Prema podacima MUP-a za prošlu godinu, od 14 800 prijavljenih za nasilje u obitelji, među kojima su 3219 žene, policija je procesuirala 8693 osobe. Od 11 260 predloženih zaštitnih mjera za žrtve nasilja, provedeno je njih 1525. Brojke su to koje je na raspravi o nadolazećim izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koje je organizirala udruga B.a.B.e, iznio Dragan Josipović iz Ravnateljstva MUP-a. Naglasio je da posebno zabrinjava broj recidivista: od ukupnog broja prijavljenih, njih 33 posto pokazali su sklonost ponavljanja nasilnog ponašanja.
Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e, opisala je jedan specifičan slučaj s kojim se njezina udruga suočila u dugogodišnjem radu. Jednom su prilikom iz škole Slava Raškaj prepoznali slučaj nasilja u obitelji na temelju riječi njihovog učenika iz problematične obitelji te odmah intervenirali nazvavši B.a.B.e. Inače nasilje ne prijavljuju ni oni koji bi trebali i koji su za to osposobljeni, poput obiteljskih liječnika ili pedijatra.
"Ne samo da moramo misliti o tome kako ćemo mijenjati zakon, nego se puno stvari treba napraviti da bi se događalo ono što na papiru piše", rekla je Sarnavka. Na sličan se način se izrazio i Dragan Josipović. Od 14 800 prijavljenih za nasilje u obitelji, među kojima su 3219 žene, policija je procesuirala 8693 osobe. Od 11 260 predloženih zaštitnih mjera za žrtve nasilja, provedeno je njih 1525
"Tete u vrtićima i učiteljice u školama također su subjekti koji mogu pridonijeti osvjetljavanju nasilja. Kada retroaktivno krenemo u istraživanje, uvijek dobijemo informaciju da se znalo da postoje problematični slučajevi, ali jednostavno ne postoji svijest o obvezi prijavljivanja nečega što upućuje na sumnju", rekao je.
Odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko dala je nekoliko konkretnih primjedbi na trenutni nacrt zakona čije se izmjene čekaju. Smatra da je "poticanje druženja i susreta", između nasilnog roditelja i djeteta problematična stavka jer sve što je nedorečeno dovodi do kaosa. Smatra da socijalni radnici stalno dobivaju nove dužnosti, pa tako i obavezu da moraju prijaviti nasilje, dok s druge strane, kod njih postoji "bolećiva nježnost prema biološkim roditeljima", kako je rekla. Po njoj je loša i definicija nasilja u najnovijem zakonskom tekstu.
"Ako želite napraviti dobru stvar, imajte u vidu dobre stvari iz verzija ovog zakona iz 2003. i 2009. godine. Nemojte napuštati konja koji dobiva trku, ne mora svaka vlast napraviti nešto spektakularno novo, ono što je dobro prepišite, a ono što fali umetnite", zaključila je Vrsaljko raspravu o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
