''Smatramo, a to potkrepljuju i znanstvene spoznaje i stručna mišljenja tijela EU-a, kao i praksa država koje su ukinule uzgoj činčila za krzno, da su činčile kao vrsta neadekvatne za farmski uzgoj te da njihovo držanje u uzgoju značajno narušava njihovu dobrobit i onemogućava vrsti svojstveno ponašanje'', navodi Odjel veterinara male prakse Hrvatske (OVMPH) CSAVS-a, Hrvatske veterinarske komore. Velika većina hrvatske javnosti, poznate osobe iz javnog i političkog života, modna industrija, više od sto udruga civilnoga društva, kao i sami veterinari, protive se ukidanju zabrane uzgoja životinja radi krzna
To mišljenje dijeli i Ured za dobrobit životinja Hrvatskog veterinarskog instituta ističući da su ''tijela Europske unije, kao i mnoga nezavisna istraživanja i stručna mišljenja, davno prikazala kako je farmski uzgoj činčila neadekvatan vrsti, onemogućuje prirodno ponašanje, razmnožavanje i socijalni kontakt s drugim životinjama''.
Dr. vet. med. Ana-Maria Bljaić, čije je uže područje interesa upravo uzgoj i patologija glodavaca (osobito činčila), ukazuje na to da ''farmski uzgoj ovih životinja ne ispunjava njihove biološke potrebe i dovodi do tehnopatija, odnosno mnogih bolesti koje su upravo uzrokovane ovakvim načinom uzgoja''.
Prof. dr. sc. Ljiljana Pinter s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu upozorava: ''Postoje određene kožne zarazne bolesti poput dermatofitoza od kojih obolijevaju činčile, a njihovo liječenje je iznimno komplicirano u većim uzgojima, dugotrajno i skupo, i ponekad neučinkovito. Osim toga, uzročnici tih bolesti pripadaju skupini bolesti od kojih mogu oboljeti i ljudi.''
U podršci zabrani uzgoja svih životinja za krzno domaćim veterinarima pridružili su se i njihovi kolege iz inozemstva. Dr. Murray Corke s Odjela za veterinarsku medicinu Sveučilišta u Cambridgeu također ističe da činčile kao vrsta nisu prikladne za farmski uzgoj. Corke upozorava na to da činčile skaču u visinu oko 70 cm zbog čega se mogu ozlijediti kada udare glavom o rešetke kaveza te da držanje prirodno monogamnih činčila u poligamnim grupama u uzgoju često dovodi do agresije i narušavanja njihovih društvenih odnosa.
Prof. Christine Nicol s Fakulteta medicinskih i veterinarskih znanosti Sveučilišta u Bristolu upozorava da uzgoj za krzno predstavlja U podršci zabrani uzgoja svih životinja za krzno domaćim veterinarima pridružili su se i njihovi kolege iz inozemstvaživotinjama velik emocionalni stres jer su za sisavce karakteristični bliski odnosi između majke i djece, a mlade životinje neprekidno odvajaju od njihovih majki koje su podvrgnute stalno novim trudnoćama.
Velika većina hrvatske javnosti, poznate osobe iz javnog i političkog života, modna industrija, više od sto udruga civilnoga društva, kao i sami veterinari, protive se ukidanju zabrane uzgoja životinja radi krzna ili produljenju ionako predugačkog desetogodišnjeg prijelaznog razdoblja.
Svi oni očekuju od 1. siječnja 2017. godine potpuni prestanak uzgoja svih životinja za krzno u Hrvatskoj.
