Foto: Hannes GrobeFoto: Hannes GrobeTijekom okruglog stola o ne-tržišnim pristupima u provedbi Pariškog sporazuma, ukrajinska delegacija u Bonnu predložila je osnivanje nove stalne strukture, koja će se zvati Odbor za budućnost. Odbor bi birale tvrtke koje se bave energetikom i to točno u periodu između međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama te njihove provedbe na nacionalnoj razini.

Na COP 23 u Bonnu, međunarodni pregovori o klimatskim promjenama zadnji su tjedan bili u punom zamahu. Premijeri i ministri prisustvovali su pregovorima, uključujući i njemačku kancelarku Angelu Merkel te predsjednika Francuske Emmanuel Macrona. Pregovori UN-a o klimi u Bonnu pokazali su se vrlo tehničke prirode, s velikim dijelom Pravilnika koji je predviđen za provedbu Pariškog Sporazuma (PA) do 2020 godine.

Tijekom okruglog stola o ne-tržišnim pristupima u provedbi Pariškog sporazuma (u skladu s člankom 6.8 PA), ukrajinska delegacija predložila je osnivanje nove stalne strukture, koja će se zvati Odbor za budućnost. Odbor bi birale tvrtke koje se bave energetikom i to točno u periodu između međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama te njihove provedbe na nacionalnoj razini.

Promatrači i organizacije civilnog društva napomenuli su da će usvajanje ovog prijedloga značiti direktno pozicioniranje industrije fosilnih goriva u centar izvršenja samog ugovora, koji je namijenjen smanjenju globalne emisije ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinovaUkrajinski voditelj prijedloga izjavio je kako će funkcioniranje Odbora za budućnost između UNFCCC-a i nacionalnih planova o zaustavljanju klimatskih promjena dopustiti izravnu participaciju korporacija u pregovorima. "Velike američke energetske tvrtke i ostali nedržavni akter bit će dovedeni na UN-ov pregovarački stol", kazao je.

Promatrači i organizacije civilnog društva napomenuli su da će usvajanje ovog prijedloga značiti direktno pozicioniranje industrije fosilnih goriva u centar izvršenja samog ugovora, koji je namijenjen smanjenju globalne emisije ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova.

"To je vrlo sumnjiv prijedlog", rekla je Oksana Aliyev, koordinatorica Heinrich Boll zaklade u Ukrajini, te dodala kako nisu razrađeni nikakvi detalji, kao i što nije određeno koje bi tvrtke bile uključene u taj odbor. Na upit novinara o prijedlogu, ukrajinska delegacija je izjavila kako ništa ne zna o prijedlogu, iako je upravo ukrajinski delegat službeno predstavio prijedlog na COP 23.

U kojoj je mjeri prijedlog Ukrajine bio dirigiran od strane vlade SAD-a, teško je procijeniti, ali je značajno da je prije početka COP23 ministar energetike SAD-a Rick Perry isposlovao 80 milijuna dolara težak ugovor za isporuku 700 tisuća tona ugljena do kraja godine u Ukrajinu.

Osnivanje odbora multinacionalnih energetskih divova, koji imaju konačnu odluku o provedbi propisa vezanih uz klimu u zemlji predstavlja efikasan način da se zadrži na ukrajinskom tržištu fosilnih goriva bez ograničenja. U okviru UNFCCC pregovora, Ukrajina djeluje u okviru Umbrella grupe, koja čini pregovaračko tijelo u kojoj se nalazi SAD i mnogi drugi izvoznici fosilnih goriva, uključujući Japan, Rusiju, Kanadu, Australiju i Norvešku.

"Tvrdnje da SAD stvarno stoji iza ove predstave, trenutno se ne mogu potvrditi, ali ukrajinska vlada je savršeno sposobna napraviti tako nešto", navela je Irina Stavchuk iz ukrajinskog NVO Ecoaction. Iako je još nepoznato kada će se javnosti predstaviti ideja o Odboru za budućnost, ukrajinski promatrači rekli su novinaru Ecologista kako vjeruju da će Odbor biti razmatran kao neformalna bilješka u pregovaračkom tijelu SBSTA (Subsidiary Body for Scientific and Technical Advice/ Pomoćno tijelo za znanstvene i tehničke savjete).

Ključne riječi: klimatske promjene, ukrajina, ugljen
<
Vezane vijesti