Kakav Zagreb žele njegovi stanovnici? Više od 700 odgovora građana, koje se to prerijetko pita, prikupljeno je u sklopu projekta Zagreb za mene – urbana revitalizacija javnih prostora u gradu Zagrebu, koji se provodi u suradnji Grada Zagreba, Društva arhitekata Zagreba, Arhitektonskog fakulteta i Akupunkture grada. S građanima se direktno razgovaralo na pet lokacija u gradu, ispred Avenue Malla, na trešnjevačkom placu, na ulazu u maksimirski park, na Jakuševcu te na Trgu bana Jelačića. Kako je dio odgovora bio općenit, rezultat je na kraju petstotinjak prijedloga intervencija na 240 lokacija.
"Riječ je o lokacijama koje građani prepoznaju kao javne prostore. Kao velike teme javljaju se gotovo u svakoj četvrti ili kvartovski park ili trg. Osim toga, na gotovo najviše se mjesta pojavljuje pitanje biciklističkih staza. Iskazana je jasna želja građana da mogu od svojih stanova doći do Jaruna, Bundeka ili Maksimira biciklima i rolama. Kao tema se javljaju i druga prometna pitanja, primjerice okretišta tramvaja", kaže Rene Lisac iz DAZ-a i Akupunkture grada.
Iskazana je jasna želja građana da mogu od svojih stanova doći do Jaruna, Bundeka ili Maksimira biciklima i rolama.
Prijedlozi su prikupljani i od vijeća gradskih četvrti gdje se kao jedan od bitnih kriterija pokazala potreba za decentralizacijom, za stavljanjem naglaska na rubni dio grada. Vijeća četvrti s rubova grada pokazala su se puno zainteresiranija i kooperativnija od vijeća četvrti iz središta grada.
"Jedan od primjera za potrebe građana izvan središta je podsljemenska zona za koju su odgovori pokazali da je u najgoroj situaciji u smislu korištenja automobila. Ni parkovi, ni trgovine, ni druga mjesta gdje građani svakodnevno odlaze, nisu pješački dostupni te je to jedna od potreba koja je naglašeno iskazana", objašnjava Lisac.
Iz ove i ostalih iskazanih potreba i prijedloga bit će odabrano 17 lokacija na kojima će biti realizirani projekti male i srednje vrijednosti, od 10 do 20 milijuna kuna, s ciljem uljepšavanja grada uoči Europskih sportskih igara 2016. Izradu studije lokacije i provedbu natječaja financira Grad Zagreb, a realizacija bi se trebala financirati iz gradskih sredstava i iz europskih fondova. Dvije od tih 17 lokacija su pilot lokacije, pa će tako prvi natječaj biti uskoro raspisan na Savici u Ulici Ljerke Šram, na lokaciji za koju su na prošlogodišnjim radionicama održanim u okviru projekta Akupunktura grada, stanovnici izrazili želju da postane kvartovski trg. Upravo je projekt Akupunktura grada poslužio kao inspiracija za Zagreb za mene. U sklopu Akupunkture, također uz participaciju građana, na Savici je realizirano sedam zanimljivih intervencija.
"Stanovnici su se posebno identificirali s biciklima koje smo postavili na Savskom nasipu. Okretanjem pedala stvara se energija koja pogoni svjetlo na nasipu. U nekom trenutku je netko ukrao pedale, ali je potom netko drugi samoinicijativno montirao druge pedale. Živi i malo igralište Kockica na platou između Gruške i Lastovske, iako se korištenjem kroz godinu i pol dosta istrošilo pa smo od Grada zatražili obnovu. Kvart je pun betonskih površina, stanovnici su se žalili na to, pa smo zato obojili most između prvog i drugog pješačkog platoa, a i pothodnik smo obojili u žuto. Uređena je i tribina ispod Mosta Slobode, gdje se mogu održavati projekcije. Uredili smo tada i 11 kloferštangi u kvartu", opisuje Lisac.
Osim natječaja za trg na Savici, uskoro će se raspisati i drugi natječaj kroz platformu ThinkSpace koja okuplja međunarodnu zajednicu arhitekata na promišljanju arhitektonskih tema. "Zamislili smo Zagreb kao poligon. Ni lokacija ni tema nisu određene, pa međunarodna arhitektonska zajednica može iznenaditi Zagreb", kaže Lisac.
Kao faktore koji najviše utječu na kvalitetu življenja građani su izdvojili udio zelenih površina, količinu komunalnog otpada
koji završi na odlagalištima i javni prijevoz.
Rezultati Akupunkture grada i Zagreba za mene pokazali su kako građani Zagreba žele više zelenih površina, efikasniji javni promet, žele voziti bicikle. Čak i ako toga nisu svjesni, građani time pokazuju kako su spremni povesti grad prema smanjenju emisija stakleničkih plinova i približiti ga konceptu postugljičnog grada.
"Postugljični grad stavlja veći naglasak na problematiku klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali zadržava i sve druge sastavnice koje čine grad održivim. Pokazatelji kojima se određuje koliko se neki grad približio tome, odnose i na okoliš i na društvo i na tehnologiju. Neki pokazatelji su, primjerice, udio zelenih površina u gradu, količina komunalnog otpada koji se reciklira, ugljični otisak po glavi stanovnika, efikasnost u gradskom vodovodu, energetski efikasne građevine…", objašnjava Zoran Kordić iz Ureda Programa Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP Hrvatska, koji je u sklopu europskog projekta Post-Carbon Cities of Tomorrow - Pocacito krenuo u izradi akcijskog plana koji bi Zagreb vodio prema postugljičnosti.
U anketi koja je napravljena početkom projekta građani su kao faktore koji najviše utječu na kvalitetu življenja najčešće izdvojili udio zelenih Da gradskim vlastima treba poticaj pokazuje i podatak kako je plan prilagodbe klimatskim promjenama izrađen, ali nije nikada usvojenpovršina, količinu komunalnog otpada koji završi na odlagalištima i javni prijevoz, slične teme koje su se pojavile kao rezultati želja građana unutar projekata s početka priče.
"Ponudili smo i odvojenu kategoriju emisije stakleničkih plinova, što je dobilo najmanje glasova iako su s time povezane i zelene površine i javni prijevoz. To pokazuje kako je građanima tema štetnih emisija još uvijek preapstraktna i često ne percipiraju da je to sve povezano", kaže Kordić.
U dvije radionice s raznim stručnjacima održane u sklopu projekta napravljena je pak vizija postugljičnog Zagreba do 2050. godine, a iz sljedećih radionica trebao bi proizaći i dugoročni plan. Cilj je UNDP-a da se akcijski plan ugradi u Zagreb Plan, krovnu strategiju razvoja grada. Da Gradu treba poticaj pokazuje i podatak kako je gradski plan prilagodbe klimatskim promjenama izrađen, ali nije nikada usvojen. Na nacionalnom je nivou, pak, u izradi niskougljična strategija koja bi trebala biti usvojena prije kraja godine, a cilj je tog dokumenta da od društva koje emitira pet tona CO2 po stanovniku godišnje dođemo do jedne tone po stanovniku. To predstavlja smanjenje od 80 posto emisija, što je u skladu s ciljevima na razini EU do 2050. godine. Kako u Zagrebu živi četvrtina stanovnika Hrvatske, jasno je da Hrvatska ove ciljeve ne može ostvariti bez ozbiljnog zaokreta Zagreba i njegovih stanovniku prema postugljičnom razvoju i svakodnevnici.
O svemu navedenome više možete čuti sljedećeg petka, 15. svibnja, na panelu koji se upravo na temu tranzicije prema niskougljičnim gradovima održava u sklopu Subversive Foruma u Zagrebu. Osim Lisca i Kordića, na panelu će Gordana Dragičević govoriti o tranzicijskim grupama, Zoran Skala će dati pregled klimatskih pregovora u Parizu krajem godine i govoriti o tome što lokalna zajednica na otoku može učiniti, Vlatka Berlan Vlahek iz Ivanić-Grada će pokazati kako je to kada sama gradska uprava inicira projekte koji vode prema niskougljičnosti, a Mislav Kirac iz Sindikata biciklista govorit će o problemima biciklističke infrastrukture i rješavanju problema mobilnosti u gradu. Panel koji počinje u 16 sati u Dvorani Muller Kina Europa, moderirat će Zoran Kordić i Igor Grozdanić, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
