Inicijativu supotpisuje nekoliko stotina građana, od stručnjaka bliskih pitanjima prostora do stanara Jurkovićeve ulice gdje se budući park nalazi te drugih građana i organizacija.
U Generalnom urbanističkom planu ciljani je prostor upisan kao javni park te kao "posebno vrijedna cjelina – parkovna arhitektura" i to s obzirom na neke od katakteristika prostora i načina na koji je već ranije kaskadno oblikovan. Parcela je u gradskom vlasništvu, pa ni u tome smislu ne postoje nkakve prepreke da se park uredi.
Prostor je bio korišten za različite namjene. Do sedamdesetih godina tamo su se nalazile barake za potrebe obližnje (bivše) bolnice, a jedno su se vrijeme kaskadne terase koristile i kao sunčališta za korisnike bolnice. Lokacija je svojevremeno sadržavala i javno dječje igralište, a ima ga i danas, no u izdvojenom, održavanom i za javnost nedostupnom dijelu parcele koja je dana na privremeno korištenje dječjem vrtiću.
Najveći dio prostora budućeg parka je godinama zapušten i neodržavan, a prošle je godine parcela raščišćena, ali i dalje ostaje neuređena i nedostupna.
Lansiranje inicijative za park je prvi korak prema aktivaciji mjesta kao novog javnog parka, no istovremeno otvara neka pitanja, poput u prvom redu onoga kako će park izgledati i koja će biti cijena njegovog uređenja.
Od gradskih je vlasti zatraženo je da se slijedom građanske inicijative pokrene postupak uređenja budućeg javnog parka na osnovi kvalitetnog programa te po mogućnosti temeljem javnog krajobraznog natječaja. Potencijalno je riječ i o jednom od najzanimljivijih i naosebujnijih (budućih) zagrebačkih parkova.
