Na konferenciji će se održati niz diskusija i okruglih stolova na kojima će uz predstavnike Ministarstva kulture govoriti i predstavnici UNESCO-a, ICOMOS-a, Europa Nostre, nevladinih udruga, udruga civilnog društva, lokalne samouprave... Otvoreno pismo koje je medijima poslalo pet udruga civilnog društva prenosimo u cijelosti.
"Cijenjeni sudionici konferencije 'Rehabilitacija kulturne baštine kao ključ održivog razvoja', poštovani predstavnici međunarodne zajednice, stručnih međunarodnih i domaćih tijela te Vlade Republike Hrvatske.
Zbog načina i niske transparentnosti postupaka kojima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske upravlja baštinom, apeliramo na cijenjene sudionike ovog skupa da dio svojih rasprava usmjere na mogućnosti i prakse participativnog upravljanja povijesno-kulturnim dobrima Republike Hrvatske
Povodom najavljenog skupa u Dubrovniku, a slijedom aktualnih praksi u Republici Hrvatskoj, apeliramo na sudionike i potpisnike nacrta okvirnog dokumenta s općim smjernicama programa 'Ljubljanski proces II' da preispitaju načine na koji se deklarativni sadržaj tog dokumenta implementira u lokalnoj praksi.
Kao predstavnici civilnog društva te dijela strukovnih udruga koje se u Republici Hrvatskoj bave pitanjima očuvanja zajedničkih dobara, prirodne i kulturne baštine, kao i načinima na koji se procesi revitalizacije odnose na društvene prakse, pa i turizam, koji je jedna od specifičnih podtema ovog skupa, osjećamo se obaveznima upozoriti da smo, suprotno proklamiranom općem i specifičnim ciljevima 'Ljubljanskog procesa' te iz njih proizašlih smjernica, tijekom ovog desetogodišnjeg procesa gotovo u potpunosti marginalizirani.
Zbog načina i niske transparentnosti postupaka kojima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske upravlja baštinom, a temeljem niza recentnih afirmacija tih postupaka koje su rezultirale ili prijete ugrožavanjem i uništavanjem kulturne baštine, često i one pod zaštitom UNESCO-a, apeliramo na cijenjene sudionike ovog skupa da dio svojih rasprava usmjere na mogućnosti i prakse participativnog upravljanja povijesno-kulturnim dobrima Republike Hrvatske.
U svjetlu primjera kontinuiranog narušavanja integriteta kulturnih dobara, poglavito u Splitu i Dubrovniku, ali i primjera niza drugih zaštićenih cjelina i pojedinačnih spomenika, molimo da se dužna pažnja posveti nužnosti izrade integriranih planova upravljanja, na način na koji ukazuje sam nacrt 'Ljubljanskog procesa', kao i smjernice koje za njihovu izradu sugerira UNESCO.
Izbjegavanjem javnosti gubi se, po našem mišljenju, bit svih nastojanja da integrirani projekti rehabilitacije postanu pokretač održivog razvoja", piše u otvorenom pismu, a potpisuju ga Koordinacija udruga Stara gradska jezgra (Split), Društvo arhitekata Dubrovnik, Srđ je naš (Dubrovnik), Zelena akcija (Zagreb) i 1postozagrad (Zagreb).
