Zagrebačkoj su Gradskoj skupštini prošli i ovaj mjesec upućene inicijative za imenovanje javnih površina u čast obitelji Zec, Josipa Reihl-Kira i Milana Levara.
Inicijativu za imenovanje Parka obitelji Zec podnijela je Inicijativa mladih za ljudska prava, a za imenovanje je predložena konkretna, bezimena i primjerena lokacija. Radi se o novom parku na Trešnjevci, sa zapadne strane Selske ceste, koji se nalazi u neposrednoj blizini obiteljske kuće Zecovih i preko puta osnovne škole koju je pohađala Aleksandra Zec.
Inicijativa je podnesena povodom nadolazeće dvadesete obljetnice ratnog zločina tj. smaknuća te zagrebačke obitelji srpske narodnosti. Godine 1991. u noći 7. prosinca, nakon što je Mihajlo Zec ubijen ispred svoje kuće u Poljaničkoj ulici, njegova su supruga Marija i dvanaestogodišnja kćer Aleksandra otete i smaknute na Medvednici. Drugo dvoje djece spasilo se bijegom. Počinitelji su bili pripadnici pričuvnog sastava MUP-a, tzv. Merčepovci, a iako poznati do danas nisu osuđeni za taj zločin.
reihl_kir.jpg
Inicijativu za imenovanje ulica u čast Josipa Reihl-Kira i Milana Levara podnijeli su Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mirovne studije. Za imenovanje navedenih ulica također su predložene konkretne, bezimene i primjerene lokacije, a riječ je o novosagrađenim ulicama u neposrednoj blizini budućega Parka obitelji Zec tj. sjeverno i zapadno od njega.
Baš kao i u slučaju obitelji Zec, ni slučajevi ubojstava Josipa Reihl-Kira i Milana Levara nisu dobili svoj sudski epilog te su poprimili snažno simboličko značenje u procesima suočavanja s prošlošću. Njihovi slučajevi nadilaze lokalne okvire u kojima su se dogodili.
Josip Reihl-Kir postao je zapovjednik osječke policije nakon izbora 1990. godine. Za vrijeme najžešće ratne propagande pokušavao je i uspijevao primiriti sugrađane, s obje strane. Ubijen je u srpnju 1991. godine u zasjedi na ulazu u selo Tenja. Slučaj ubojstva obavijen je kontraverzom, a postoje ozbiljne indicije da su u zavjeri sudjelovali i neki visoki državni dužnosnici HDZ-a koje je sam Reihl-Kir neposredno prije smrti naveo kao prijetnju.
milan_levar_s.jpg
Branitelj i svjedok ratnih zločina Milan Levar ubijen je u svojoj mehaničarskoj radionici u Gospiću terorističkim činom, tj. nakon što mu je podmetnuta eksplozivna naprava. Levar je prethodno javno progovorio o ratnim zločinima te Haaškom sudu pružio informacije o ratnim zločinima u Gospiću. Izložen prijetnjama smrću, odbio je ponude za preseljenje iz grada, a policijsku zaštitu koju je tražio nije dobio. Ubijen je u kolovozu 2000. godine, a počinioci do danas nisu pronađeni ni procesuirani. Slučaj Levar istaknuti je primjer borbe za istinu i pravdu, a onaj Josipa Reihl-Kira mirotvorstva, oba po cijenu vlastita života.
Osim odavanja visokih počasti kao što je to imenovanje ulice, navedena imenovanja ujedno bi promicala vrijednosti istine, pravde i mira, navodi se u inicijativi. Predložene je novonastale ulice ionako nužno imenovati kako bi se održao urbanistički red i olakšalo snalaženje u dijelu Zagreba koji se ubrzano reubranizira, a za eventualno imenovanje nema nikakvih formalnih prepreka.
