Naime, Vlada Republike Slovenije je 21. svibnja usvojila nacrt zakona s kojim se produljuje prijelazno razdoblje za slobodno kretanje građana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji. Prema ovom prijedlogu, Slovenija bi još tri godine zadržala ograničenje zapošljavanja građana Hrvatske.
Predstavljen je i stav Europske konfederacije sindikata (ETUC), koja je još u prosincu 2012. g. pozvala sve države članice da se uzdrže od primjene bilo kakvih privremenih mjera kojima bi zaustavile ili ograničile slobodno kretanje hrvatskih radnika unutar EU.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske smatra da sve četiri temeljne slobode na kojima počiva EU (sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i rada) moraju imati jednaku važnost, i da je neopravdano postavljati ograničenja kretanju radnika unutar Europske unije, kad istovremeno nije moguće postavljati ograničenja kretanju kapitala. K tome, relativno mala veličina hrvatskog tržišta rada u odnosu na tržište rada EU ne daje povod objektivnim bojaznima da bi hrvatski radnici mogli izazvati poremećaje na tržištima rada drugih država članova.
Iako odlazak radnika iz Hrvatske može kratkoročno sniziti stopu nezaposlenosti, odljev mladih i obrazovanih ljudi dugoročno će naštetiti razvojnim potencijalima RH i ugroziti njezin ekonomski i socijalni oporavakIzvještaj Europske komisije o mobilnosti radnika iz Hrvatske, objavljen 29. svibnja, također zaključuje da je za očekivati da će potencijalni odljev radnika iz Hrvatske u druge države članice biti relativno malen te da nije vjerojatno da će uzrokovati poremećaje na njihovim tržištima rada. Hrvatski državljani koji rade u drugim članicama EU predstavljaju 10 posto hrvatske radne snage, što je najveći postotak među svim državama članicama. Međutim, oni koji su se odselili od ulaska u članstvo predstavljaju samo 1,6 posto hrvatske radne snage, što je manje od postotaka za druge nove države članice. Radnici koji odlaze iz Hrvatske u druge države članice uglavnom su dobro obrazovani, mladi i u zemljama u koje odlaze u prosjeku se lakše zapošljavaju od građana tih zemalja.
Prema podacima Eurobarometra, hrvatski radnici u inozemstvo odlaze zbog viših plaća (80 posto), boljih radnih uvjeta koji se ne odnose na plaću (31 posto) i nemogućnosti pronalaska posla u RH (30 posto). Hrvatski radnici koji rade u EU 2013. godine u Hrvatsku su poslali ukupno više od 702 milijuna eura, što odgovara 1,6 posto hrvatskog BDP-a, te je na šestom mjestu po visini među državama članicama EU.
"SSSH istovremeno upozorava da Hrvatska slobodu i mogućnost zapošljavanja hrvatskih radnika u drugim državama članicama ne smije Sve četiri temeljne slobode na kojima počiva EU moraju imati jednaku važnost, i neopravdano je postavljati ograničenja kretanju radnika unutar Europske unije, kad istovremeno nije moguće postavljati ograničenja kretanju kapitala.gledati kao na način rješavanja visoke stope nezaposlenosti u RH. Drugim riječima, sloboda zapošljavanja u drugim državama članicama predstavlja samo dodatni razlog i odgovornost za Hrvatsku i njezine institucije da hrvatskim građanima omoguće da u svojoj domovini u praksi zaista ostvare ustavno pravo na rad, i uvjete rada od kojih se može dostojanstveno živjeti. U suprotnome, iako odlazak radnika iz Hrvatske može kratkoročno sniziti stopu nezaposlenosti, odljev mladih i obrazovanih ljudi dugoročno će naštetiti razvojnim potencijalima RH i ugroziti njezin ekonomski i socijalni oporavak", istaknuo je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
"Upozoravamo da svaki državljanin EU ima pravo živjeti i raditi u drugoj državi članici, i da je to jedno od temeljnih prava EU. Tragično je da se kapitalu daje prednost u pogledu mobilnosti i Europska komisija poručuje da mobilni radnici pozitivno utječu na gospodarstva zemalja u koje dolaze, i da države primateljice samo imaju koristi od njih. Mi u Sloveniji dobro razumijemo poziciju hrvatskih radnika jer smo 2004. i sami bili u istoj nepravednoj situaciji. Prijedlog Zakona nije korektan nije prema Hrvatskoj", izjavio je Dušan Semolič, predsjednik ZSSS.
