Foto: K.O.<br>Foto: K.O.
"Mi povijest ne možemo i ne smijemo gledati selektivno. Josip Broz Tito nije ličnost koja je obilježena samo Bleiburgom i Golim otokom. Franjo Tuđman nije samo disident, on je bio i general i partizan, visoko u komunističkoj partiji i to u vrijeme i Bleiburga i Golog otoka", istaknuo je povjesničar Klasić, dodavši da Hrvatska nije izuzetak te da je suočavanje s prošlošću složen i dugotrajan proces i u drugim zemljama.

"Suočavanje s prošlošću je najvećim djelom dnevno-politički motivirano i vrlo selektivno. Ono što bih rekao iz svog iskustva je da mi o tom razdoblju ne znamo puno, ali napravili smo jednu veliku inverziju. Umjesto da proučavanjem 20. stoljeća pokušamo shvatiti devedesete, mi kroz prizmu devedesetih pokušavamo shvatiti dvadeseto stoljeće", rekao je povjesničar Hrvoje Klasić na jučerašnjem predavanju na temu trans-generacijskog prijenosa ratne traume, održanom u Centru za mirovne studije.

On smatra da način na koji je Hrvatska izašla iz Jugoslavije uvelike uvjetuje gledanje na osobe i fenomene koji su u vezi s prošlošću te zemlje. "Mi smo izašli iz Jugoslavije ratom, ratovali smo protiv JNA čiji su prethodnici partizani a oni su na kapama imali zvijezde petokrake što pretpostavlja komunizam, drugim riječima, ni partizani, ni komunizam, ni Jugoslavija ni u čemu ne mogu biti pozitivni jer smo mi iz takve zemlje izašli ratom", istaknuo je Klasić. Dodao je i da u Makedoniji i Sloveniji postoji puno opuštenije gledanje na jugoslavensko razdoblje zbog načina na koji su te zemlje izašle iz Jugoslavije.

"Prije deset godina je bilo stravično pokrenuti projekt koji u naslovu ima riječ Jugoslavija. Kada sam objavio knjigu u čijem je naslovu bila Jugoslavija, jedna je novinarka došla na promociju i pitala me zašto tako kontroverzan naslov, zašto pišem o Jugoslaviji"Klasić je podsjetio i na reakcije koje su uslijedile nakon što je profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Ivo Goldstein snimljen prije nekoliko godina u svom uredu sa slikom Josipa Broza Tita iza sebe. Iz komentara koji su uslijedili bilo je jasno da problem nije bio u tome što je imao sliku Tita u kancelariji, nego to što je on na slici bio u uniformi kakvu je imao "Šljivančanin kada je rušio Vukovar".

"Prije deset godina je bilo stravično pokrenuti projekt koji u naslovu ima riječ Jugoslavija. Kada sam objavio knjigu u čijem je naslovu bila Jugoslavija, jedna je novinarka došla na promociju i pitala me zašto tako kontroverzan naslov, zašto pišem o Jugoslaviji", prepričao je Klasić ono što drži problematičnim i danas.

Klasić je govorio i o današnjim gledanjima na Tita i Tuđmana.

"Mi povijest ne možemo i ne smijemo gledati selektivno. Josip Broz Tito nije ličnost koja je obilježena samo Bleiburgom i Golim otokom. Franjo Tuđman nije samo disident, on je bio i general i partizan, visoko u komunističkoj partiji i to u vrijeme i Bleiburga i Golog otoka", istaknuo je Klasić dodavši da Hrvatska nije izuzetak te da je suočavanje s prošlošću složen i dugotrajan proces i u drugim zemljama. "U Velikoj Britaniji postoji problem ignoriranja, recimo bombardiranja Dresdena ili zločina počinjenih u kolonijama. Toga u udžbenicima nema, a kada se pojavi neka knjiga, ne da ju netko napadne nego ju izignorira", pojasnio je.

Stručno izlaganje održali su i psiholozi Nebojša Blanuša, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, kao i Dinka Čorkalo Biruški s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je iznijela iskustva u radu na rekonstrukciji traumatizirane zajednice na primjeru grada Vukovara.

<
Vezane vijesti