god mislili o ovim projektima, nema sumnje da je bitno da građani izađu na referendum i iskažu svoje mišljenje. Jer, kako je na konferenciji o "Održivom urbanom razvoju", održanoj prošloga mjeseca u Dubrovniku, pojasnio predsjednik Vijeća GONG-a Berto Šalaj, "politički proces kako se vodi u Saboru nije ni racionalan ni deliberativan, rasprava se ne vodi na temelju argumenata, i zato je potrebno tražiti nove modele".
hbs-mala.jpg
