Prijedlog su Vladi uputili CEDRA –Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj, Hrvatska mreža protiv siromaštva, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Mreža mladih Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikate te Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
Potpisnice navode kako je Novi početak izolirana mjera koja bez integracije s drugim instrumentima socijalne politike stvara opasnost od "novog kraja" za građane kojima su otpisani dugovi, jer je najčešći i najzastupljeniji uzrok prevelikih zaduženja građana dugotrajna nezaposlenost. "Pozivamo Vladu aktivira politiku integriranih mjera te pokrene javnu raspravu kako bismo gradili širi društveni i politički konsenzus o pristupu problemu prezaduženosti"
"Kako bi mjera Novi početak postigla željene učinke, jedan od nužnih i logičnih poteza jest uključivanje nezaposlenih građana koji su obuhvaćeni modelom otpisa dugova kao prioritetne skupine u mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, čime se može ostvariti pozitivan dugoročan efekt Vladinih poteza", navode potpisnice te dodaju kako žele ponuditi suradnju prilagodbi mjera aktivne politike zapošljavanja s ciljem postizanja sinergije s mjerom Novi početak.
Rješenje vide u suradnji i razmjeni podataka HZZ-a i FINA-e tako da se među korisnicima mjere Novi početak utvrde nezaposlene osobe te da ih se prioritetno uključi u odgovarajuće mjere koje će osigurati njihovo održivo zapošljavanje. To svakako zahtijeva koordinaciju između područnih ureda HZZ-a i potencijalnih poslodavaca koji mogu ponuditi zaposlenje osobama kojima je dug otpisan. Novi početak je izolirana mjera koja bez integracije s drugim instrumentima socijalne politike stvara opasnost od "novog kraja"
Ako se takva vrsta suradnje ne ostvari, smatraju potpisnice, vrlo je vjerojatno da će se velik broj građana naći u istom položaju kao i prije otpisa, s blokiranim računom i bez posla, što nije u ničijem interesu.
Smatraju kako je problem prezaduženosti neadekvatno adresiran strateškim dokumentima koji koordiniraju rad javnih institucija u područjima socijalne politike i borbe protiv siromaštva. Kao primjer navode Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014.-2020., ključni dokument koji, iako prepoznaje problem prezaduženosti, pristupa mu relativno restriktivno, ne uključujući važne instrumente poput politike zapošljavanja, savjetodavne potpore osobama koje se nađu u situaciji prezaduženosti, kao niti razradu stabilnih mehanizama restrukturiranja neodrživih dugova.
"Pozivamo Vladu da osim primjene kratkoročnih intervencija aktivira politiku integriranih mjera te pokrene javnu raspravu kako bismo gradili širi društveni i politički konsenzus o pristupu problemu prezaduženosti, s obzirom da će on u Hrvatskoj još neko vrijeme ostati važno javno pitanje", navode potpisnice.
Zaključuju kako je jedina prava mjera za suzbijanje nezaposlenosti otvaranje novih radnih mjesta, što se ne može dogoditi bez stvaranja preduvjeta za rast gospodarskih aktivnosti. Minimalnim preduvjetima za ostvarivanje toga smatraju sveobuhvatne mjere u vidu smanjenja porezne presije, stvaranja pravne sigurnosti za poslovanje i poticajnog investicijskog okruženja.
